Evropski savet produžio je restriktivne ekonomske mere protiv Rusije za još šest meseci, dok diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini i dalje ne daju konkretne rezultate
Evropski savet produžio je na još šest meseci restrikrivne ekonomske mere protiv Rusije zbog nastavka akcija kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini, pa će sankcije trajati do 31. jula 2026. godine.
Restriktivne ekonomske mere, prvi put uvedene 2014. godine, značajno su proširene od februara 2022. godine kao odgovor na ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu vojnu agresiju Rusije protiv Ukrajine, objavljeno je na sajtu Saveta EU.
Mere podrazumevaju ograničenja u trgovini, finansijama, energetici, tehnologiji i robi dvostruke namene, industriji, transportu i luksuznoj robi. One obuhvataju i zabranu uvoza ili transfera sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije u EU, de-SVIFTING nekoliko ruskih banaka i suspenziju emitovanja i licenci u EU nekoliko medija koje podržava Kremlj. Pored toga, specifične mere omogućavaju Uniji da se suprotstavi zaobilaženju sankcija.
Sve dok nezakonite akcije Ruske Federacije nastavljaju da krše osnovna pravila međunarodnog prava, uključujući posebno zabranu upotrebe sile, prikladno je da se na snazi zadrže sve mere koje je uvela EU i da se preduzmu dodatne mere, ako je potrebno, zaključio je Evropski savet.
Foto: Oleg Petrasiuk/Ukraine's 24th Mechanized Brigade via APRat u Ukrajini ulazi u novu fazu neizvesnosti
Podsetimo, u toku su pregovori o postizanju mira između Rusije i Ukrajine, ali bdo sada nije došlo do bilo kakvog sporazuma o eventualnom prekidu rata.
SAD su posredovale u seriji sastanaka u Majamiju i Berlinu, uključujući pregovore američkih izaslanika sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima o mogućem mirovnom planu zasnovanom na nacrtu sa više od 20 tačaka, koji predviđa bezbednosne garancije za Ukrajinu i ekonomsku obnovu. Ukrajina ostaje čvrsta u svojoj poziciji da ne može prihvatiti teritorijalne ustupke ili ograničenja svoje suverenosti, dok Moskva odbacuje izmene koje predlažu Kijev i evropski saveznici kao neproduktivne za mir.
U isto vreme, ideja o trilateralnim razgovorima između SAD, Ukrajine i Rusije dobija na zamahu, iako Rusija ne smatra te predloge ozbiljnim i nastavlja sa vojnim operacijama duž fronta. Ukrajinski lideri, uz podršku Zapada, insistiraju na bezbednosnim garancijama sličnim onima iz člana 5 NATO-a i na zaustavljanju agresije pre bilo kakvog sveobuhvatnog sporazuma.
Međunarodna zajednica, uključujući EU i druge saveznike, poziva na nastavak pregovora uz poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali ostaju duboke razlike u stavovima o ključnim pitanjima kao što su granice i bezbednosne odredbe.
Izvor: FoNet
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Spasilačke ekipe tragaju za gotovo 1.400 ljudi koji se vode kao nestali nakon katastrofalne bujične poplave u Nepalu, dok je stradalih najmanje 360. Među nestalim osobama su i strani turisti, a na spisku je i državljanin Srbije
Katastrofalne poplave pogodile su Nepal nakon velikog odrona koji je blokiralo reku i izazvao ogroman vodeni talas. Više od 160 ljudi je stradalo, preko 1.300 se vode kao nestali, među kojima je i veliki broj stranih turista. Spasilačke ekipe nastavljaju potragu u teško pristupačnim područjima
Mao je dugo bolovao. Nije mogao ni da govori ni da se kreće. To se znalo i o tome se pričalo iako nije bilo zvaničnih informacija. Na TV su svakog dana reprizirali njegove stare susrete sa raznim državnicima. Na radiju su čitani raniji članci. Svi dopisnici su imali unapred pripremljeni tekst kad stigne vest. Dopisnik “Saut Čajne” imao je odličan, jednostavan naslov: “Crveno sunce je zašlo”. Ja sam napisao da je Mao bio i otac i sin kineske revolucionarne nacije. Propustio sam da kažem: i sveti duh. Taj duh i posle pedeset godina luta Kinom
Tužbu protiv kompanije Meta pokrenuli su državni tužioci 29 saveznih država SAD uz tvrdnju da je Meta namerno razvijala funkcije koje podstiču što duže zadržavanje mladih korisnika na Fejsbuku i Instagramu
Dve teške saobraćajne nesreće u razmaku od samo nekoliko dana ostavile su iza sebe 12 mrtvih, ali su istovremeno otvorile pitanje koje nadilazi same tragedije. Irske i britanske vlasti sada pokušavaju da utvrde koliko ovakvo ponašanje izazivaju društvene mreže poput TikToka zbog trke za što više klikova
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.