Popularni desničarski voditelj Taker Karlson dva sata je intervjuisao ruskog predsednika Vladimira Putina. Kritičari kažu da je to bila „propaganda“ i „koprodukcija“, te Karlson nije imao kritičkih potpitanja
Taker Karlson, desničarski bivši voditelj Foks njuza, opisao je svoju „misiju“ u Rusiji jednostavno – američkoj javnosti konačno valja predočiti šta se zaista događa u Rusiji i Ukrajini, piše Dojče vele.
Kako tvrdi Karlson, novinar veoma privržen Rusiji, informacije medija u SAD su ništa više od propagande.
Kremlj je rado prihvatio zahtev za intervju ovog fana bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa. Za ruskog predsednika Vladimira Putina bila je to prilika da milionima Amerikanaca prenese poruku.
I to u vreme kada je dalja pomoć SAD Ukrajini više nego neizvesna. Kongres o tome još nije postigao dogovor – jaz između demokrata i republikanaca je previše dubok.
Putin: Rusija nije agresor
I tako su Karlson i Putin, obojica u tamnim odelima i kravatama, sedeli jedan naspram drugog u Kremlju više od dva sata. Putin je započeo razgovor istorijskim monologom koji je trajao više od dvadeset minuta.
On je još jednom naglasio da Rusija nije agresor, već da brani svoj narod, zemlju i njenu budućnost.
Govorio je o nužnosti zaštite stanovnika Ukrajine koji govore ruski, te da je morao sprečiti da Ukrajina, nakon eventualnog ulaska u NATO, predstavlja bezbednosnu pretnju za Rusiju.
Karlson je slušao sa ozbiljnim izrazom lica, naboranih obrva i želeo je da zna da li Putin može da zamisli situaciju u kojoj bi Rusija sa umarširala u Poljsku. „Ne“, odgovorio je Putin, „samo u jednom slučaju: ako bi Poljska napala Rusiju.“
Ruski predsednik je rekao da Rusija nema interesa za Poljsku, Letoniju ili druge zemlje. Zemlje NATO su, dodao je, samo pokušale da zastraše sopstveni narod – imaginarnom ruskom pretnjom.
Putin je istakao da je spreman na pregovore te pojasnio da ako bi Sjedinjene Države zaista htele prekinuti borbe, prvo bi trebalo da prestanu sa isporukama oružja Ukrajini. Onda bi sve bilo gotovo za nekoliko sedmica, rekao je on.
Foto: Gavriil Grigorov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via APTaker Karlson i Vladimir Putin
Da li bi novinar Vol strit žurnala Ivan Gerškovič, optužen za špijunažu u Rusiji, mogao biti oslobođen?
Dogovor bi se mogao postići, rekao je Putin. Međutim, pojasnio je, postoje određeni uslovi o kojima se razgovara između tajnih službi. Putin je indirektno rekao da može zamisliti puštanje američkog novinara u zamenu za Rusa koji je osuđen na doživotni zatvor zbog ubistva u Berlinu 2021. godine.
„Koprodukcija“ Karlsona i Putina
Eksperti za Rusiju, poput Janisa Klugea iz berlinske Fondacije za nauku i politiku, upozoravaju na postojanje saradnje između Karlsona i Putina.
„Karlson je pametan i njegov plan je jasan. On i Putin će izvrsno sarađivati na širenju lažnog narativa o Ukrajini, oslabiti Bajdena i ojačati Trampa“, napisao je Kluge na platformi X još u sredu.
„Ova koprodukcija može biti najefikasniji i najotrovniji propagandni klip ikada napravljen“, naveo je Kluge.
„Taker Karlson nije novinar, on je propagandista“, napisao je politikolog Jan Bremer. „Zato ga je Putin i prihvatio kao sagovornika za intervju.“
Kritičar Kremlja i bivši svetski šampion u šahu Gari Kasparov naveo je da nije iznenađujuće što „pravi novinari“ do sada nisu dobili nijedan termin za intervju sa šefom Kremlja.
„Svaka emisija koju vodi neki ozbiljan novinar neprihvatljiva je za diktatora poput Putina“, rekao je on. „Zašto bi inače proveo dve decenije vršeći pritisak na slobodne medije?“
Propagandni poklon za Putina
Kako pišu mediji, ovaj intervju je imao dugu predigru. Pre više od dve godine, glavna urednica državnog emitera RT, Margarita Simonjan, zatražila je od Kremlja mogućnost za intervju sa Karlsonom.
Njen kolega Vladimir Solovjov, Putinov glavni propagandista, čak je ponudio desničarskom agitatoru Karlsonu posao nakon što je izbačen sa Foks njuza.
Ruski državni propagandisti Karlsona doživljavaju kao jednog od svojih, kaže rekao je Tihon Džjadko, glavni urednik nezavisne ruske televizije Dožd koji je u egzilu.
Kako piše nemački nedeljnik Špigel, „desničarski američki komentator“ koji ima milione pratilaca i „relativizuje i banalizuje“ rusku agresiju poslužio je Putinu kao dokaz za rusku publiku da su SAD i Zapad podeljeni.
„Karlson nije imao potpitanja na neke izjave šefa Kremlja. Nije pitao za ratne zločine koje je počinila ruska vojska u Buči i drugim mestima u Ukrajini, kao ni za ukrajinsku decu koja su odvedena u Rusiju“, zaključuje se u tekstu nemačkog nedeljnika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!