img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Ukrajina dronovima presretačima pokušava da se odbrani od ruskih napada

28. jun 2025, 13:23 Oleksandr Kunjicki (DW)
Foto: AP Photo/Andriy Andriyenko
Ukrajinski vojnik se sperma da lansira dron
Copied

Ukrajinska vojska na frontu već dugo upotrebljava dronove presretače. Rusija sve češće napada dronovima Šahid ukrajinske gradove u pozadini. Da li i tamo mogu umesto raketa da se koriste dronovi presretači?

Ruski napadi na ukrajinske gradove u pozadini su sve intenzivniji. Samo u dvadesetak dana juna Ruska Federacija je poslala 3.681 dronova tipa Šahid, kao i lažnih dronova različitih tipova. Pre godinu dana ih je bilo prosečno 600. Ukrajina pokušava da se odbrani od tih napada tražeći nekonvencionalna rešenja. Jedno od njih je upotreba drona presretača, piše DW.

Problemi za ukrajinske mobilne grupe

Tokom rata koji traje više od tri godine Rusija nije samo povećala produkciju dronova, već ih je i modernizovala, ali i promenila taktiku upotrebe. Sadašnji dronovi mogu da lete na većim visinama pa se ne mogu oboriti automatskim oružjem ukrajinskog protivvazdušnih grupa.

„U poslednje vreme Ruska Federacija šalje dronove na visini od oko dva kilometra“, kaže Jurij Ihnat, rukovodilac komunikacionog odeljenja Ukrajinskih vazduhoplovnih snaga i dodaje: „Zato je sve teže za naše mobilne grupe da presretnu dronove tipa Šahid. Kada dronovi lete niže, možete da ih vidite i da pucate na njih. Najpre im primetite zvuk, potom ih vidite i sa infracrvenim kamerama i uređajima za noćno izviđanje. Efektivni možete da otvorite vatru ako su na visini do jednog kilometra“. Prema Ihnatu ukrajinske mobilne grupe su još uvek od koristi, pošto ruski dronovi lete na različitim visinama.

Stručnjaci, dobrovoljci i specijalisti su alarmirani. Na društvenim mrežama upozorava i Serhij Beskrestnov, stručnjak za medije i vojnu oblast: „Sa takvom dinamikom Rusija će da bombarduje celu zemlju dronovima Šahid. Znatno su povećali proizvodnju i to će da rade i dalje. Ako ne delujemo odmah, onda se loše piše našoj infrastrukturi, proizvodnji i našim odbrambenim objektima“. On potpisuje svoje objave i kao „Flash“. Smatra da mora da se uvede masovna proizvodnja dronova presretača i da se obuče piloti za te dronove.

Dron presretač je oprobano sredstvo

Upotreba ovih dronova na frontu nije ništa novo. Ukrajinska vojska već određeno vreme upotrebljava dronove kojima se upravlja iz perspektive pilota (FPV, First Person View). Da bi se uništio dron tipa Šahid, koji je znatno brži od drugih, potrebno je da se razviju specijalni dronovi. „Dron Orlan leti 100 do 140 kilometara na sat, a Šahid 200 do 300“, kaže aktivista Serhij Sternenko.

Njegova fondacija stavlja na raspolaganje ukrajinskoj vojsci FPV dronove koji imaju kameru. Ona omogućava pilotu da ima uživo uvid u zbivanja. „Šahid ne leti sve vreme 300 kilometara na sat, ali postoje deonice na kojima ima veću visinu i brzinu“, objašnjava Sternenko za ukrajinske medije. U takvom slučaju za odbranu su potrebni dronovi sa različitim osobinama. „Čak ih Ukrajina i proizvodi. Naše snage su već više puta pomoću tih dronova oborili Šahid“.

Proizvodnja dronova presretača

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da Ukrajina povećava proizvodnju dronova presretača. „Radimo na razvoju i primeni dronova presretača, kako bismo zaštitili naše gradove od Šahida. Time štitimo i vaše gradove“, rekao je Zelenski 17. juna na samitu G7. Ukazao je na činjenicu da će za proizvodnju dronova biti potrebna dodatna finansijska sredstva.

Brojni su ukrajinski proizvođači koji trenutno razvijaju takve dronove. Jedan od njih je neprofitna organizacija „Wild Hornets“ koja proizvodi dronove za ukrajinsku vojsku. Njen dron Sting je više puta pokazao da je u stanju da obori dronove Šahid i Gerbera.

U međuvremenu nemačka startap kompanija Tytan Technology testira zajedno sa ukrajinskom vojskom sopstveni odbrambeni dron, a ukrajinska firma Besomar iz Lavova tvrdi da njen dron može da u vazduhu dva sata čeka na cilj. „Uređaj je plasiran na krilo koje ga podupire“, kaže saosnivač Besomara Roman Šemečko. Firma naglašava da je najvažnije da njihovi dronovi mogu da presretnu ruske dronove tipa Šahed i Gerbera. Trenutno ta firma obučava pilote u ratnim uslovima.

Obuka osoblja

U Kijevu postoji Akademija Dronarium. Tamo se budući piloti obučavaju za borbu dronova u vazduhu. „Postoje posebne aplikacije i simulatori, koje su programeri razvili za ukrajinsku vojsku“, kaže za DW instruktor na Akademiji koji želi da ostane anoniman. On naglašava da obuka pilota za dronove presretače traje oko mesec dana, kako bi bili u stanju da dronove koji razvijaju velike brzine usmere na cilj.

Ukrajinska vojska poziva ljude da se priključe novim jedinicama pilota. Portparol Jurij Ihnat kaže. „Formiraju se nove jedinice, kako bi se snabdeli osobljem protivvazdušni sistemi opremljeni dronovima presretačima, koji su stacionirani u pozadini. Osim toga mi obučavamo pilote za dronove“.

Dronovi umesto skupih raketa

„Ako bi grupe za protivvazdušnu odbranu imale dronove presretače kojima bi mogle da unište neprijateljske dronove, to bi bilo nešto kao Rat zvezda, bilo bi efektivno. Ne bi se više pucalo u nebo, već bi se lovio cilj da bi se oborio. To je efikasnije, nego da se puca na ruske dronove koji lete na visini od tri kilometra ili da se potroši jedna raketa“, kaže Roman Šmečenko iz firme Besomar.

Stručnjaci smatraju da su dronovi presretači dobra alternativa skupim raketama. Prema podacima ukrajinske vojske, jedna raketa košta milion dolara, dok je cena drona presretača oko 5000 dolara.

Rudolf Hakobjan iz ukrajinskog „Istraživačkog centra za bespilotne sisteme“ koji proizvodi dronove presretače, kaže da nije logično da se dronovi tipa Šahid obaraju raketama sistema Patriot koje koštaju između 30.000 i 40.000 dolara. „Zato moramo da pronađemo jeftine načine koji mogu da opravdaju ulaganje. Smatram da to mogu samo dronovi“, kaže stručnjak.

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rat u Ukrajini Dronovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure