
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin
Foto: AP/Sascha Thelen
Kelnska katedrala je navodno jedan od ciljeva terorista tokom ovih praznika. Malo je detalja poznato, ali neki tragovi vode u Avganistan
Dva mala šatora razapeta su ispred ulaza u čuvenu kelnsku katedralu. U njima policija pretresa one koji dolaze na mise, kao da ulaze na stadion. Okolo je desetak policijskih vozila.
Gotsku katedralu, jedan od simbola Nemačke, obično između Božića i Nove godine poseti sto hiljada turista. Ali, sada je zatvorena za turiste – može se samo na misu ili ispoved.
Tako je otkako je jedna strana služba dojavila nemačkim kolegama da islamisti spremaju terorističke udare širom Evrope, i to baš na doček Nove godine. Osim bogomolje u Kelnu, potencijalna meta je navodno još Katedrala Svetog Stefana u Beču i jedna crkva u Madridu.
Konkretno se malo toga zna. Drugog dana Božića po Gregorijanskom kalendaru je u Vezelu, varoši severno od Rurske oblasti, priveden jedan 30-godišnji Tadžikistanac.
Prema informacijama tabloida Bild, taj Tadžikistanac je ranije obilazio i „špijunirao“ katedralu. U njegovom telefonu nađeni su i snimci. Pikantno je što je isti čovek navodno obilazio i Katedralu Svetog Stefana u Beču.
Isti čovek je uhapšen pa pušten nekoliko dana ranije u Sarskoj oblasti, nakon čega je promenio lokaciju. Policija ga za sada u pritvoru drži preventivno, bez konkretnih dokaza. Sud je odobrio da bude zadržan do 7. januara.
„Koristimo sve pravne opcije kako bismo zaštitili ljude, katedralu i predstojeća slavlja za doček“, rekao je šef kelnske kriminalističke policije Mihael Eser.
Međutim, policija nije htela da saopšti više detalja o uhapšenom niti o navodnim terorističkim planovima kako ne bi ugrozila istragu.
U Austriji su ranije takođe privedene tri osobe u vezi sa navodnom planiranom serijom napada.
Navodi se da su planovi povezani sa Islamskom državom Provincije Horasan koja deluje mahom u današnjem Avganistanu i ima između hiljadu i četiri hiljade boraca.
Horasan je istorijska istočna oblast antičke Persije, koja obuhvata delove današnjih Irana, Avganistana i Tadžikistana.
Avganistanski deo je stecište islamista iz te zemlje, ali i Pakistana i sa Kavkaza. Za njih su Talibani previše mekani i navodno u dilovima sa Zapadom.
Radikalni islamisti zato vode otvoreni rat protiv Talibana. U prethodne dve godine, otkako Talibani vladaju u Kabulu, Islamska Država Horasana izvršila je desetine terorističkih napada sa stotinama mrtvih.
„To je verovatno jedini ogranak Islamske države koji je trenutno sposoban da na Zapadu sprovede veliki koordinisani napad“, kaže nemački stručnjak za terorizam Peter Nojman.
U Nemačkoj su ove godine više puta sprovođenje racije protiv navodnih pripadnika ili simpatizera Islamske države Horasana. U novembru u Leverkuzenu uhapšena dva mladića koji su navodno planirali napad na tamošnji božićni vašar, a potom odlazak u Avganistan.
Širom Evrope je povećan stepen uzbune oko praznika, takođe i zbog straha da bi razne islamističke grupe mogle da sprovedu odmazdu zbog izraelskog rata u Gazi.
U Nemačkoj su još sveža sećanja na napad na božićni vašar na berlinskom Brajtšajdplacu 2016. godine. Tada je Tunišanin Anis Amri šleperom gazio posetioce, ubivši 13 i povredivši 67 ljudi.
Terorista, koji je navodno delovao u dosluhu sa Islamskom državom, uspeo je da pobegne i ubijen je tek nekoliko dana kasnije u Milanu.
Političari u Nemačkoj su pozvali građane da ostanu mirni i ne dozvole teroristima da ih zaplaše. Kako kažu iz kelnske katedrale, na misama ove godine ima više ljudi nego prethodne.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve