img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mađarska

Godina iskušenja za Orbana

13. фебруар 2019, 21:25 Gabor Bodiš
foto: ap
Copied

Najnoviji talas demonstracija u Mađarskoj izazvao je "robovlasnički" Zakon o radu koji je krajem prošle godine u parlamentu usvojen pod skandaloznim okolnostima

Za „Vreme“ iz Budimpešte

Zbog sve veće potražnje za radnom snagom, vlada premijera Viktora Orbana odlučila je da izmeni Zakon o radu. Suštinska promena zakona je da se broj dosadašnjih 250 dozvoljenih prekovremenih sati od 1. januara penje na 400. Da bi poslodavac primorao radnika da radi godišnje 400 sati više, mora da dobije njegovu pismenu saglasnost.

Na prvi pogled se čini da u tome nema ničeg spornog: ako je dobrovoljno, onda nije loše, ko hoće više da radi, neka izvoli. Ali s obzirom na veoma ograničena prava radnika po Fidesovom zakonu o radu i zbog slabosti sindikata, gotovo je nezamislivo da neki radnik odbije posao zato što u ugovoru mora da potpiše tu „sitnicu“.

Druga „robovlasnička“ karakteristika novog zakona je da je poslodavac obavezan da isplati nadoknadu za prekovremeni rad u roku od pune tri godine. Mađarsku je i pre usvajanja novog Zakona o radu u poslednjih desetak godina napustilo oko pola miliona ljudi.

Rasparčana, neorganizovana i delimično potkupljena opozicija odjednom se trgla i fizički onemogućila da se u parlamentu ovaj zakon usvoji u normalnoj proceduri. Nisu pustili predsedavajućeg da vodi sednicu, glasanje se pretvorilo u haos koji je gledalo više od milion ljudi na društvenim mrežama zahvaljujući jednom opozicionim poslaniku koji je sve prenosio uživo preko mobilnog telefona. Naravno da je dvotrećinska većina Viktora Orbana bez obzira na niz nepravilnosti ipak usvojila novi zakon.

DOGAĐANJE NARODA: A na ulicama se ohrabren zajedničkim i hrabrim nastupom poluzaboravljene opozicije u parlamentu „dogodio narod“.

Ovog puta nije se demonstriralo samo na Košutovom trgu, nego i ispred zgrade mađarskih državnih medija (po Fidesovom medijskom zakonu iz 2011. godine i televizija i radio i državna informativna agencija su pod istim krovom). Na proteste ide redovno više hiljada ljudi. Novi zamah demonstracije su dobile kada je obezbeđenje iz zgrade parlamenta fizički izbacilo nekoliko opozicionih poslanika.

Probudili su se i slabašni sindikati nagoveštavajući i generalni štrajk, koji, međutim, zahteva mnogo veću organizovanost. Kako izgleda dobro organizovan štrajk pokazali su radnici u fabrici Audija u Đeru. Istrajali su u svom zahtevu za povećanjem plata, zbog njihovog štrajka stali su pogoni u Nemačkoj i susednoj Slovačkoj. Šefovi Audija su na kraju pristali na zahteve zaposlenih u Đeru.

Pored zajedničkog nastupa opozicije (od levice do nekad ultradesnog Jobika) još jedna novost kod najnovijeg talasa demonstracija u Mađarskoj su i protestne šetnje nezadovoljnih u više gradova. U Segedinu se, recimo, protestnoj šetnji priključilo više hiljada ljudi.

Ako do sada razjedinjena opozicija uspe da ovo novo „zajedništvo“ održi do evropskih parlamentarnih izbora krajem maja i pre svega lokalnih izbora na jesen, ovo će biti godina velikog iskušenja za do sada nepobedivog Viktora Orbana.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Evropska unija

14.фебруар 2026. B. B.

Fon der Lajen: Ulaganje u odbranu je buđenje Evrope

„Potrebno je osigurati da Evropa može da brani svoju teritoriju, ekonomiju, demokratiju i način života“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen

Donald Tramp s pruženom rukom i prstom u Davosu na Svetskom ekonomskom forumu, portret

SAD

14.фебруар 2026. B. B.

Tramp odlučio da gasovi staklene bašte nisu štetni, ukinuo skoro sva pravila

Takozvana „odluka o opasnosti“ iz 2009. koja potiče iz Obamine administarcije i naučno je utvrdila da različiti gasovi staklene bašte predstavljaju pretnju po javno zdravlje

Kuba

13.фебруар 2026. M. L. J.

Naftna kriza: Pola zemlje staje i pitanje je kako dalje

Donald Tramp je zavrnuo naftu Kubi i pogurao zemlju u najveću energetska krizu u poslednjih nekoliko decenija. Sve staje i pitanje je kako će dalje

Iskliznuće tramvaja u Sarajevu

Sarajevo

13.фебруар 2026. R. V.

Sarajevski tramvaj u punoj brzini iskliznuo iz šina i naleteo na stajalište puno ljudi (video)

Tramvaj se kretao ka Baščaršiji. Kada se u punoj brzini uključivao u glavnu saobraćajnicu zaneo se, iskočio iz šina i udario u stajalište puno ljudi. Poginuo je mladić (23), a devojci (17) koja je teško povređena amputirana je noga

Rat u Ukrajini

12.фебруар 2026. N. M.

Lavrov: Odnosi Putina i Trampa odlični, učinićemo sve da tako i ostane

Odnos između predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa je odličan, ocenio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure