img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka – Gašenje državne televizije

Kap na prepunu čašu

19. jun 2013, 19:44 Georgios Stamkos i Milica Kosanović
Foto: Reuters
Copied

Odlukom da preko noći ugasi državnu radio-televiziju ERT premijer Antonis Samaras navukao je na sebe nove proteste u zemlji i salvu kritika iz inostranstva. Grčka opozicija najavljuje borbu do kraja

Za „Vreme“ iz Soluna

Utorak, 11. jun u Grčkoj nije protekao kao svaki drugi dan. Grci su bili šokirani, a nije lako šokirati ljude svikle da žive pod stresom i u strahu od budućnosti u zemlji koja već pet godina prolazi kroz ekonomsku krizu i recesiju, u kojoj konstantno rastu nezaposlenost i siromaštvo, koju neprestano parališu štrajkovi i demonstracije, kojoj sve vreme preti bankrot, kojoj Trojka (Evropska centralna banka, Međunarodni monetarni fond, Evropska komisija) nameće nepodnošljive mere štednje, u kojoj su obični dani postali mislena imenica.

Tog utorka je premijer Antonis Samaras odlučio da ugasi državnu televiziju ERT. Bilo je tačno 23.12 kad su sva tri državna TV kanala, ET1, NET i ET3, ali i 28 radio-stanica ERT-a (Elliniki Radiofoniki Tileorasi, Grčka radio-televizija) ostala bez signala. Zavladao je mrak i muk.

Grčka koaliciona vlada (Nova demokratija, Pasok i Demokratska levica), izglasana pre tačno godinu dana, preko svog predstavnika Simosa Kedikoglua još je u podne kratkim obaveštenjem upozorila javnost šta će se desiti iste noći: „U periodu velikih žrtava kroz koji prolazi grčki narod nemamo vremena za kašnjenja i oklevanja! Moramo da suzbijemo državni deficit i da izađemo iz krize. Ne možemo više da tolerišemo enklave netransparentnosti i državnog rasipništva, a za to je jedinstven primer baš Grčka radio-televizija, koja ima od tri do sedam puta veće troškove od svih privatnih televizijskih stanica i četiri do šest puta više zaposlenih, a istovremeno upola manju gledanost u odnosu na bilo koji privatni TV kanal. Ima ogromnu imovinu, koja je u stanju mirovanja osim kada je pljačkaju i rasipaju. Grčki narod plaća državnoj televiziji harač preko računa za struju oko trista miliona evra godišnje. Danas je svemu tome konačno došao kraj!“ Mnoge starije Grke ovakav ton podsetio je na objavu ratnog stanja.

Rečeno, učinjeno. Grčka državna televizija je, makar privremeno, ugašena posle 75 godina emitovanja. Tačno 2656 zaposlenih na televiziji i radiju su odlukom bez presedana preko noći ostali bez posla, uz obećanje da će se formirati „nova grčka radio-internetska televizija (NERIT), koja će imati oko 1200 zaposlenih i koštaće oko 100 miliona evra godišnje manje nego ERT, a počeće sa svojim emitovanjem krajem avgusta.

REVOLT KOD KUĆE, PACKE IZ BRISELA: Iznenadna i nasilna smrt ERT-a je prouzrokovala čitav niz reakcija, revolta i demonstracija po celoj Grčkoj. Ispred zgrada televizije u Atini i Solunu svakodnevno se okupljaju pisci, slikari, novinari, umetnici i preneražen običan svet. Muzičari svako veče izvode program, govornici individualno ili kao predstavnici sindikata i udruženja uzimaju mikrofon i obraćaju se narodu rečima solidarnosti sa radnicima ERT-a, ali i sa grčkim narodom koji je ostao bez svoje javne televizije, bez svog obrazovnog, zabavnog, dokumentarnog i informativnog programa…

Odluka da se ERT-u ugasi signal je doneta na nivou Ministarstva i zaobišla je grčku skupštinu. Bila je to lična odluka premijera Samarasa, vođe Nove demokratije, doneta na prečac i bez prethodne konsultacije sa koalicionim partnerima. Evangelos Venizelos (Pasok) i Fotis Kuvelis (Demokratska levica) bili su zatečeni. Obojica su izjavila kako su i oni za reorganizaciju i racionalizaciju ERT-a, ali ne i za iznenadno zatvaranje i ukidanje TV signala.

Osim stanovnika Grčke kojima je prvi put u istoriji ERT-a uskraćen servis grčke državne televizije, protestovali su i mnogi od sedam miliona Grka iz dijaspore, koji su preko satelita mogli da gledaju ERT i prate vesti iz domovine. Veoma oštre reakcije su stigle i iz EU. Predsednik Evropske radiodifuzne unije (European Broadcasting Union EBU) Žan-Pol Filipo stigao je u Atinu tri dana po gašenju ERT-a i izjavio da „ovo što se dešava u Grčkoj prevazilazi sva očekivanja“. Jer, „ERT nije obični radio-tv organizam, reč je o osnivačkom članu EBU“. „ERT je naš partner od 1950“, rekao je Filipo i tražio ponovno pokretanje programa. Generalni direktor EBU-a Ingrid Deltar je naglasila da se „još u istoriji nije desila vlada koja bi ugasila signal sopstvenog javnog radio-televizijskog emitora“.

Još strožu kritiku je uputio predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc, koji je u svom pismu Samarasu između ostalog napisao da je „Evropski parlament sa iznenađenjem i žaljenjem primio informaciju o odluci grčke vlade da prekine sa emitovanjem javnog radio-televizijskog programa ERT, i to bez prethodnog obaveštenja ostalih partnera u vladi, kao i bez demokratskog dijaloga o donošenju te odluke. Po našem mišljenju iznenadna odluka grčke vlade da nasilno prekine s radom javne radio-televizije otvara veoma važno pitanje o tome koliko je ta odluka u opšte u skladu sa temeljnim pravnim okvirima Evropske unije“. Šulcovo pismo se završava rečima: „S olakšanjem bismo prihvatili vladinu reviziju odluke o zatvaranju javne televizije i pokušaj da se nađu alternativna rešenja i putevi za neophodnu reorganizaciju ERT-a, ali uz neprekidno emitovanje programa.“

A šef opozicione SIRIZE Aleksis Cipras poručio je demonstrantima okupljenim ispred ERT-a da se signal državne radio-televizije gasi samo u slučaju „kada suverenu zemlju okupiraju strane sile ili u slučaju državnog udara“. On je rekao da Samarasova vlada ovim činom „simbolički pokušava da ukine slobodu govora, demokratiju i demokratske slobode“, da predaje informativni program i monopol na informacije u ruke privatnih interesa. Cipras je pozvao Grke na „na borbu bez povlačenja u ime odbrane demokratije“.

DRŽAVNI UDAR ILI IDIOTIZAM: U Solunu se svakodnevno održavaju demonstracije ispred zgrade televizije. „Mogli su da otpuste koga su hteli, i to one koje su sami zaposlili, jer pripadaju njihovoj stranci, a ne da zatvore ERT“, kaže jedan mladi demonstrant. A starija gospođa Maria Adoniadu kaže da je ERT državna televizija, da pripada celom narodu i da „bez nje nema demokratije“. Neki se prisećaju da se nešto slično desilo 27. aprila 1941, kada su nemačke trupe umarširale u Atinu. Notis Mavrudis, poznati grčki kompozitor, rekao je da se „demokratija ne može ukinuti proizvoljnim odlukama, pa prema tome, ako ovo nije državni udar, onda je u najboljem slučaju idiotizam.“

Poznati umetnik i borac za ljudska i radnička prava Mikis Teodorakis napisao je: „U trenutku kad čak i MMF optužuje destruktivnu politiku Trojke na račun našeg naroda, grčka vlada nastavlja poslušno da ispunjava Trojkine naredbe, koje sad već prelaze u fazu totalnog iscrpljivanja društvenog sektora… Mislim da se čaša prelila i da svi Grci treba odlučno da kažu ‘Ne’ ovom napadu bez milosti“.

Zaposleni u ERT-u i njihov sindikat su se od samog početka organizovali i objavili „gerilski rat“ odluci vlade. Zauzeli su zgrade državne TV i nastavili sa radom koristeći u početku TV kanal „902“, koji pripada komunističkoj partiji (KKE). Vlada je i to sprečila i zapretila da će svako, ko se usudi da prenosi program ERT-a, izgubiti pravo na emitovanje i odgovarati na sudu. Nemajući drugog izbora novinari ERT-a su se okrenuli internetu.

Demonstracije i kritika nisu ipak pokolebali premijera. „Kako da nastavimo sa reformama, a pri tom da nikoga ne izvadimo iz udobne fotelje? Možemo li da nastavimo sa reformama, a pritom da se ne sukobimo sa svima onima koji se boje da ne izgube svoje privilegije? Kako može zemlja da se promeni bez smelih poteza?“, upitao je Samaras.

A prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja samo 27 odsto grčkih građana se slaže sa zatvaranjem ERT-a, dok je 65 odsto protiv. Protiv je i Grčka pravoslavna crkva, a Samarsa u ovome podržava neonacistička Zlatna zora.

Neki analitičari tvrde da je odluka grčkog premijera da zatvori javnu televiziju zapravo rezultat insistiranja Trojke da se otpusti najmanje 2000 zaposlenih u javnom sektoru. Ujedno, to je i demonstracija moći i način da pokaže narodu odlučnost da nastavi sa reformama, ali i da impresionira svoje neoliberalne kolege, naročito kancelarku Angelu Merkel. Kako to reče čuvena književnica i aktivistkinja Naomi Klajn: „Margaret Tačer živi i caruje u Grčkoj!“ A Grci još nisu rekli svoju poslednju reč, pa je vrlo moguće da, kao što kaže jedan grafit ovih dana u Istanbulu, „Revoluciju televizija neće prenositi!“

Autori su osnivači i urednici grčkog nezavisnog časopisa „Zenith“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Korupcija

27.jul 2025. S.Ć.

Italija: Zbog urbanističke korupcije gradonačelnik Milana je pod istragom

Zbog afere u kojoj je javno dobro ustupljeno privatnom investitoru, italijanska policija otpočela je istragu u kojoj je 70 ljudi, pa i gradonačelnik Milana. A u Srbiji, Vlada menja zakone kako bi mogla da javno dobro pretvori u privatno – na primer Generalštab

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure