img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija pred izborima

Kako Putin opstaje: Rusi se plaše promena

05. јануар 2024, 09:56 Dojče vele
Foto: Ken Ishii/Kyodo News via AP
Copied

Predsednik Rusije Vladimir Putin je čvrsto u sedlu i ima dobre izglede da uskoro dobije peti mandat. Ekonomija je stabilna uprkos sankcijama

„Naši zadaci rastu kao grudva snega, ali mi smo Rusija, mi smo zimska zemlja, volimo sneg, pogledajte koliko ga je palo“, rekao je Vladimir Putin na partijskom kongresu Jedinstvene Rusije sredinom decembra.

Bio je pun optimizma u pogledu ove godine. Najveći politički događaj će biti predsednički izbori u martu, iako je njihov ishod verovatno već sada jasan. Putin se kandiduje peti put, ni ovaj put nema konkurenciju koje bi se morao plašiti, piše Dojče vele

Jedina prodavnica u selu

Moskovski politikolog Aleksandar Kinev kaže da ne igra nikakvu ulogu to koliko je Putin u narodu popularan posle dve godine rata i gubitaka u Ukrajini. „Ako selo ima samo jednu prodavnicu, neće vam pasti na pamet da merite njenu popularnost“, kaže Kinev.

„Doduše, ljudi su mnogo čim nezadovoljni. Ali političko polje je očišćeno. Zemlja je ogromna i niko nema resurse da se bori za predsedničko mesto“, dodaje politikolog.

Niko osim Putina. Zato će za njega najveći izazov biti pokretanje birača kako bi obezbedio veliku izlaznost i makar privid legitimiteta.

Sociolog Denis Volkov iz ruskog centra Levada kaže da Kremlju nije cilj da Putina učine popularnijim, već da podstaknu ljude da uopšte izađu na izbore.

„Putinov zadatak jeste da ne naljuti previše ljude“, objašnjava Aleksandar Kinev. Većina Rusa je prema njemu ionako oduvek apolitična i boji se promena.

On dodaje da je društvo umorno od „specijalne vojne operacije“ kako se u Rusiji zvanično naziva rat u Ukrajini. „Ljudi žele da to što pre prođe“.

Brojni Rusi su optimistični

Denis Volkov procenjuje da u Rusiji vlada atmosfera sa znatno više optimizma nego početkom rata. Broj onih koji svoju situaciju procenjuju kao znatno pogoršanu u odnosu na prethodnu godinu opao je za polovinu. Ovaj sociolog smatra da će se taj trend nastaviti i to iz više razloga.

Vlada je učinila mnogo da ublaži dejstvo zapadnih sankcija i da stabilizuje finansijski sistem. Ruska privreda do sada nije doživela kolaps niti će u ovoj godini.

Moskovska ekspertkinja za ekonomiju Natalja Subarevič zastupa taj stav. „Ruska ekonomija je robusna. Sankcije Evropske unije neće delovati drugačije nego do sada. One zapravo uopšte ne deluju, jer za sankcionisanu robu postoje brojni drugi putevi isporuke izvan Evropske unije“, kaže ona.

Izvozi se sve više u Kinu, Indiju i na Srednji Istok. Subarevič računa da će prihodi od izvoza energenata tokom godine biti „manje-više uredni“.

Ova profesorka Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov pretpostavlja da će Rusija biti u stanju da poveća izdatke za „podršku specijalnoj vojnoj operaciji“.

Rat? Koji rat?

Prema sociologu Volkovu, neuspeh ukrajinske kontraofanzive doprinosi dobrom raspoloženju u Rusiji. On to objašnjava iščezavanjem straha od vojnog poraza i posledica.

Isporuke oružja Ukrajini koje stižu sa Zapada, Rusima su samo na početku bile povod za zabrinutost. U međuvremenu je porastao broj onih koji veruju da Rusija uspešno vodi rat.

„Rat je postao rutina, pozadina na koju se odavno naviklo, a u njega najveći broj ljudi nije uključen“, kaže Volkov. „Da, negde se vodi rat, ali to je daleko.“

Aleksandar Kinev kaže da je početkom rata, u februaru i martu 2022., postojala makar teoretska šansa smene vlasti, „da su svi oni koji inače organizuju proteste masovno izašli na ulice, umesto da masovno napuste Rusiju“.

Radi se o stotinama hiljada ljudi koji su početkom rata napustili zemlju iz protesta protiv Putinove politike ili iz straha od mobilizacije, odlazeći mahom u zemlje poput Gruzije ili Srbije.

Džinovska mašinerija za represiju

Istoričarka Irina Šerbakova, koja živi u inostranstvu, žestoko osporava ovakvo tumačenje. Ona je među osnivačima organizacije za zaštitu ljudskih prava Memorijal, koja je 2021. u Rusiji zabranjena, a godinu dana kasnije dobila Nobelovu nagradu za mir.

Šerbakova ukazuje na atmosferu straha u Rusiji: „Džinovska mašinerija za represiju je pokrenuta. Duga ruka diktature sve dublje prodire u život ljudi, pokušava sada da otkloni iz kulturnog života neprilagođene i one koji ne pristaju, da ih isključi i ocrni.“

Šerbakova navodi primer zakona koji međunarodni LGBT pokret označava kao „ekstremistički“. Ona zato ne vidi pozitivne perspektive u sledećoj godini.

Ona dodaje da u pogledu rata u Ukrajini mnogi ljudi u Rusiji naprosto beže od stvarnosti: „Pokušavaju da se od njega distanciraju, koliko god mogu, recimo tako što neke stvari ne izgovaraju glasno.“

Prema njoj ljudi u Rusiji više ne veruju u institucije i demokratiju. „Oni umesto toga veruju u stabilnost Putinovog režima, pa se boje, da bi sve bilo još gore ako bi dodatno zaljuljali brod.“

Ipak, Irina Šerbakova pokušava da s optimizmom gleda u budućnost. Kaže da se ne treba prepustiti osećaju „da će rat trajati dugo i da će Putin večno živeti“.

Ona ukazuje na istorijska iskustva kao što je pad Berlinskog zida – takvi režimi mogu da ispare za nekoliko sati, kada je vreme za to zrelo i u odgovarajućim okolnostima.

Tagovi:

predsednik Rusije Rusija Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Glasanje na izborima

Izbori u Nemačkoj

15.септембар 2025. Nemanja Rujević

Kad se glasa do 18 sati, a rezultat zna u 18:55

Glasove u Nemačkoj broje volonteri, mahom stariji sugrađani, pa još uspeju da ih unesu u softver tako da ceo svet vidi rezultat. Nikakve drame nema

Mediji

14.септембар 2025. B. B.

Katastrofalan položaj novinara u Gazi

Osim straha za sopstvenu bezebednost, novinari u strahu i za živote voljenih, a palestinski su izloženi i gladi

Nepal

14.септембар 2025. B. B.

Nova premijerka Nepala: Odgovoriću na zahteve demonstranata za kraj korupcije

„Moramo da radimo u skladu sa razmišljanjem Generacije Z“, rekla je novoimenovana premijerka Nepala Sušila Karki

Energetika

14.септембар 2025. B. B.

Proizvodnja solarane energije u Centralnoj Evropi uvećana šest puta za pet godina

Leto 2025. posebno je izdvojilo Mađarsku, koja je u junu obezbedila čak 42 odsto električne energije iz solara

SAD

14.септембар 2025. B. B.

Otkazi zbog „ismevanja i odobravanja“ ubistva Čarlija Kirka na društvenim mrežama

Pit Hegset, ministar odbrane SAD, naredio je osoblju „da pronađe i identifikuje pripadnike vojske i svaku osobu povezanu sa Pentagonom, koja je ismevala ili je izgledalo da odobrava ubistvo Čarlija Kirka“

Komentar

Komentar

Dva jezgra političkog okupljanja

Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure