
Nemačka
Povratak Hitlera u Nemačku
Vlasti su zabrinute: sve više mladih ljudi u Nemačkoj se radikalizuje. U mnogim istočnonemačkim regionima, Hitler i kukasti krst više nisu provokacija – na primer u Desauu
Predsednik Makron nije odmah proglasio naslednika Elizabet Born koja je danas podnela ostavku na premijersko mesto. Njena ostavka dolazi u nepovoljnom trenutku za Francusku
Premijerka Francuske Elizabet Born je u ponedeljak podnela ostavku, javljeno je iz Francuske vlade.
Predsednik Emanuel Makron nije odmah imenovao njenog naslednika.
Ostavka premijerke dolazi nakon godine koju su obeležile političke krize izazvane spornim reformama penzionog sistema i zakona o imigraciji. Takođe, dolazi samo pet meseci pre izbora za Evropski parlament.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Makronova stranka zaostaje za liderkom krajnje desnice Marin le Pen za oko osam do deset procentnih bodova na izborima za EU u junu. Očekuje se da će evroskeptici ostvariti rekordne rezultate u vreme široko rasprostranjenog javnog nezadovoljstva zbog porasta troškova života i neuspeha evropskih vlada da obuzdaju migracione tokove.
Među onima koji se navode kao potencijalni kandidati da naslede Elizabet Born su 34-godišnji ministar obrazovanja Gabrijel Atal i 37-godišnji ministar odbrane Sebastijen Lekornu. Ministar finansija Bruno Le Mer i bivši ministar poljoprivrede Žulijen Denormandi takođe su pominjani kao moguće opcije.
Promena predsednika Vlade neće nužno dovesti do promene u francuskoj politici, već će pre signalizirati želju da se sa penzionih i imigracionih reformi fokusira na nove prioritete, uključujući povećanje zaposlenosti.
Elizabet Born je bila u službama brojnih ministara Socijalističke partije, pre nego što se maja 2022. priključila Makronovoj Vladi. Bila je druga žena na čelu Francuske vlade.
Vlasti su zabrinute: sve više mladih ljudi u Nemačkoj se radikalizuje. U mnogim istočnonemačkim regionima, Hitler i kukasti krst više nisu provokacija – na primer u Desauu
Kinezi su predstavili vojni izviđački dron – veličine komarca. Vojske širom sveta se utrkuju da naprave što manji dron, a istovremeno izdržljiv i lak za upravljanje na daljinu
Nekoliko evropskih zemalja planira da postavi minska polja na granici sa Rusijom i Belorusijom. Cilj im je da tako zaštite istočno krilo NATO od mogućeg ruskog napada. Ali, to ima ozbiljne posledice.
Ljudi žive duže, ali najčešće veoma narušenog zdravlja. Nauka radi na tome da se starenje uspori pre nego što krenu bolesti. Postoje i prvi lekovi s takvim efektima. Geromedicina je u usponu – ali ko će to da plati?
Ukrajinska vojska na frontu već dugo upotrebljava dronove presretače. Rusija sve češće napada dronovima Šahid ukrajinske gradove u pozadini. Da li i tamo mogu umesto raketa da se koriste dronovi presretači?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve