

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Uz Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), za Pupovca su glasali i poslanici opozicije, među njima Socijaldemokratska partija (SDP) i Možemo.
Lider Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac izabran je u hrvatskom Saboru za predsednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, čime je hrvatski parlament kompletirao sastave svih svojih radnih tela, piše Index.hr.
Pupovac je izabran sa 109 glasova „za“, 20 „protiv“ i jednim uzdržanim.
Uz Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), za njega su glasali i poslanici opozicije, među njima Socijaldemokratska partija (SDP) i Možemo, ali ne i poslanici Domovinskog pokreta (DP), koji sa HDZ-om čine saborsku većinu.
DP je ranije najavljivao da bi mogao da raskine koaliciju ako Pupovac bude izabran za predsednika Odbora.
Pupovca je za predsednika Odbora formalno predložio Klub nacionalnih manjina, a njegov izbor podelio je kako poslanike vladajuće većine, tako i opozicije.
Klub SDP-a najavio je da će podržati predlog Kluba nacionalnih manjina, jer uvažava činjenicu da je više od 20 godina taj Klub predlagao predsednika tog Odbora.
B. B./Index.hr


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve