img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Holandija

Izbori u senci atentata

16. мај 2002, 10:58 N. Lj. Stefanović
Copied

Javnost u Holandiji poslednjih dana počinbje da traga za odgovorima na mnoga pitanja koja se do sada uopšte nisu postavljala

„Mirno spavaj, Pim, zahvaljujući tebi Holandija će ostati budna“, piše na jednom od mnogobrojnih postera ostavljenih ovih dana u Roterdamu kraj groba Pima Fortajna, kontroverznog holandskog političara ubijenog 6. maja. I nekoliko dana posle sahrane Fortajna, koga su mnogi (ne bez osnova) videli i kao mogućeg pobednika na izborima 15. maja i možda novog holandskog premijera, ispred groblja u Roterdamu ne smanjuje se kolona ljudi koji s cvećem u rukama čekaju sat-dva da odaju poštu prvoj žrtvi jednog političkog ubistva u zemlji gde se do početka ove godine reč politika obično rimovala sa traćenjem vremena.

Politički komentatori tvrde da ovo ubistvo predstavlja ujedno i kraj „nevinosti holandske politike“ i sveopšti poraz društva u kome je nečija politička provokativnost prvi put plaćena životom. Vodeći listovi ocenjuju da se holandska demokratija našla na najnižoj tački nakon Drugog svetskog rata. U nekim analizama ističe se čak da se Hag spremao za dugo i toplo političko leto bez stabilne vlade i za italijansku promenljivost kabineta, a da se posle ubistva Pima Fortajna čitava zemlja polako pretvara u „Palermo na Severnom moru“.

DOMINACIJA: Većina onih što stoje u redu ispred privremenog Fortajnovog groba (po sopstvenoj želji biće sahranjen u Italiji gde se za njega već priprema posebna grobnica iznad površine tla jer pokojnik nije voleo vlagu) tvrdi da su za politiku počeli da se zanimaju tek u poslednjih nekoliko meseci od kada je ubijeni populista uzdrmao holandsku učmalu političku scenu često zapaljivim, ali i prilično jasnim porukama i prečicama koje je nudio biračima. Početkom februara ove godine Fortajn je došao u sukob sa svojom bivšom partijom zbog stava o islamu „kao nazadnoj religiji“, istog meseca osnovao je stranku koja je dobila njegovo ime i već u martu na lokalnim izborima u Roterdamu pobedio, osvojivši 17 od 54 mesta u gradskom parlamentu. Odziv birača na tim izborima bio je prilično velik u poređenju sa sličnim izborima u poslednjih desetak godina.

Od tada do trenutka kada je ubijen dominirao je holandskim političkim prostorom –ekstremnim stavovima izluđivao je političke oponente koji su ga u početku potcenjivali a kasnije, ne priznajući to javno, svoje političke poglede pomerali pomalo udesno. U javnim tv-debatama malo ko se (osim lidera stranke „zelenih“) usuđivao da mu izađe na crtu jer je Fortajn o svemu govorio prilično provokativno, jednostavno i razumljivo za razliku od većine ostalih političara čiji je jezik odavno korodirao u fraze, a političke protivnike je lako izbacivao iz ravnoteže. Često je napadao birokratizovano holandsko društvo, smetala mu je i neefikasna i skupa evropska birokratija iz Brisela, ali su ga najpažljivije slušali kada je govorio o hermetičkom zatvaranju holandskih granica i drastičnoj promeni politike prema došljacima i azilantima, pogotovo iz islamskih zemalja. Mnogi su takve stavove protumačili kao Fortajnovo objavljivanje rata islamu, „još uvek hladnog rata“, ali rata koji bi uskoro mogao da eskalira. Većina stranih diplomata opisivala je inače Fortajna kao čoveka „atipično opuštenog za Holanđanina“, ambicioznog solistu i ozbiljnog „izazivača establišmenta“. Privatno, ubijeni je važio za egzibicionistu – kao student diplomirao je na marksizmu, vozio se isključivo u „bentliju“ ili „jaguaru“, govorio je da bi jednoga dana voleo da završi kao Kenedi čiju je sliku držao na radnom stolu, a kada je ubijen, misi u katedrali u Roterdamu, osim državnog vrha, partijskih saboraca i prijatelja, prisustvovao je i Pimov batler sa dve pudlice. U tv-intervjuima otvoreno je govorio o svojim seksualnim (gej) sklonostima, o ljubavnim patnjama zbog partnera Arija s kojim je raskinuo ili o depresiji koju je kasnije lečio.

Od ovih pomalo bizarnih detalja iz Fortajnovog života, Holanđane trenutno neuporedivo više počinje da zanima pre svega uticaj ovog političkog ubistva na neposrednu budućnost i ishod izbora koji se održavaju u vreme dok ovaj tekst odlazi u štampu. Neki analitičari smatraju da bi, devet dana pošto je ubijen, Pim Fortajn možda posmrtno i simbolično mogao da stane na čelo države s obzirom na to da na izborima učestvuje lista koja nosi njegovo ime. Njegovi stranački sledbenici već su započeli javnu prepirku oko toga ko će ubuduće predvoditi ovu političku opciju i ko će najautentičnije zastupati stavove ubijenog populiste koji je kao samonikla pojava za samo nekoliko meseci potpuno uzdrmao čitavu zemlju.

SPOROVI: Analitičari se za sada izgleda spore u proceni krajnjih dometa ove opcije. Po jednima, Holandija je u blagostanju počela da se dosađuje i pomalo se uželela spektakla u situaciji u kojoj su ideološke razlike među strankama gotovo nestale i u kojoj su se svi nagurali oko političkog centra bez prave opozicije, ostavljajući desni i ekstremni prostor potpuno slobodan. Po drugima, Pim Fortajn najverovatnije nije neko ko je mogao da se pojavi samo u Holandiji, već je po svemu sudeći deo jedne šire pojave – uzleta novih ultradesnih populista koji širom Evrope razdrmavaju političke elite, utonule u sivilo, korupciju i samodopadanje.

Nekoliko dana pre nego što je ubijen, Fortajn je tvrdio da živi u „najopasnijem gradu u Holandiji“ Roterdamu u kome ima mnogo no go zona, kojima vladaju kriminalci. Njegovi politički oponenti nisu se složili s takvim stavom i pozvali su ga da zajedno prošetaju sumnjivim četvrtima ovog grada, što je Fortajn odbio. Neke od pristalica ubijenog političkog lidera upozoravaju sada da se čitava Holandija polako pretvara u no go zonu. U pitanju je svakako sračunato političko preterivanje, ali javnost u ovoj zemlji poslednjih dana počinje da traga za odgovorima na mnoga pitanja koja se do sada uopšte nisu postavljala. Na primer, zašto Holandija nema zakon o borbi protiv terorizma, gde je i kada ubica koji je odmah uhapšen tako dobro i precizno naučio da puca, da li je bio sam ili je možda deo neke šire organizacije, nije li holandska policija prebrzo našla svog Lija Osvalda i ovo ubistvo takođe prebrzo pripisala pojedincu da bi zatrpala neke neprijatne istine, zašto niko nije ozbiljno shvatio pretnje koje su Fortajnu poslednjih nedelja upućivane s raznih strana i o kojima je on u nekoliko navrata javno govorio?

U svakom slučaju, previše pitanja za zemlju u kojoj su do pre samo nekoliko meseci političari u Hagu na posao umeli da idu i na biciklu i u kojoj je premijer prvi put ušao u blindirani automobil tek posle 11. septembra prošle godine. Ubuduće, Karla del Ponte očito neće biti jedina u Hagu koja na posao odlazi u pratnji telohranitelja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure