img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka i Makedonija – Istorijski sporazum

Ime u zamenu za prosperitet

20. jun 2018, 19:34 Andrej Ivanji
foto: tanjug ap photo
Copied

Za jedne "istorijski" sporazum, za druge "kapitulacija": kada se ratifikuje u Sobranju, građani će na referendumu imati poslednju reč da se izjasne za ili protiv imena "Severna Makedonija". Do tada će vlade u Skoplju i Atini biti suočene sa protestima nacionalističke opozicije i crkve. A ni Moskva verovatno neće sve posmatrati skrštenih ruku

U selu Psarades (Ribari) na grčkoj strani Prespanskog jezera kao da je sve bilo spremno za svadbu, izveštava Bi-Bi-Si. Beli zastori, slavljenička atmosfera, svečano obučeni gosti. Samo što su umesto mlade i mladoženje potpis na „istorijski“ dokument stavili ministri spoljnih poslova Makedonije i Grčke Nikola Dimitrov i Nikos Kocias. Iza njih su kao kumovi ozarenih lica stajali premijeri dveju država Zoran Zaev i Aleksis Cipras. Kao stari svat mogao bi da prođe pregovarač Ujedinjenih nacija Metju Nimic, koji se napokon zadovoljno smeškao nakon što je duže od četvrt veka čekao da se mladenci sporazumeju o promeni imena: Bivša jugoslovenska republika Makedonija je u nedelju 17. juna rekla „da“ nazivu Republika Severna Makedonija.

Makar su to učinili grčki i makedonski zvaničnici. Da bi se promena imena ozvaničila, potrebno je da oba parlamenta ratifikuju sporazum, da ga na referendumu potvrde građani Severne Makedonije u najavi, te da se promeni ustav u Skoplju. Tek tada će Atina zvanično povući veto na pristup Severne Makedonije u NATO i pregovore severnog suseda o pristupanju Evropskoj uniji.

ŽALOBNA ZVONJAVA: Da sve to neće ići tako lako, nagovestila je žalobna zvonjava zvona sa obližnjih grčkih pravoslavnih crkava koja je remetila slavljenički čin. „Crkvena zvona zvone žalobno zbog toga što je nešto danas umrlo u Grčkoj“, citira portal B92 seoskog sveštenika Irineosa Hadžiefremidisa. „Oni nam uzimaju našu dušu, naše ime“. Grčka policija sprečila je hiljade besnih demonstranata da se približe mestu potpisivanja sporazuma. Iste večeri, sa druge strane granice, ispred Sobranja došlo je do sukoba policije i demonstranata koji takođe neće da daju „svoje ime“, „svoj identitet“, svoju dušu.

Sve to nije poremetilo slavljeničko raspoloženje delegacija na najvišem nivou dve zemlje. „Ovo je naš sastanak sa istorijom“, izjavio je Cipras. Zaev je pozdravio „kraj decenija neizvesnosti“ i govorio o „partnerstvu i savezništvu“. Posle potpisivanja sporazuma zvanice su se odvezle brodom do makedonskog odmarališta Oteševo na slavljenički ručak. Visoka predstavnica Evropske unije Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han su blistali od sreće. Najzad jedna dobra vest koja stiže sa Zapadnog Balkana.

Čestitke su pljuštale sa svih strana, pa i iz Prištine i Tirane. U Beogradu je u trenutku kada nastaje ovaj tekst vladao muk o sporazumu između Skoplja i Atine, kao da vlada predsednika Srbije Aleksandra Vučića još uvek nije prežalila VMRO DPMNE i bivšeg premijera Nikolu Gruevskog, koji su pod pritiskom masovnih protesta prošle godine sišli sa vlasti, koju nisu hteli da predaju ni kada su izgubili na izborima, a sada sami demonstracijama pokušavaju da osujete preimenovanje (BJR) Makedonije u Severnu Makedoniju.

Ni u Moskvi se nimalo blagonaklono ne gleda na odstranjivanje prepreka koje su Makedoniju držale podalje od NATO-a, pogotovo nakon „izdaje“ Crne Gore. Ako se sve topogledno Severne Makedonije bude odvijalo po planovima Vašingtona i Brisela, uskoro će jedina rusofilska država u regionu biti Srbija, a Republika Srpska ostati remetilački faktor zapadnih zamisli u postjugoslovenkom regionu.

KAPITULACIJA ILI POBEDA: Decenijsko prepucavanje i inaćenje Grčke i Makedonije oko prava na upotrebu imena „Makedonija“ samo je jedan od primera premoći simbola i totema nad zdravim razumom na Balkanu. Bojazan od „teritorijalnih pretenzija“ suseda zbog upotrebe imena „Makedonija“ u Grčkoj zvuči jednako paranoično kao što fatalistički prizvuk na suprotnoj strani ima tvrdnja da će dodatkom „Severna“ na ime države negrčki Makedonci izgubiti svoj nacionalni identitet.

Dok je Grčka svojom bandoglavošću izgubila samo renome racionalne države kojoj je stalo do mira i stabilnosti u regionu, Makedonija, koja je izbegla rat nakon raspada Jugoslavije i koja je nekada bila najbolji đak među svim postjugoslovenskim državama koje se pretendovale na članstvo u EU, u tom sukobu je potpuno unazađena. Sporazum Zaeva i Ciprasa otvara joj sada mogućnost da pokuša da uhvati priključak uprkos svim demonstracijama VMRO DPMNE.

„Oni koji se protive dogovoru insistiraju da je to kapitulacija, da je Makedonija pristala na suviše koncesija, da će izgubiti identitet, da će nestati makedonska nacija“, kaže novinarka BIRNA u Skoplju Ana Petruševa. A trebalo bi da se naglašava da su Grci sada zapravo prvi put priznali makedonski identitet i jezik. Petruševa objašnjava da je najveći strah makedonskih građana bio da će Grčka uspeti da nametne neka rešenja koja bi ugrozila makedonski identitet. Ali, jezik ostaje makedonski, građani će se kao i do sada zvati Makedonci, a ne „Severnomakedonci“.

Petruševa dodaje da će Grčka Severnoj Makedoniji praktično otvoriti put prema EU već početkom jula, bez obzira što do tada neće u potpunosti biti završena ratifikacija sporazuma koja se očekuje do kraja godine. Najveća prepreka tome biće referendum koji bi trebalo da se održi u septembru ili oktobru. Referendumsko pitanje će najverovatnije biti otprilike ovako formulisano: „Da li pristajete da naša zemlja postane članica EU i NATO pod nazivom Severna Makedonija?“ Ime u zamenu za prosperitet. Još da EU nije do sada u toliko navrata na toliko načina izgubila svoj kredibilitet na Zapadnom Balkanu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Lideri EU

Evropska unija

20.mart 2026. Nenad Krajcer / DW

Neće moći pored mene: Orban blokirao kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu

Kolege iz Evropske unije ponovo su besne na premijera Mađarske Vikora Orbana koji je blokirao kredit Ukrajini vredan 90 milijadri evra. Zašto? Pa zato što mu se može da svoje lične interese stavlja ispred jedininstva unutar EU

Američka vojska

Rat na Bliskom istoku

20.mart 2026. Artur Saliven (DW)

Koje je slabosti američke vojne industrije otkrio rat u Iranu

Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom

Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure