img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Minsko polje protiv Rusa?

30. jun 2025, 08:30 Tomas Lačan/DW
Testiranje interkontinentalne balističke rakete u Jarsu, Rusija Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Testiranje interkontinentalne balističke rakete u Jarsu, Rusija
Copied

Nekoliko evropskih zemalja planira da postavi minska polja na granici sa Rusijom i Belorusijom. Cilj im je da tako zaštite istočno krilo NATO od mogućeg ruskog napada. Ali, to ima ozbiljne posledice.

Od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. teško da postoji važnije pitanje za NATO od toga kako može bolje da se odbrani njegovo istočno krilo. Finska, Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska su pet od ukupno šest država-članica NATO koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom. Od 2022. godine te države su mnogo investirale u to da obezbede granice – na primer, izgradnjom ograda i nadzornih sistema. Sada se pak pojavio i novi plan za zaštitu granica: antitenkovskim i protivpešadijskim minama, piše Dojče vele.

Povlačenje iz Otavskog sporazuma

Poslednjih meseci tih pet zemalja NATO neprestano je najavljivalo povlačenje iz tzv. Otavske konvencije – sporazuma koji je zaključen 1997, a stupio na snagu dve godine kasnije. Njime se zabranjuju protivpešadijske mine širom sveta i njihova upotrebu, proizvodnja i distribucija.

Ta vrsta mina umnogome je problematična, između ostalog i zato što od njih neselektivno mogu da stradaju i vojnici i civili. Pored toga, zaostale mine ostaju dugoročna pretnja i nakon okončanja sukoba. Samo u 2023. godini u svetu je poginulo ili ranjeno gotovo 6.000 ljudi – 80 odsto žrtava bili su civili, među kojima su i deca. S druge strane, deminiranje i raščišćavanje tih eksplozivnih naprava je opasno, skupo i izuzetno dugo traje.

Povlačenje tih pet država iz sporazuma trebalo bi sada da bude ozvaničeno – samo Norveška, koja takođe ima granicu s Rusijom dugu skoro 200 kilometara, ne želi da odustane od sporazuma. Od kraja godine, tih pet zemalja-članica NATO mogle bi ponovo da počnu da proizvode i skladište protivpešadijske mine u blizini svojih granica – koje bi potom, u ozbiljnim situacijama, trebalo brzo i masovno koristiti.

Ukupno 164 zemlje širom sveta potpisale su Otavsku konvenciju, ali 33 nisu. Pored velikih sila, poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine, u tu grupu spada i Rusija. U stvari, ta zemlja raspolaže daleko najvećim zalihama protivpešadijskih mina na svetu – procenjuje se da ih ima oko 26 miliona. Mnoge od njih koriste se u Ukrajini.

Milioni mina u šumskim područjima?

Do danas, prema podacima nevladine organizacije Hendikep internešenal, 58 zemalja i drugih područja kontaminirano je minama – uprkos činjenici da su se sukobi u nekim od tih zemalja događali i decenijama unazad.

Tome bi, u najgorem slučaju, u nekoliko narednih godina mogle da budu dodate nove velike površine. Granica pet država NATO s Rusijom i Belorusijom, od finske Laponije na severu, do poljske pokrajine Lublin na jugu, duga je oko 3.500 kilometara. Veliki deo tih područja slabo je naseljen i gusto pošumljen, što otežava potpuni nadzor graničnog područja.

Ali, tamo sada vlada velika zabrinutost zbog eventualnog ruskog napada na teritoriju NATO. Toliko velika da bi te zemlje sada mogle da pribegnu upotrebi oružja koje je svet zapravo želeo da zabrani i ukine. Prema izveštaju britanskog lista Telegraf, stručnjaci NATO već analiziraju koja bi to područja bila pogodna za moguće miniranje. Cilj zemalja-članica Alijanse jeste maksimalno odvraćanje: zajedno s drugim merama obezbeđivanja granice, taj minski tepih bi u veoma kratkom vremenskom roku, u slučaju ruskog napada, trebalo da nanese toliko velike gubitke neprijatelju, da bi Moskva morala da se uzdrži od daljeg rata.

Nova „Gvozdena zavesa“

Ali, da bi se ta duga granica efikasno zaštitila, bilo bi potrebno nekoliko miliona mina i eksplozivnih zamki. Velike površine decenijama bi morale da ostanu nenaseljene, a moguće štete po ljude i životnu sredinu bilo bi teško predvideti.

O eksplozivnoj „Gvozdenoj zavesi“ već je pisao David Bler, dopisnik Telegrafa – aludirajući na strogo čuvanu granicu između NATO i država Varšavskog pakta tokom Hladnog rata.

Paralelno s mogućim postavljanjem mina, istočnoevropske države-članice NATO pokrenule su i mnoge druge mere. Granične ograde i zidovi su već podignuti ili ojačani, ugrađeni su savremeni nadzorni i sistemi za rano upozoravanje, a povećan je i broj trupa.

Neke od tih država planiraju da duž granice koriste i sisteme za odbranu od dronova, da prodube sisteme za navodnjavanje kako bi se oni u vanrednim situacijama mogli iskoristiti kao rovovi ili da posade drveće na važnim putnim komunikacijama, kako bi obezbedili manju vidljivost, a time i zaštitu civila i vojnika.

Nužnost ili neodgovornost?

Posebno ranjiva članica na istočnom krilu NATO je Litvanija. Tamo, između ruske eksklave Kalinjingrad na zapadu i Belorusije na istoku, prolazi tzv. Suvalkski koridor, uska kopnena veza od samo 65 kilometara između Baltika i ostatka teritorije NATO.

Vlada velika zabrinutost da bi mogući ruski napad mogao prvo da se dogodi baš tamo. Sama Litvanija zbog toga u narednim godinama namerava da uloži oko 800 miliona evra u proizvodnju novih mina. Ministar odbrane te zemlje, Dovile Šakalijene, opravdavao je te planove „egzistencijalnom opasnošću“ za njegovu zemlju. Pored toga, kako naglašava, Rusija je u zadnje vreme proizvodila sve više nagaznih mina, dok je Evropa, u skladu s Otavskom konvencijom, svoje zalihe uništavala.

Eva Marija Fišer, koja je na čelu pravne službe u organizaciji Hendikep internešenal Nemačka, u razgovoru za DW aktuelne planove ocenjuje kao opasan i zabrinjavajući razvoj događaja. „Naravno, zabrinutost za bezbednost istočnoevropskih država u trenutnom nestabilnom međunarodnom kontekstu može biti opravdana“, rekla je Fišer još u martu, kada je prva od tih pet zemalja objavila svoje planove.

„Međutim, trajna bezbednost ne može se izgraditi na oružju koje ubija neselektivno, ostaje u zemlji dugo nakon završetka sukoba i nastavlja da sakati civile i uništava osnovne resurse za život. Postoje druge alternative za odbranu zemlje. One se možda čine skupljim, ali nisu, kad se uzmu u obzir ogromni naknadni troškovi upotrebe protivpešadijskih mina“, zaključuje Eva Marija Fišer.

Tagovi:

NATO Rusija Ukrajina Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure