
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Videli ste već penzionere kako se u Lidlu biju za jeftinu piletinu, ali da li ste videli nemačke tinejdžere u navali na vatromet?
„Izvinite, možete da mu kupite ovo?“, kaže mi u Lidlu neki klinac, možda mu je 14 ili 15 godina.
Ali, šta je „ovo“? Neko ogromno čudo, vidim ima fitilj. Kaže, treba mu za doček, a ne prodaje se maloletnicima. Pruža pare. „Ne mogu da ti kupim“, kažem, „to ti ne treba u životu.“
Priznajem, već sam pazario maloletnicima po prodavnicama u Bonu igrice i filmove, ali eksplozivne naprave vala neću.
I mi smo kao klinci na tezgama kupovali petarde, one bledo zelene, relativno male. I junačili se, držali ih u rukama kad pucaju, rizikovali da ostanemo bez prsta i oka.
Ali za Nemce smo trećeligaši. Njihov fetiš prema vatrometu, petardama i eksplozijama u novogodišnjoj noći teško je i opisati.
There is a growing movement in Germany that wants fireworks to be banned. For many Germans, New Year’s Eve has now turned into 3-4 weeks of terror in their neighborhood. Not air pollution as in India but they are very sensitive to noise and isk of fire.pic.twitter.com/KIe171MbBb
— Naren (@naren_doc) December 30, 2024
Čekanje na mrazu
Videli ste sigurno ljude u Srbiji i drugde kako se u diskontu otimaju za jeftinu piletinu ili ćevape sa popustom. Jednom su se stariji sugrađani u Beogradu maltene tukli za besplatne sadnice japanske trešnje.
Ali, da li ste ikad videli stotine tinejdžera kako po pomrčini stoje ispred filijala Lidla koje se još nisu otvorile, a onda kreću u pogibeljni juriš na – vatromet?
Ako niste, ovih dana je prilika. Pun je internet snimaka tog ludila.
„Stojimo ovde od četiri sara“, rekao je jedan osamnaestogodišnjak reporteru lokalnog lista u Gladbeku na zapadu Nemačke. Bilo je to ispred Lidla, na minus dva Celzijusa.
Istina, da ne budemo nepravedni prema Nemcima – jagma je bila još jača u pograničnim gradovima gde su nahrlili i stranci da nabave relativno jeftini vatromet i moćne eksplozivne naprave.
Lidl Feuerwerksverkauf 2024 😳😱
Schaut bis zum Schluss! Es geschehen sogar echte Wunder 😎 pic.twitter.com/F5n6Dio7YK
— Maik Schmidt 🇩🇪 Das Original (@MaikSchmiddie) December 28, 2024
Biznis težak 180 miliona
Trgovci pričaju o ljudima koji daju hiljade evra za rakete i petarde. Ukupno su Nemci u prošle dve godine trošili po 180 miliona evra za novogodišnji vatromet.
To je došlo posle dve mršave pandemijske godine. Pre toga, 2019. godine, suma je iznosila „samo“ 133 miliona evra.
U novogodišnjoj noći to izgleda ovako: Skupe se drugovi ili cele porodice – dakle i matori ljudi – i ispaljuju, gruvaju po barem pola sata. To se dešava na skoro svakom ćošku.
Pošten svet, koji bi možda i prespavao ponoć, to gleda sa balkona koji se brzo obavijaju smradom dinamita. Ili grli svoje pse i mačke da ne bi dobili infarkt. Posebno su sluđena deca sa autizmom.
Böllerverkauf 2024 Eskalation bei Lidl um 7 uhr
🐑🐑🐑🐑🐑🐑🐑🐑🐑🐑🐑 pic.twitter.com/yRlFY8JdWU— 👑Мина👑 (@Mina7777Mina) December 28, 2024
Strašne posledice
Novogodišnja raspucanost odgovorna je za jedan odsto svih finih čestica koje se tokom godine emituju u Nemačkoj.
Ujutru onda na svakom ćošku izgleda kao da se vodio građanski rat – ostaci petardi, raspuknute baterije sa raketama, često i flaše u kojima su bila alkoholna pića.
A vesti su prvog januara tradicionalno pune crne hronike – ko je poginuo od vatrometa, kome je dinamit otkinuo ruku, koliko je ljudi završilo u bolnici.
Rasprave o zabranama vatrometa za amatere stalno se vode i nikad se ne dovedu do kraja. Slično kao priča o ograničenju brzine na autoputu. Neke stvari Nemcu ne možeš oduzeti.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve