img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Ko se u Evropi nada povratku Trampa, a koga to plaši?

25. јануар 2024, 17:50 Dojče vele
Foto: AP Photo/Andrew Harnik
Copied

Sve je izvesnija nova predsednička trka između Donalda Trampa i Džoa Bajdena. U njoj bi Tramp imao dobre šanse da se vrati u Belu kuću. Da li su Nemačka i EU spremne za to?

Donald Tramp je dobio predizbore kod Republikanaca i u državi Nju Hempšir. Time raste verovatnoća da će upravo on u novembru biti suparnik predsedniku Džou Bajdenu, baš kao i pre četiri godine.

Ne samo da ankete daju realnu šansu da se Tramp vrati u Belu kuću, „Njujork tajms“ piše da je u Davosu, među političarima i šefovima firmi, vladao utisak da se svetske elite već pripremaju na povratak Trampa.

Za mnoge u Evropi to je horor-scenario. Ako radikalni republikanac Donald Tramp ponovo postane američki predsednik, Evropsku uniju i evropski deo NATO očekuju teška vremena. Najvažniji saveznik u podršci Ukrajini i zauzdavanju Rusije, kao i u trgovinskim pitanjima, mogao bi otpasti. Da bi odobrovoljila Trampa, EU bi mogla da ponudi da sama finansira vojnu pomoć Ukrajini.

Nemačko-američka trgovačka komora računa s tim da će Donald Tramp uvesti čitav niz kaznenih carina za Evropljane. Evropska unija bi morala da učini isto. Obim trgovine i ekonomski rast bi se smanjili. Da li bi Tramp dodatno pogoršao loše odnose sa Kinom, koja je najvažniji trgovinski partner niza članica Evropske unije?

Kristin Lagard, predsednica Evropske centralne banke, ocenila je da je eventualni Trampov povratak „jasna pretnja“ za Evropu.

Belgijski premijer Aleksander de Kro smatra da bi u tom slučaju „Evropa više nego ikad mogla da se osloni samo na sebe“.

Bivši švedski premijer Karl Bilt računa da bi sa Trampom Sjedinjene Države odustale od klimatske politike, da bi NATO učmao, da bi se Tramp sastajao s „ortacima“, Putinom i Orbanom, i da bi se zaoštrili trgovinski ratovi.

„Evropa mora da jača vojno“

Kako se pripremiti za eventualni drugi Trampov mandat? Suda Dejvid-Vilp, direktorka berlinske kancelarije američkog Nemačkog Maršalovog fonda, kaže da Evropa najpre mora da se pozabavi svojim vojnim kapacitetima.

„Evropa mora da postane snažan igrač, vojno, u konvencionalnom smislu. Da bude u stanju da se stara o bezbednosnim pitanjima u svom neposrednom susedstvu“, kaže ona za DW.

Dodaje da Evropa mora da jača i privredno, kako bi istrpela eventualni Trampov protekcionizam.

Nemački poslanik Jirgen Hart, spoljnopolitički portparol poslaničke grupe konzervativnih opozicionih Demohrišćana, misli da Nemačka nije spremna za povratak Trampa.

„Premalo smo uradili u poslednje tri godine da pomognemo Bajdenu da dokaže da je stil saradnje prema Evropi uspešniji od Trampovog stila sukobljavanja. Niti smo probali da razvijemo zajedničku strategiju prema Kini, niti smo se držali dogovora kad su u pitanju naši izdaci za odbranu. Tu se samo donekle promenilo pod pritiskom rata u Ukrajini“, kaže Hart za DW.

Hoće li Tramp napustiti Ukrajinu?

Od Trampa se čuju protivrečne stvari o ratu u Ukrajini. Čas obećava da će kao predsednik za dan da okonča taj rat, čas preti da će prekinuti svaku pomoć Kijevu, a čas da će poslati više nego što je Bajden ikad slao.

Dejvid-Vilp to posmatra trezveno. Kaže, u obe američke partije postoji načelna podrška za Ukrajinu, iako se ona među republikanskim kongresmenima smanjuje.

„Bez obzira ko bude pobedio u novembru, mislim da većina Amerikanaca smatra da Evropa treba da snosi veći deo tereta kad se radi o vojnoj pomoći i obnovi Ukrajine. Jer, to je na evropskom kontinentu“, kaže ona.

U evropskim prestonicama pribojavaju se i Trampovog odnosa prema NATO. Evropski komesar za zajedničko tržište Tjeri Breton nedavno je pred Evropskim parlamentom ispričao jedan događaj čime je dodatno produbio nesigurnost.

Navodno je Tramp kao predsednik SAD u jednom razgovoru rekao šefici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen da, „ako Evropa bude napadnuta, nikad nećemo doći da vam pomognemo“.

Tramp već godinama izbegava da se precizno izjasni o tome da li bi vojno priskočio u pomoć partnerima u NATO, ako bi neki od njih bio napadnut.

„Zavisi od toga da li nas tretiraju primereno“, rekao je Tramp o tome sredinom januara. „Vidite ovako: NATO je iskoristio našu zemlju, a evropske zemlje su od toga imale koristi.“

Šta je s atomskim štitom?

Za Jozefa Bramla to se uklapa u širu sliku. Taj nemački politikolog i stručnjak za SAD kaže da Tramp posmatra Evropu kao neprijatelja. „U novom svetskom poretku postoji samo jedna šansa: Evropa mora da nastupa jedinstveno“, kaže on.

Braml veruje da do takvog jedinstva u evropskom raštimovanom horu može doći samo preko para. „Sad treba vući velike poteze – Evropa treba zajednički da se zaduži, da finansijski podrži pojedine članice, a zauzvrat da postavlja uslove.“

„Parama iz zajedničkog zaduživanja mogli bismo da priuštimo sopstvenu odbranu. Trenutno plaćamo danak Amerikancima. Recimo, u SAD kupujemo borbene avione F35 da bismo i dalje imali zaštitu nuklearnog štita. Ali, šta to vredi ako se Tramp vrati u Belu kuću? Trebalo bi da se pripremimo i da sa Francuskom i Poljskom dogovorimo sveobuhvatnu vojnu i ekonomsku saradnju, koja će privući i druge evropske zemlje“, dodaje nemački stručnjak.

Političar Demohrišćana Hart misli da nije realno da Tramp otkaže Evropi nuklearni štit. Jer, kako kaže, nikome ne ide u prilog da se opet raspali trka u atomskom naoružavanju. Dodaje i da sadašnji nuklearni kapaciteti Francuske ili Velike Britanije nisu ni blizu američkim.

Hart zaključuje da će se „na kraju sve svesti na to da mi moramo da uplatimo veći finansijski doprinos za tu zajedničku taktiku odvraćanja“.

Jedno je sigurno: novi izbor Trampa u Belu kuću bio bi težak test, ne samo za prekoatlantske odnose, već i za jedinstvo Evrope.

Tagovi:

Bela kuća Donald Tramp EU NATO SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Uoči sastanka lidera zemalja članica EU

28.септембар 2025. I.M.

Nepoznati dronovi iznad Danske: Zatvoreni aerodromi i jake mere bezbednosti

Ministar odbrane Danske Troels Lund Poulsen saopštio je da su aerodromi zatvoreni do narednog petka, nakon što su dronovi ponovo uočeni iznad vojnih objekata. U Kopenhagen je stigla i nemačka fregata radi zaštite vazdušnog prostora

Iran

Iran

28.септембар 2025. K. S.

Ujedinjene nacije uvele nove sankcije Iranu

Sankcije Ujedinjenih nacija (UN) protiv Irana ponovo su stupile na snagu zbog nepoštovanja obaveza te zemlje u vezi sa nuklearnim programom

Idija

28.септембар 2025. K. S.

Stampedo na političkom skupu u Indiji: Desetine poginulih

U stampedu na političkom skupu u Indiji poginulo je najmanje 39 ljudi, dok je više od 50 teško povređeno

Moldavija

28.септембар 2025. K. S.

Izbori u Moldaviji: Tabanje puta ka EU ili približavanje Rusiji

U Moldaviji se u nedelju (28. septembar) održavaju izbori. Birališta su otvorena, a rezultati će pokazati dalji put zemlje - ka Evropskoj uniji ili Rusiji

Američki predsednik Donald Tramp

Svet

27.септембар 2025. M.S.

Tramp traži od Vrhovnog suda da uskrate pravo na državljanstvo po rođenju za decu ilegalnih imigranata

Donald Tramp, američki predsednik zatražio je od Vrhovnog suda da odobri njegovu odluku da se uskrati državljanstvo po osnovu rođenja deci čiji su roditelji ilegalni imigranti ili posetioci sa kratkoročnim vizama

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure