
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin
Foto: AP Photo/Darko Vojinović
Izaslanik predsednika Sjedinjenih Američkih Država Ričard Grenel pozvao je na ukidanje finansiranja državnih medija poput Glasa Amerike i Radija Slobodna Evropa
Ričard Grenel izjavio je da američki poreski obveznici finansiraju Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa, rekavši da je to relikt prošlosti i da nema potrebe za medijima koje finansira vlada.
„To su mediji u vlasništvu države. Ovi mediji su puni krajnje levičarskih aktivista. Radio sam s tim novinarima decenijama. To je relikt prošlosti”, napisao je Grenel na platformi Iks (X).
Grenel je istakao da nema potrebe za medijima koje finansira vlada.
Radio Free Europe and Voice of America are media outlets paid for by the American taxpayers.
It is state-owned media.
These outlets are filled with far left activists.
I’ve worked with these reporters for decades.
It’s a relic of the past. We don’t need government paid…
— Richard Grenell (@RichardGrenell) February 9, 2025
Na Grenelovu objavu nadovezao se Ilon Mask porukom: „Da, ugasite ih.”
„Evropa je sada slobodna (ne računajući birokratiju koja guši), niko ih više ne sluša. To su samo radikalni levičari koji pričaju sami sa sobom, dok spaljuju milijardu dolara godišnje iz džepa američkih poreskih obveznika”, napisao je na Iksu najbogatiji čovek sveta i jedan od ključnih ljudi Trampove Bele kuće.
Yes, shut them down.
1. Europe is free now (not counting stifling bureaucracy). Hello??
2. Nobody listens to them anymore.
3. It’s just radical left crazy people talking to themselves while torching $1B/year of US taxpayer money. https://t.co/PnmN4erD91
— Elon Musk (@elonmusk) February 9, 2025
Rezanje vladinih troškova i „čistka” federalnih službi bili su visoko na agendi Trampove predsedničke kampanje, koja je dovođena u vezu sa „Projektom 2025” Fondacije Heritidž i na meti demokrata kao trampistička platforma.
Iako je Tramp tvrdio da nema nikakve veze sa „Projektom 2025”, izgleda da se ciljevi te konzervativne platforme, koja između ostalog predviđa i otpuštanje bar 50.000 federalnih službenika, ostvaruju korak po korak otkako je novi predsednik preuzeo dužnost.
Inače, Fondacija Heritidž imala je veliki uticaj i na definisanje „Bušove doktrine”, ne baš preterano uspešnog plana Džordža Buša Mlađeg za borbu protiv radikalnih islamista.
Američki politički analitičari tvrde da je ova fondacija politički „ubila” plan zdravstvene zaštite koji je svojevremeno predložio tadašnji predsednik Bil Klinton.
Izvor: RTS

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve