img
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mohamed Morsi, nepouzdana nada Zapada

Ko se mača lati

26. decembar 2012, 14:05 Momir Turudić
foto: reuters
Copied

Bez mira u Egiptu nema mira ni u regionu. Predsednik Mohamed Morsi na vlast je došao na talasu Arapskog proleća, vesnika demokratskih promena, kao lider Muslimanskog bratstva. Sada su demonstracije jednog dela stanovništva usmerene protiv njega: zameraju mu uspostavljanje nove predsedničke diktature i to na šerijatskim osnovama

Do juna ove godine i prvih slobodnih predsedničkih izbora u Egiptu, malo ko je izvan ove zemlje znao nešto o Mohamedu Morsiju. Njegova pobeda na tim izborima dovela ga je na čelo države sa više od 80 miliona stanovnika i uvela ga u centar pažnje svetske javnosti.

I u samom Egiptu, Morsi u prethodnim godinama nije bio među vodećim političkim figurama. Skromnog, seoskog porekla, diplomu inženjera stekao je u Egiptu, a sa stipendijom egipatske vlade specijalizirao je u Americi. Predavao je na univerzitetu u Kaliforniji do 1986, kada se vratio u Egipat gde je nastavio univerzitetsku karijeru. Bio je član parlamenta od 2000. do 2005. godine i jedan od najistaknutijih lidera Muslimanskog bratstva, islamističke partije koja je prošla trnovit put od zabrane političkog delovanja, prećutne dozvole da nastavi sa aktivnostima, i zvezdanih trenutaka posle pada Mubaraka. Na parlamentarne izbore je Bratstvo izašlo kao Partija slobode i pravde, sa Morsijem na čelu. Bratstvo i Partija svetlosti, stranka tvrdih islamista, osvojili su većinu mesta u parlamentu, a onda je došao i Morsijev trijumf na predsedničkim izborima.

Tokom kampanje je u početku obećavao da će uspostaviti u Egiptu šerijatski zakon, da bi kasnije ublažio priču. U prvom obraćanju naciji poručio je da se zalaže za jedinstvo zemlje, ljudska prava, borbu protiv korupcije i obnavljanje ekonomije. Izjavio je da će nastaviti da poštuje sve ranije potpisane međunarodne ugovore, a naglasak je bio na mirovnom sporazumu sa Izraelom, koji je potpisan pre 32 godine u Kemp Dejvidu.

Sekularne snage i pripadnici drugih religija, poput hrišćana, sa zebnjom su dočekale dolazak islamiste na čelo Egipta. Postojala je i dilema kako će reagovati vojska, decenijama najmoćnija sila u državi. Kada je u avgustu ove godine Morsi zatražio od maršala Tantavija, vođe oružanih snaga, da podnese ostavku i smenio nekoliko drugih visokih oficira u vojsci i tajnoj službi, činilo se da je u toku sukob oko preraspodele moći. No, vojska je prihvatila trenutno stanje, uz prećutnu saglasnost Zapada.

Što se tiče spoljne politike, Morsi je od početka bio izuzetno aktivan. Prva zvanična poseta bila je Saudijskoj Arabiji, moćnoj zalivskoj monarhiji i rasadniku radikalnog islama, čiji su sledbenici i egipatski salafisti, saveznici Muslimanskog bratstva. Na samitu nesvrstanih u Teheranu Morsi se pojavio krajem avgusta, što je označilo ponovno uspostavljanje veza između dve zemlje, prekinutih 1979. godine kada je Egipat potpisao mirovni ugovor sa Izraelom. Morsi je u svom govoru na samitu pozvao sirijsku opoziciju da se ujedini protiv Bašara el Asada. U oktobru je uputio prijateljsko, zvanično pismo izraelskom predsedniku Šimonu Perezu, ali je u novembru oštro kritikovao Izrael kada je napao Gazu. Egipat je bio jedan od inicijatora mirovnog sporazuma koji su tada potpisali Izrael i Hamas.

Ispostavilo se da je spoljna politika mnogo lakši posao nego sređivanje unutrašnjih problema. Kada je 22. novembra Morsi izdao dekret kojim dodeljuje sebi „faraonska“ ovlašćenja, desetine hiljada ljudi izašlo je na ulice u znak protesta. Kao obrazloženje pomenutih ustavnih amandmana, Morsi je naveo da želi da spreči ostatke prethodnog režima da ometaju reforme, navodeći da je dekret privremen, do usvajanja novog ustava. Međutim, opozicija je reagovala i na Nacrt novog ustava koji je donela skupština u kojoj većinu čine islamisti, tvrdeći da taj ustav ostavlja široke mogućnosti za zloupotrebu verskih sloboda, javnog izražavanja, prava žena. Morsijev odgovor bio je raspisivanje referenduma o Nacrtu ustava. U višednevnim demonstracijama koje su prerasle u sukobe pristalica i protivnika Morsija, u Kairu je poginulo sedmoro ljudi. Morsi je 8. decembra ukinuo sporni dekret, ali od referenduma nije odustao.

Rezultati referenduma pokazali su da je većina podržala novi ustav, mada opozicija tvrdi da je glasanje propratilo bezbroj nepravilnosti i manipulacija. Međutim, sukob oko Ustava samo je jedan od problema sa kojima će se u budućnosti suočiti predsednik Egipta. Dok svet razmišlja da li Morsi vodi Egipat u islamističku diktaturu, a tvrdnje o takvoj diktaturi ponavljaju njegovi politički protivnici, iza svega zjape izneverena očekivanja Egipćana koji su poverovali da bolji život dolazi preko noći, odmah posle revolucije. Međutim, pad Mubaraka je samo otvorio Pandorinu kutiju egipatskih političkih, verskih, socijalnih podela i problema. Ti problemi su toliki da će za njihovo rešavanje Morsiju, predanom verniku, zaista biti potrebna pomoć viših sila.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure