

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Na samitu o Ukrajini u Londonu, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla da će Evropska komisija predložiti plan o naoružavanju jer „zaista moramo ozbiljno da pojačamo svoje napore“
Moramo hitno da ponovo naoružamo Evropu, izjavila je danas predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, jedna od prvih evropskih zvaničnica koja je iznela reakciju nakon završetka samita o Ukrajini u Londonu.
Ona je rekla da su lideri imali „dobru i iskrenu diskusiju“, razmatrajući šta je potrebno da se Ukrajini obezbedi snažna pozicija.
Prema njenim rečima, Ukrajini su potrebne „sveobuhvatne bezbednosne garancije“, koje bi podržavale njene ekonomske i vojne pozicije, preneo je Gardijan.
Fon der Lajen je naglasila da Evropa hitno mora ponovo da se naoruža i da će Evropska komisija predložiti plan o tome na Evropskom savetu 6. marta, jer, kako je istakla, „zaista moramo ozbiljno da pojačamo svoje napore“.
„Sada je od najveće važnosti da se poveća ulaganje u odbranu na duži vremenski period. To je zbog sigurnosti Evropske unije, i potrebno je…u geostrateškom okruženju u kojem živimo, da se pripremimo za najgore i stoga je potrebno pojačati odbranu“, kazala je ona.
Upitana o njenoj poruci za SAD, rekla je: „spremni smo, zajedno sa vama, da branimo demokratiju i princip da postoji vladavina prava, da ne možete vršiti invaziju…i maltretirati svog suseda ili ne možete silom da promenite granice“.
“U našem je zajedničkom intereseu d sprečimo buduće ratove“. dodala je Fon der Lajen.
Koristeći pomalo neobičnu terminologiju, Fon der Lajen je kazala da Evropljani moraju da rade na tome da „pretvore Ukrajinu u bodljikavo prase koje je nezgodno za potencijalne agresore“, navodi Gardijan.
U Londonu je završen samit o Ukrajini koji je trajao otprilike dva sata i na kome su prisustvovali predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i više od 10 evropskih lidera.
Izvor: N1


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve