img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka i Makedonija – Istorijski sporazum

Ime u zamenu za prosperitet

20. jun 2018, 19:34 Andrej Ivanji
foto: tanjug ap photo
Copied

Za jedne "istorijski" sporazum, za druge "kapitulacija": kada se ratifikuje u Sobranju, građani će na referendumu imati poslednju reč da se izjasne za ili protiv imena "Severna Makedonija". Do tada će vlade u Skoplju i Atini biti suočene sa protestima nacionalističke opozicije i crkve. A ni Moskva verovatno neće sve posmatrati skrštenih ruku

U selu Psarades (Ribari) na grčkoj strani Prespanskog jezera kao da je sve bilo spremno za svadbu, izveštava Bi-Bi-Si. Beli zastori, slavljenička atmosfera, svečano obučeni gosti. Samo što su umesto mlade i mladoženje potpis na „istorijski“ dokument stavili ministri spoljnih poslova Makedonije i Grčke Nikola Dimitrov i Nikos Kocias. Iza njih su kao kumovi ozarenih lica stajali premijeri dveju država Zoran Zaev i Aleksis Cipras. Kao stari svat mogao bi da prođe pregovarač Ujedinjenih nacija Metju Nimic, koji se napokon zadovoljno smeškao nakon što je duže od četvrt veka čekao da se mladenci sporazumeju o promeni imena: Bivša jugoslovenska republika Makedonija je u nedelju 17. juna rekla „da“ nazivu Republika Severna Makedonija.

Makar su to učinili grčki i makedonski zvaničnici. Da bi se promena imena ozvaničila, potrebno je da oba parlamenta ratifikuju sporazum, da ga na referendumu potvrde građani Severne Makedonije u najavi, te da se promeni ustav u Skoplju. Tek tada će Atina zvanično povući veto na pristup Severne Makedonije u NATO i pregovore severnog suseda o pristupanju Evropskoj uniji.

ŽALOBNA ZVONJAVA: Da sve to neće ići tako lako, nagovestila je žalobna zvonjava zvona sa obližnjih grčkih pravoslavnih crkava koja je remetila slavljenički čin. „Crkvena zvona zvone žalobno zbog toga što je nešto danas umrlo u Grčkoj“, citira portal B92 seoskog sveštenika Irineosa Hadžiefremidisa. „Oni nam uzimaju našu dušu, naše ime“. Grčka policija sprečila je hiljade besnih demonstranata da se približe mestu potpisivanja sporazuma. Iste večeri, sa druge strane granice, ispred Sobranja došlo je do sukoba policije i demonstranata koji takođe neće da daju „svoje ime“, „svoj identitet“, svoju dušu.

Sve to nije poremetilo slavljeničko raspoloženje delegacija na najvišem nivou dve zemlje. „Ovo je naš sastanak sa istorijom“, izjavio je Cipras. Zaev je pozdravio „kraj decenija neizvesnosti“ i govorio o „partnerstvu i savezništvu“. Posle potpisivanja sporazuma zvanice su se odvezle brodom do makedonskog odmarališta Oteševo na slavljenički ručak. Visoka predstavnica Evropske unije Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han su blistali od sreće. Najzad jedna dobra vest koja stiže sa Zapadnog Balkana.

Čestitke su pljuštale sa svih strana, pa i iz Prištine i Tirane. U Beogradu je u trenutku kada nastaje ovaj tekst vladao muk o sporazumu između Skoplja i Atine, kao da vlada predsednika Srbije Aleksandra Vučića još uvek nije prežalila VMRO DPMNE i bivšeg premijera Nikolu Gruevskog, koji su pod pritiskom masovnih protesta prošle godine sišli sa vlasti, koju nisu hteli da predaju ni kada su izgubili na izborima, a sada sami demonstracijama pokušavaju da osujete preimenovanje (BJR) Makedonije u Severnu Makedoniju.

Ni u Moskvi se nimalo blagonaklono ne gleda na odstranjivanje prepreka koje su Makedoniju držale podalje od NATO-a, pogotovo nakon „izdaje“ Crne Gore. Ako se sve topogledno Severne Makedonije bude odvijalo po planovima Vašingtona i Brisela, uskoro će jedina rusofilska država u regionu biti Srbija, a Republika Srpska ostati remetilački faktor zapadnih zamisli u postjugoslovenkom regionu.

KAPITULACIJA ILI POBEDA: Decenijsko prepucavanje i inaćenje Grčke i Makedonije oko prava na upotrebu imena „Makedonija“ samo je jedan od primera premoći simbola i totema nad zdravim razumom na Balkanu. Bojazan od „teritorijalnih pretenzija“ suseda zbog upotrebe imena „Makedonija“ u Grčkoj zvuči jednako paranoično kao što fatalistički prizvuk na suprotnoj strani ima tvrdnja da će dodatkom „Severna“ na ime države negrčki Makedonci izgubiti svoj nacionalni identitet.

Dok je Grčka svojom bandoglavošću izgubila samo renome racionalne države kojoj je stalo do mira i stabilnosti u regionu, Makedonija, koja je izbegla rat nakon raspada Jugoslavije i koja je nekada bila najbolji đak među svim postjugoslovenskim državama koje se pretendovale na članstvo u EU, u tom sukobu je potpuno unazađena. Sporazum Zaeva i Ciprasa otvara joj sada mogućnost da pokuša da uhvati priključak uprkos svim demonstracijama VMRO DPMNE.

„Oni koji se protive dogovoru insistiraju da je to kapitulacija, da je Makedonija pristala na suviše koncesija, da će izgubiti identitet, da će nestati makedonska nacija“, kaže novinarka BIRNA u Skoplju Ana Petruševa. A trebalo bi da se naglašava da su Grci sada zapravo prvi put priznali makedonski identitet i jezik. Petruševa objašnjava da je najveći strah makedonskih građana bio da će Grčka uspeti da nametne neka rešenja koja bi ugrozila makedonski identitet. Ali, jezik ostaje makedonski, građani će se kao i do sada zvati Makedonci, a ne „Severnomakedonci“.

Petruševa dodaje da će Grčka Severnoj Makedoniji praktično otvoriti put prema EU već početkom jula, bez obzira što do tada neće u potpunosti biti završena ratifikacija sporazuma koja se očekuje do kraja godine. Najveća prepreka tome biće referendum koji bi trebalo da se održi u septembru ili oktobru. Referendumsko pitanje će najverovatnije biti otprilike ovako formulisano: „Da li pristajete da naša zemlja postane članica EU i NATO pod nazivom Severna Makedonija?“ Ime u zamenu za prosperitet. Još da EU nije do sada u toliko navrata na toliko načina izgubila svoj kredibilitet na Zapadnom Balkanu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Izbori bez izbora, u parlament ušle stranke iz prošlog saziva ruske Dume, koje podržavaju rat u Ukraijini

Parlamentarni izbori u Rusiji

21.septembar 2026. A.P.

Svi za rat do pobede: Nova ubedljiva pobeda Putinove Jedinstvene Rusije

Jedinstvena Rusija ubedljivo je pobedila na parlamentarnim izborima. Sve partije koje ulaze u Dumu podržavaju nastavak rata u Ukrajini

Alternativa za Nemačku

Nemačka

21.septembar 2026. Hans Fajfer / Nemanja Rujević

Pobednički marš Alternative za Nemačku: Da li iko može da zaustavi desne ekstremiste?

AfD je više nego udvostručila rezultat u još dve nemačke pokrajine. Stranka jača, ali ostaje pitanje kada želi u vlast

Putin

Rusko-ukrajinski sukob

21.septembar 2026. I.M.

Evropski obaveštajci: Moskva planira odlučnije akcije protiv NATO-a

Evropski obaveštajci upozoravaju da bi Rusija u narednim mesecima mogla da testira NATO ograničenim upadom na teritoriju neke članice Alijanse. Baltički zvaničnici istovremeno ne vide znakove neposrednog napada

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure