img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kontroverzni zakon u Budimpešti

Dve vrste Mađara

27. јун 2001, 23:17 Silvester Varga
Copied

Mađarska je na molbu Brisela već iz sadašnje verzije izostavila Mađare iz Austrije, ondosno Zakon o statusu ni sada ne može da važi za zemlju koja je član Evropske unije

IZ BOLJE PROŠLOSTI: Mađarski premijer Orban i bivši rumunski predsednik Konstantinesku

Mađarski parlament je 19. juna prihvatio Zakon o Mađarima u susednim zemljama, koji se popularno zove i Zakon o statusu. Mađarske partije, izgleda, pokazuju osećaj za složno glasanje kada je reč o nacionalnim pitanjima među koje spada sve što je u vezi sa Mađarima u susednim zemljama. Predlog vlade i pored nekih kritika opozicione Mađarske socijalističke partije naišao je na opštu saglasnost u najvišem zakonodavnom telu zemlje, jer je za Zakon o statusu glasalo 92 odsto prisutnih poslanika, dok su protiv bili samo poslanici Saveza slobodnih demokrata, koji ga nisu odbili u načelu, ali se nisu složili o načinu podrške Mađara u susednim zemljama.

Zakon o statusu ima za cilj da omogući pružanje pomoći Mađarima u susednim zemljama u očuvanju njihove kulture, kao i poboljšanju njihovog obrazovanja, zdravstvenog i ekonomskog stanja. Pored toga, taj propis će im omogućiti da svake godine tri meseca legalno rade u Mađarskoj. Ovaj zakon je svakako neka vrsta mešanja u unutrašnje stvari susednih država, jer će prema očekivanjima u Budimpešti u narednih nekoliko godina oko 800.000 Mađara iz susednih zemalja tražiti ličnu kartu „statusnog Mađara“, i tako će imati neku vrstu dvojnog državljanstva, iako to dosad doslovno nikad nije spomenuto.

VRSTA UJEDINJENJA: Ako se, međutim, gleda druga strana medalje, prema kojoj pitanje nacionalnih manjina ne može da bude unutrašnja stvar nijedne zemlje, onda Mađarska može da se zalaže za poboljšanje životnih uslova svojih sunarodnika u susednim zemljama, odnosno za jednu vrstu kulturnog ujedinjavanja nacije.

Takvo zalaganje Mađarske izazvalo je gnev suseda, pre svega Rumunije i Slovačke, što je i razumljivo s obzirom na to da u tim zemljama živi najveći broj Mađara „s druge strane“ granice. Rumunski premijer Adrijan Nastase je preko rumunske štampe najavio otkazivanje gotovo svih bilateralnih ugovora sa Mađarskom, dok je slovački premijer Mikulaš Dzurinda primetio da se mađarski Zakon o statusu kosi sa pravnim normama Evropske unije.

Mađarska vlada je napravila dve teške greške u vezi sa donošenjem Zakona o statusu. Iscrpnu raspravu o pojedinostima tog zakona vodila je samo sa predstavnicima Mađara iz susednih zemalja, a nije imala detaljne konsultacije sa vladama susednih država. Zbog ovakvog pristupa tom pitanju budimpeštanska vlada je uzela za pravo da nagađa i optužuje kako se radi o nekoj mađarsko-mađarskoj zaveri, iako u Mađarskoj niko pametan ne veruje u takve priče, niti, naravno, postoji volja za bilo kakvu zaveru. Zbog toga su optužbe sa rumunske i slovačke strane samo „prodavanje magle po sunčanom vremenu“, ali ipak mogu biti i povod za napade na mađarske nacionalne zajednice u tim zemljama, tako da će cenu poklona dobijenog iz Budimpešte morati da plate baš oni koji su i dosad plaćali ceh nesporazuma između manjinskog i većinskog naroda.

Druga greška mađarske vlade nije toliko u Zakonu o statusu, koliko u odnosu prema manjinama u Mađarskoj. Ovdašnje manjine nisu ugnjetavane, ali nisu ni dovoljno uključene u političke tokove zemlje. Može se reći da mađarska vlada koristi dvostruke standarde, jer s jedne strane želi da omogući što bolje uslove života Mađarima u susednim zemljama, što je i razumljivo, a s druge, pravi propuste kada je reč o manjinama i njihovim pravima u Mađarskoj, što je nerazumljivo. Nakon promene sistema nijedna mađarska vlada i nijedan mađarski parlament nisu bili u stanju da napišu i da prihvate zakon ili promenu zakona koji bi omogućio manjinama u Mađarskoj da imaju svoje poslanike u najvišem zakonodavnom telu zemlje.

MALO VAŽI, MALO NE VAŽI: Kada je reč o dvostrukim standardima, izuzetak nisu ni vlade u Bratislavi ni u Bukureštu. Slovački i rumunski zvaničnici se danas bune protiv nečega što oni već imaju od juče. Rumunski parlament je 15. jula 1998. godine prihvatio Zakon o podršci rumunskim zajednicama van granica zemlje na osnovu koga se mogu stvoriti posebni fondovi za materijalnu pomoć škola rumunskog nastavnog jezika u inostranstvu, a može se dati materijalna podrška i rumunskim kulturnim i umetničkim društvima izvan Rumunije. Prema tom zakonu, u nekim slučajevima postoji i mogućnost za finansiranje lekarske nege stranim državljanima rumunske nacionalnosti. Od sredine marta, u osam županija istočne Rumunije građani Moldavije su mogli predati molbe za vraćanje rumunskog državljanstva što je izazvalo veliko negodavanje i Kišinjovu.

Slovačka ima sličan zakon, koji je prihvaćen 14. februara 1997. godine za vreme Mečijarove vlade. Slovački zakon predviđa izdavanje „statusne lične karte“ Slovacima iz inostranstva koji su napunili 15 godina, a molba za izdavanje takvog dokumenta može se podneti u slovačkim ambasadama. Prema tom zakonu, Slovaci iz inostranstva sa ličnom ispravom „statusnog Slovaka“ imaju ista prava kao svi građani Slovačke u srednjim, višim i visokim školama te zemlje, a mogu se legalno zaposliti u Slovačkoj bez vremenskog ograničenja. Prema mađarskim podacima, takvu ličnu kartu dobilo je oko 200 Slovaka iz Mađarske.

Mađarska nije negodavala ni u slučaju usvajanja slovačkog, ali ni prilikom prihvatanja rumunskog zakona o statusu. Istine radi, ti zakoni nisu bili upereni prema Mađarskoj, već pre svega prema Moldaviji i Češkoj. Prema mišljenju slovačkog premijera Mikulaša Dzurinde, mađarski Zakon o statusu nije u skladu sa pravnim normama Evropske unije i zato se neće odnositi na Slovačku koja će prema očekivanjima zajedno sa Mađarskom ući u EU. To potvrđuje da je Mađarska na molbu Brisela već iz sadašnje verzije izostavila Mađare iz Austrije, ondosno Zakon o statusu ni sada ne može da važi za zemlju koja je član Evropske unije. Ako ovakva praksa ostane, onda će Zakon o Mađarima važiti samo za Mađare koji žive u zemlji koja nije član integrisane Evrope, a to znači da će biti dve vrste Mađara u susedstvu, koji su „statusniji“ i koji su „manje statusni“. Smisao ovog zakona biće u tom slučaju samo podrška onim Mađarima koji su ostali van Evropske unije, ali ni to nije malo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusija

02.јун 2025. S.Ć.

Proterivanje dečjih junaka: Zašto Putinu smeta Šrek?

Popularni dečji junaci Šrek i Grinč proterani su iz Rusije zato što su "sredstva preko kojih zapadne zemlje indoktriniraju rusku decu"

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure