img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka i Makedonija – Istorijski sporazum

Ime u zamenu za prosperitet

20. jun 2018, 19:34 Andrej Ivanji
foto: tanjug ap photo
Copied

Za jedne "istorijski" sporazum, za druge "kapitulacija": kada se ratifikuje u Sobranju, građani će na referendumu imati poslednju reč da se izjasne za ili protiv imena "Severna Makedonija". Do tada će vlade u Skoplju i Atini biti suočene sa protestima nacionalističke opozicije i crkve. A ni Moskva verovatno neće sve posmatrati skrštenih ruku

U selu Psarades (Ribari) na grčkoj strani Prespanskog jezera kao da je sve bilo spremno za svadbu, izveštava Bi-Bi-Si. Beli zastori, slavljenička atmosfera, svečano obučeni gosti. Samo što su umesto mlade i mladoženje potpis na „istorijski“ dokument stavili ministri spoljnih poslova Makedonije i Grčke Nikola Dimitrov i Nikos Kocias. Iza njih su kao kumovi ozarenih lica stajali premijeri dveju država Zoran Zaev i Aleksis Cipras. Kao stari svat mogao bi da prođe pregovarač Ujedinjenih nacija Metju Nimic, koji se napokon zadovoljno smeškao nakon što je duže od četvrt veka čekao da se mladenci sporazumeju o promeni imena: Bivša jugoslovenska republika Makedonija je u nedelju 17. juna rekla „da“ nazivu Republika Severna Makedonija.

Makar su to učinili grčki i makedonski zvaničnici. Da bi se promena imena ozvaničila, potrebno je da oba parlamenta ratifikuju sporazum, da ga na referendumu potvrde građani Severne Makedonije u najavi, te da se promeni ustav u Skoplju. Tek tada će Atina zvanično povući veto na pristup Severne Makedonije u NATO i pregovore severnog suseda o pristupanju Evropskoj uniji.

ŽALOBNA ZVONJAVA: Da sve to neće ići tako lako, nagovestila je žalobna zvonjava zvona sa obližnjih grčkih pravoslavnih crkava koja je remetila slavljenički čin. „Crkvena zvona zvone žalobno zbog toga što je nešto danas umrlo u Grčkoj“, citira portal B92 seoskog sveštenika Irineosa Hadžiefremidisa. „Oni nam uzimaju našu dušu, naše ime“. Grčka policija sprečila je hiljade besnih demonstranata da se približe mestu potpisivanja sporazuma. Iste večeri, sa druge strane granice, ispred Sobranja došlo je do sukoba policije i demonstranata koji takođe neće da daju „svoje ime“, „svoj identitet“, svoju dušu.

Sve to nije poremetilo slavljeničko raspoloženje delegacija na najvišem nivou dve zemlje. „Ovo je naš sastanak sa istorijom“, izjavio je Cipras. Zaev je pozdravio „kraj decenija neizvesnosti“ i govorio o „partnerstvu i savezništvu“. Posle potpisivanja sporazuma zvanice su se odvezle brodom do makedonskog odmarališta Oteševo na slavljenički ručak. Visoka predstavnica Evropske unije Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han su blistali od sreće. Najzad jedna dobra vest koja stiže sa Zapadnog Balkana.

Čestitke su pljuštale sa svih strana, pa i iz Prištine i Tirane. U Beogradu je u trenutku kada nastaje ovaj tekst vladao muk o sporazumu između Skoplja i Atine, kao da vlada predsednika Srbije Aleksandra Vučića još uvek nije prežalila VMRO DPMNE i bivšeg premijera Nikolu Gruevskog, koji su pod pritiskom masovnih protesta prošle godine sišli sa vlasti, koju nisu hteli da predaju ni kada su izgubili na izborima, a sada sami demonstracijama pokušavaju da osujete preimenovanje (BJR) Makedonije u Severnu Makedoniju.

Ni u Moskvi se nimalo blagonaklono ne gleda na odstranjivanje prepreka koje su Makedoniju držale podalje od NATO-a, pogotovo nakon „izdaje“ Crne Gore. Ako se sve topogledno Severne Makedonije bude odvijalo po planovima Vašingtona i Brisela, uskoro će jedina rusofilska država u regionu biti Srbija, a Republika Srpska ostati remetilački faktor zapadnih zamisli u postjugoslovenkom regionu.

KAPITULACIJA ILI POBEDA: Decenijsko prepucavanje i inaćenje Grčke i Makedonije oko prava na upotrebu imena „Makedonija“ samo je jedan od primera premoći simbola i totema nad zdravim razumom na Balkanu. Bojazan od „teritorijalnih pretenzija“ suseda zbog upotrebe imena „Makedonija“ u Grčkoj zvuči jednako paranoično kao što fatalistički prizvuk na suprotnoj strani ima tvrdnja da će dodatkom „Severna“ na ime države negrčki Makedonci izgubiti svoj nacionalni identitet.

Dok je Grčka svojom bandoglavošću izgubila samo renome racionalne države kojoj je stalo do mira i stabilnosti u regionu, Makedonija, koja je izbegla rat nakon raspada Jugoslavije i koja je nekada bila najbolji đak među svim postjugoslovenskim državama koje se pretendovale na članstvo u EU, u tom sukobu je potpuno unazađena. Sporazum Zaeva i Ciprasa otvara joj sada mogućnost da pokuša da uhvati priključak uprkos svim demonstracijama VMRO DPMNE.

„Oni koji se protive dogovoru insistiraju da je to kapitulacija, da je Makedonija pristala na suviše koncesija, da će izgubiti identitet, da će nestati makedonska nacija“, kaže novinarka BIRNA u Skoplju Ana Petruševa. A trebalo bi da se naglašava da su Grci sada zapravo prvi put priznali makedonski identitet i jezik. Petruševa objašnjava da je najveći strah makedonskih građana bio da će Grčka uspeti da nametne neka rešenja koja bi ugrozila makedonski identitet. Ali, jezik ostaje makedonski, građani će se kao i do sada zvati Makedonci, a ne „Severnomakedonci“.

Petruševa dodaje da će Grčka Severnoj Makedoniji praktično otvoriti put prema EU već početkom jula, bez obzira što do tada neće u potpunosti biti završena ratifikacija sporazuma koja se očekuje do kraja godine. Najveća prepreka tome biće referendum koji bi trebalo da se održi u septembru ili oktobru. Referendumsko pitanje će najverovatnije biti otprilike ovako formulisano: „Da li pristajete da naša zemlja postane članica EU i NATO pod nazivom Severna Makedonija?“ Ime u zamenu za prosperitet. Još da EU nije do sada u toliko navrata na toliko načina izgubila svoj kredibilitet na Zapadnom Balkanu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Intervju Aleksandra Vučića austrijskim novinama

24.jul 2026.  A.I.

Uređivački odbor „Prese“ „uznemiren“ intervjuom sa srpskim autokratom

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pričao je u intervjuu za austrijski „Prese“ ono što i inače govori srpskim režimskim medijima. Uređivački odbor ovog dnevnog lista je „iznenađen i uznemiren“ i ograđuje se od tog razgovora

Milorad Dodik

Bosna i Hercegovina

24.jul 2026. A.M.

Republika Srpska lobira u SAD za nezavisnost – potrošeno četiri miliona dolara

Iz budžeta Republike Srpske izdvojeni milioni kako bi se u republikanskim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama lobiralo za nezavisnost od Bosne i Hercegovine, objavljeno na portalu Radio Slobodna Evropa

Ukrajinska balistička raketa

Rat Rusije i Ukrajine

24.jul 2026. A.I.

Nova ukrajinska balistička raketa izaziva paniku u Moskvi

Ukrajinska kompanija Fire Point razvija balističke rakete koje bi brzinom od 8.000 kilometara na sat, sa 800 kilograma eksploziva, mogle da gađaju ciljeve u Moskvi. Testiranja su navodno pri kraju

SAD i Saudijska Arabija

SAD

24.jul 2026. I.M.

Kako je Tramp poništio nuklearni sporazum sa Saudijcima manje od 24 sata nakon što je potpisan

Planirani sporazum koji bi američkim kompanijama otvorio vrata za izgradnju nuklearnih reaktora u Saudijskoj Arabiji našao se pod znakom pitanja nakon Trampovog zahteva za diplomatski ustupak prema Izraelu

Gugl kažnjen na 890 miliona evra zbog monopola

EU

23.jul 2026. I.C.

Evropska komisija: Gugl kažnjen na 890 miliona evra zbog monopola

Evropska komisija je saopštila da je komapnija Gugl kažnjena za kršenje pravila pretraživanja i pravila u vezi sa trgovinom aplikacija na 890 miliona evra. Iz kompanije kažu kazna je „degradacija proizvoda"

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure