

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




U prvom krugu predsedničkih izbora u Hrvatskoj, pobedu je odneo sadašnji predsednik Zoran Milanović, sa osvojenih 49 odsto glasova. Koji je ključ njegove pobede i zbog čega veliki deo građana Hrvatske voli Milanovića
Zoran Milanović (SDP) relativni je pobednik prvog kruga predsedničkih izbora u Hrvatskoj, sa osvojenih 49,11 posto glasova nakon prebrojanih više do 99 posto biračkih mesta, te će se u drugom krugu suočiti s kandidatom HDZ-a Draganom Primorcem koji je osvojio 19,36 posto glasova. Drugi krug predsedničkih izbora održaće se 12.januara.
Milanović je nakon proglašenja rezultata održao govor i zahvalio se na podršci. „Hrvatski ljudi, građani, hvala vam od srca, hvala svim ljudima u svim gradovima, hvala vam na ovih 49 i nešto posto, što za mene nije samo brojka nego zalog, zajednički kalež iz kojeg ćemo piti zajednički.“
Poručio je da će nastaviti da se bori za pravnu državu i protiv uzurpacije vlasti.
Predsednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić ne vidi problem što je njihovom kandidatu Zoranu Milanoviću u „za dlaku“ izmakla pobeda već u prvom krugu i poručuje da će „pobeda u drugom krugu biti i slađa jer će to biti dva poraza Andreja Plenkovića“.
„Ljudi su pokazali šta misle o tome ko je kršitelj institucija i Ustava, a to je Plenković pre svega. Imao je lošeg kandidata, loše upravlja državom i ovo je početak političkog kraja Andreja Plenkovića“, poručio je Hajdaš Dončić.
Pobeda Milanovića je neminovna
„Po broju glasova Milanović ulazi s preko 700 hiljada glasova, a Primorac s oko 300 hiljada, dakle potpuno je jasno da ne postoji ni jedan teorijski model po kojem bi Primorac mogao nadoknaditi tu razliku”, ocenio je politički analitičar Đenero Hini za N1.
Podsetio je i da se HDZ-u dva puta do sada dogodilo da na predsedničkim izborima ozbiljno podbaci – 2000. i 2010. kada im kandidat nije ušao u drugi krug.
Đenero, ipak, ističe da je strašno važno da Milanović nije izabran u prvom krugu.
„Da je izabran, on bi bio plebiscitarni predsednik, a to je u Hrvatskoj bio samo Tuđman i to za pluralizam i demokratiju nije bilo posebno dobro”, kaže Đenero.
Ključ popularnosti Milanovića
U Hrvatskoj nije neuobičajeno da predsednik i premijer dolaze iz dva različita spektra, jedno sa levog, drugo sa desnog, odnosno najčešće jedno iz SDP-a, a drugo iz HDZ. Takvih primera je bilo i u prošlosti, ali predsednici nisu ulazili u dublje sukobe sa premijerom, kao što je slučaj na relaciji Milanović-Plenković.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović najpopularniji je političar u Hrvatskoj, dok je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), partija premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, i dalje najjača stranka u toj zemlji, pokazalo je poslednje istraživanje Krobarometra. Ispitivanje je pokazalo i da skoro 80 odsto građana smatra da zemlja ne ide u dobrom smeru, dok 69 odsto ispitanika uglavnom ne odobrava rad Vlade Hrvatske.
Mnogi su, dakle, za Milanovića glasali zbog toga što je opozicija vladajućoj partiji, čiji su mandat, pored sukoba premijera. sa predsednikom, zabeležile afere i korupcija.
U novembru ove godine, Plenković je smenio ministra zdravlja Vilija Beroša koji je prethodno uhapšen. Kancelarija evropskog tužilaštva Hrvatske potvrdila je da je otvorila istragu protiv Beroš zbog nabavke uređaja za bolnicu, koja je vredna gotovo pet milona evra.
Na meti istražitelja se, uz ministra, našlo i nekolicina visokopozicioniranih lekara, među kojima su i direktori nekih bolnica.
Vili Beroš je drugi HDZ-ov ministar, smenjen nakon hapšenja u trenutku dok je bio na dužnosti ministra.
Prvi je bio Darko Horvat, koji je u trenutku hapšenja obavljao funkciju ministra privrede.
Horvat je uhapšen 19. februara 2022. godine, u istrazi koja je uz Horvata obuhvatila i tadašnjeg potpredsednika vlade Borisa Miloševića.
Plenković je tokom svog mandata smenio po hitnom postupku i bivšeg ministra odbrane Maria Banožića, ali zbog saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom.
Smenio je, takođe, uglavnom zbog korupcije više od 30 ministara, dok je njih troje Vladu napustilo zbog odlaska na drugu dužnost.
Izvor:N1


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve