img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka i Makedonija – Istorijski sporazum

Ime u zamenu za prosperitet

20. jun 2018, 19:34 Andrej Ivanji
foto: tanjug ap photo
Copied

Za jedne "istorijski" sporazum, za druge "kapitulacija": kada se ratifikuje u Sobranju, građani će na referendumu imati poslednju reč da se izjasne za ili protiv imena "Severna Makedonija". Do tada će vlade u Skoplju i Atini biti suočene sa protestima nacionalističke opozicije i crkve. A ni Moskva verovatno neće sve posmatrati skrštenih ruku

U selu Psarades (Ribari) na grčkoj strani Prespanskog jezera kao da je sve bilo spremno za svadbu, izveštava Bi-Bi-Si. Beli zastori, slavljenička atmosfera, svečano obučeni gosti. Samo što su umesto mlade i mladoženje potpis na „istorijski“ dokument stavili ministri spoljnih poslova Makedonije i Grčke Nikola Dimitrov i Nikos Kocias. Iza njih su kao kumovi ozarenih lica stajali premijeri dveju država Zoran Zaev i Aleksis Cipras. Kao stari svat mogao bi da prođe pregovarač Ujedinjenih nacija Metju Nimic, koji se napokon zadovoljno smeškao nakon što je duže od četvrt veka čekao da se mladenci sporazumeju o promeni imena: Bivša jugoslovenska republika Makedonija je u nedelju 17. juna rekla „da“ nazivu Republika Severna Makedonija.

Makar su to učinili grčki i makedonski zvaničnici. Da bi se promena imena ozvaničila, potrebno je da oba parlamenta ratifikuju sporazum, da ga na referendumu potvrde građani Severne Makedonije u najavi, te da se promeni ustav u Skoplju. Tek tada će Atina zvanično povući veto na pristup Severne Makedonije u NATO i pregovore severnog suseda o pristupanju Evropskoj uniji.

ŽALOBNA ZVONJAVA: Da sve to neće ići tako lako, nagovestila je žalobna zvonjava zvona sa obližnjih grčkih pravoslavnih crkava koja je remetila slavljenički čin. „Crkvena zvona zvone žalobno zbog toga što je nešto danas umrlo u Grčkoj“, citira portal B92 seoskog sveštenika Irineosa Hadžiefremidisa. „Oni nam uzimaju našu dušu, naše ime“. Grčka policija sprečila je hiljade besnih demonstranata da se približe mestu potpisivanja sporazuma. Iste večeri, sa druge strane granice, ispred Sobranja došlo je do sukoba policije i demonstranata koji takođe neće da daju „svoje ime“, „svoj identitet“, svoju dušu.

Sve to nije poremetilo slavljeničko raspoloženje delegacija na najvišem nivou dve zemlje. „Ovo je naš sastanak sa istorijom“, izjavio je Cipras. Zaev je pozdravio „kraj decenija neizvesnosti“ i govorio o „partnerstvu i savezništvu“. Posle potpisivanja sporazuma zvanice su se odvezle brodom do makedonskog odmarališta Oteševo na slavljenički ručak. Visoka predstavnica Evropske unije Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han su blistali od sreće. Najzad jedna dobra vest koja stiže sa Zapadnog Balkana.

Čestitke su pljuštale sa svih strana, pa i iz Prištine i Tirane. U Beogradu je u trenutku kada nastaje ovaj tekst vladao muk o sporazumu između Skoplja i Atine, kao da vlada predsednika Srbije Aleksandra Vučića još uvek nije prežalila VMRO DPMNE i bivšeg premijera Nikolu Gruevskog, koji su pod pritiskom masovnih protesta prošle godine sišli sa vlasti, koju nisu hteli da predaju ni kada su izgubili na izborima, a sada sami demonstracijama pokušavaju da osujete preimenovanje (BJR) Makedonije u Severnu Makedoniju.

Ni u Moskvi se nimalo blagonaklono ne gleda na odstranjivanje prepreka koje su Makedoniju držale podalje od NATO-a, pogotovo nakon „izdaje“ Crne Gore. Ako se sve topogledno Severne Makedonije bude odvijalo po planovima Vašingtona i Brisela, uskoro će jedina rusofilska država u regionu biti Srbija, a Republika Srpska ostati remetilački faktor zapadnih zamisli u postjugoslovenkom regionu.

KAPITULACIJA ILI POBEDA: Decenijsko prepucavanje i inaćenje Grčke i Makedonije oko prava na upotrebu imena „Makedonija“ samo je jedan od primera premoći simbola i totema nad zdravim razumom na Balkanu. Bojazan od „teritorijalnih pretenzija“ suseda zbog upotrebe imena „Makedonija“ u Grčkoj zvuči jednako paranoično kao što fatalistički prizvuk na suprotnoj strani ima tvrdnja da će dodatkom „Severna“ na ime države negrčki Makedonci izgubiti svoj nacionalni identitet.

Dok je Grčka svojom bandoglavošću izgubila samo renome racionalne države kojoj je stalo do mira i stabilnosti u regionu, Makedonija, koja je izbegla rat nakon raspada Jugoslavije i koja je nekada bila najbolji đak među svim postjugoslovenskim državama koje se pretendovale na članstvo u EU, u tom sukobu je potpuno unazađena. Sporazum Zaeva i Ciprasa otvara joj sada mogućnost da pokuša da uhvati priključak uprkos svim demonstracijama VMRO DPMNE.

„Oni koji se protive dogovoru insistiraju da je to kapitulacija, da je Makedonija pristala na suviše koncesija, da će izgubiti identitet, da će nestati makedonska nacija“, kaže novinarka BIRNA u Skoplju Ana Petruševa. A trebalo bi da se naglašava da su Grci sada zapravo prvi put priznali makedonski identitet i jezik. Petruševa objašnjava da je najveći strah makedonskih građana bio da će Grčka uspeti da nametne neka rešenja koja bi ugrozila makedonski identitet. Ali, jezik ostaje makedonski, građani će se kao i do sada zvati Makedonci, a ne „Severnomakedonci“.

Petruševa dodaje da će Grčka Severnoj Makedoniji praktično otvoriti put prema EU već početkom jula, bez obzira što do tada neće u potpunosti biti završena ratifikacija sporazuma koja se očekuje do kraja godine. Najveća prepreka tome biće referendum koji bi trebalo da se održi u septembru ili oktobru. Referendumsko pitanje će najverovatnije biti otprilike ovako formulisano: „Da li pristajete da naša zemlja postane članica EU i NATO pod nazivom Severna Makedonija?“ Ime u zamenu za prosperitet. Još da EU nije do sada u toliko navrata na toliko načina izgubila svoj kredibilitet na Zapadnom Balkanu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Avioni

Energetska kriza

04.maj 2026. Anhal Vohra (DW)

Cene kerozina lete u nebo

Ako ostanu visoke cene goriva, avio-kompanije koje nisu osigurale zaštitu od rasta cena, mogle bi da bankrotiraju

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Smrt na kruzeru: Strah od hantavirusa

Ne postoji lek za infekciju hantavirusom, a ako se u periodu zaražavanja pojave respiratorni simptomi, stopa smrtnosti iznosi oko 38 odsto

Rat protiv Irana

04.maj 2026. A.I.

Tramp: Oslobodićemo brodove zarobljene u Persijskom zalivu

Predsednik SAD Donald Tramp odbacio je najnoviji predlog Irana za uspostavljanje trajnog mira i najavio da će osloboditi brodove zarobljene u Persijskom zalivu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure