img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD – Predizbori u Republikanskoj partiji

Kako se otarasiti Donalda Trampa

04. мај 2016, 17:59 Denis Kolundžija
Foto: AP
Copied

Dok Donald Tramp tvituje i mitinguje, Ted Kruz ubacuje svoje ljude među delegate pojedinih država, što bi moglo da mu donese pobedu u drugom krugu izbora za predsedničkog kandidata na stranačkoj konvenciji, u koliko do njega dođe

Predizbore Republikanske stranke u Indijani u minuli utorak mnogi su unapred označili kao „nečiji početak kraja“. Na osnovu dosadašnjeg delegatskog skora takmaca za republikansku predsedničku nominaciju (u trenutku nastanka ovog teksta pobednik predizbora nije bio poznat), jasno je bilo da će nakon Indijane početi da kopni bar deo neizvesnosti: ili će se Tramp približiti tituli izvesnog kandidata na novembarskim izborima, ili će pak postati izvesno da će se ime kandidata odrediti tek na stranačkoj konvenciji u julu, u koju bi se, opet, moglo ući s mnogo neizvesnosti.

Ova druga opcija za Donalda Trampa gotovo da i ne postoji. Poslovično oslonjen na istraživanja javnog mnjenja, on očekuje pobedu u za analitičare nedokučivoj Indijani (s 57 delegata), dominaciju u komšijskom Nju Džersiju (51 delegat) i pobednički vatromet nakon predizbora u tvrdim konzervativcima nenaklonjenoj Kaliforniji (čak 172 delegata). Prema delegatskoj tabeli Asošijeted presa, Trampu je uoči Indijane nedostajao 241 delegat do magične brojke od 1237, koliko je potrebno za overavanje predsedničke nominacije. Uz ove tri „sigurice“, Tramp očekuje i parcijalne ture delegata u još nekoliko od preostalih deset nadmetanja. Čak i ako ne bude sve išlo po planu, on smatra da s najvećim brojem osvojenih delegata – ne, dakle s apsolutnom većinom – konvencija mora da mu potvrdi nominaciju. U takvom stavu ga, prema istraživanjima, podržava 55 odsto republikanskih birača.

Problem za Trampa je što stranačku konvenciju rezultat, ma koliko ubedljiv bio, ni na šta ne obavezuje, ako ne iznosi 1237 delegata. Baš kao što ignoriše to pravilo, Tramp je proteklih nedelja pokazao da ne poznaje ni neka druga, istina zamršena i pomalo bizarna, pravila koja odavno važe u trci za predsedničku nominaciju.

Pristajući da trči maratonsku predsedničku trku Tramp nije pristao na „tuđa“ pravila, ponašao se kao da će cilj trke biti tamo gde on to odredi. Poslednjih nedelja je, međutim, na prilično bolan način spoznao da ingorisanjem i nepoznavanjem „pravila koja važe za sve“ nije uspeo da ih eliminiše i da bi to moglo da mu se osveti.

…i Ted Kruz

KRUZ–KEJSIKOV PLAN: Svesni da više nemaju ni teoretska šanse da u toku sezone predizbora osvoje apsolutnu podršku delegata na konvenciji, Trampovim rivalima, Tedu Kruzu i Džonu Kejsiku sada je preostalo samo da osujete Trampov plan da do stranačke konvencije obezbedi nominaciju za predsednika. Za početak, da u Klivlend ne ode spokojan.

Upravo s tim ciljem, uoči prošlonedeljnih izbora na severoistoku SAD, Kruz i Kejsik udružili su svoje snage: Kejsik se obavezao da će prekinuti sve aktivnosti u Kruzu barem naizgled naklonjenijoj Indijani, dok se Kruz, s druge strane, obavezao da će zamrznuti kampanju u Oregonu i Novom Meksiku i tako pružiti šansu Kejsiku da spreči Trampa u pohari tih država. Iako je do juče kritikovao Kejsika zbog iracionalne odluke da i pored vrlo mršavih rezultata (samo jedna pobeda, i to u matičnom Ohaju) ostane u trci do kraja, Kruz se naprasno setio stare dobre „da je neprijatelj mog neprijatelja – moj saveznik“, te sada obojica – istina, uvijeno – sugerišu svojim biračima tzv. strateško glasanje zna se protiv koga.

Tramp je, naravno, na ovaj plan odgovorio kanonadom optužbi i uvredama na račun svojih rivala. Rečnik i stil nisu novi – nova je samo rastuća Trampova nervoza, koju, uz sve napore, ne uspeva da prikrije. Od kamenčića u cipeli Kruz mu je neočekivano postao kamen od kojeg krvare stopala. Ono što Kruz sada radi u sadejstvu sa Kejsikovom kampanjom, nastavak je strategije koja je tek nedavno Trampa počela surovo da otrežnjuje.

PRAVILA, PRAVILA: Ako bi se tražio razlog zbog čega Srbi, ovdašnji i američki, toliko simpatišu Trampa, on bi mogao da leži u sličnosti Srbije i samog Donalda: kao što je, kaže mit, Srbija u miru gubila sve što je postizala u ratu, tako i Tramp pojedine predizborne pobede počinje da ispušta u lavirintima stranačkih pravila i procedura.

Za Trampa stranački predizbori svoj kraj imaju u saopštavanju rezultata i broja delegata koje su takmaci osvojili; što više njemu, to je srećniji. Od svih pravila Republikanske stranke, Tramp je izgleda naučio samo jedno: da su svi delegati koje neki kandidat osvoji u predizborima dužni da u prvom krugu glasanja na stranačkoj konvenciji glasaju za tog kandidata. Za nekog ko se od početka trke drži mantre „na konvenciju sa najmanje 1237 delegata ili nikako“, faza koja uobičajeno sledi nakon svakih predizbora – izbor ljudi koji će na konvenciji imati ulogu delegata – od starta deluje kao smarajuća tehnikalija, nešto čemu ne treba posvećivati značaju pažnju. Suočen sa pravilima po kojima se već decenijama odvijaju nominacijski izbori za predsednika SAD, Tramp se sada nekontrolisano ljuti, kao da je prvi put čuo za njih.

Ko će sve biti delegat na stranačkoj konvenciji određuje se na nekoliko načina: deo delegata određuju stranački vrhovi, deo se određuje na stranačkim skupovima, deo biraju birači, a tek jedan manji deo – sami predsednički kandidati.

Od 2472 delegata, koliko je planirano da bude prisutno na konvenciji u Klivlendu, gotovo 95 odsto njih dolazi s obavezom da u prvom krugu glasanja svoj glas da kandidatu koji je osvojio najviše glasova u državi/teritoriji iz koje dolaze. Tek pet odsto njih već u prvom krugu može da glasa za bilo kog od kandidata koji su se kvalifikovali.

Ukoliko bi Tramp do konvencije obezbedio apsolutnu većinu delegata, već posle prvog kruga glasanja predsedavajući konvencije bi ga proglasio kandidatom Republikanske stranke na predsedničkim izborima 8. novembra.

Ali, ukoliko nijedan kandidat na konvenciju ne dođe s obezbeđenom potrebnom većinom delegata, a to ne može da nadomesti ni onih pet odsto „slobodnih delegata“, ide se u drugi krug glasanja. Shodno pravilima država iz kojih dolaze, deo delegata ostaje lojalan kandidatu za koga su njihovi sugrađani glasali, ali istovremeno oko 1500 delegata biva oslobođeno te obaveze, te može da glasa za koga hoće. U svakom daljem krugu poveća se broj „slobodnih strelaca“ – i tako sve dok se oko jednog kandidata ne okupi potrebna većina.

IZBOR DELEGATA: Ovo je prvi put u modernoj istoriji da je „identitet delegata važan koliko i to za koga će ti delegati glasati“, izjavio je jedan od republikanskih zvaničnika iz Džordžije. Ništa nije novo u procesima izbora delegata, dodao je, samo što je, u iščekivanju sve sem formalne i dosadne konvencije, to pitanje naglo postalo važno.

Kruz je, očito, daleko više nego bilo ko iz Trampovog štaba, radio na izboru kandidata i u tome i jeste suštinska razlika između kandidata-autsajdera i kandidata koji dolazi iz politike. Kako su u nedeljama nakon održanih predizbora u pojedinim državama počeli procesi izbora delegata, Trampu su počele da stižu sve same loše vesti: Kruz je u zvanične delegacije ubacivao svoje simpatizere. Previše Tvitera, masovnih skupova i medijske pažnje, a premalo organizacionih sposobnosti i dovoljno posvećenih simpatizera – sve to se sada Trampu obija o glavu.

Samo na nedavnom okupljanju republikanaca u Mejnu, Kruz je u delegaciju od 23 člana za Klivlend uspeo da ubaci 19 svojih ljudi, iako je na predizborima u toj državi osvojio samo 12 delegata; u Arizoni Tramp u delegaciji od 58 članova koja u prvom krugu mora da glasa za njega ima tek oko 12 sebi lojalnih delegata. Kruz tu taktiku primenjuje gde god o delegatima odlučuju stranački aktivisti. On takođe računa na to da će od drugog kruga za njega početi da glasaju i delegati koje su izabrali stranački vrhovi, poslovično hejterski raspoloženi prema Trampu. Naravno, ovaj plan pada u vodu ukoliko Tramp pre konvencije bude imao 1237 delegata.

Postoji i treći deo anti-Tramp strategije, ali on ne mora nužno da ide naruku samo Kruzu. Na samoj konvenciji se, naime, već tradicionalno menjaju pojedina pravila, a u američkoj javnosti dominantno je očekivanje da bi te izmene mogle da se tiču i procedure izbora stranačkog predsedničkog kandidata. Na stolu bi, u takvom razvoju situacije, moglo da se nađe mnogo toga – i da svi delegati od početka budu „slobodni“, i da za nominaciju mogu da se bore i kandidati koji iza sebe nemaju većinu delegata iz ponajmanje osam država, da predsednički kandidat može da bude i neko ko nije učestvovao na predizborima (tzv. beli vitez)…

Ipak, za usvajanje bilo kakvih predloženih izmena, radikalnih ili ne, potrebna je podrška većine delegata. U takvoj vrsti glasanja delegati od starta mogu da glasaju po sopstvenoj savesti. Čini se da je i to jedna otvorena mogućnost za Kruzove „trojance“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure