

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Debata Donalda Trampa i Kamale Haris biće organizovana 4. septembra, saopštio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social
Kandidat Republikanske stranke na predsedničkim izborima u SAD Donald Tramp saopštio je da je sa televizijskom kućom Fox News ugovorio debatu sa njegovom protivkandidatkinjom iz redova demokrata Kamalom Haris.
„Dogovorio sam se sa Foks Njuzom da imam debatu s Kamalom Haris u sredu, 4. septebra“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social
Kamala Haris je prikupila dovoljan broj delegatskih glasova demokrata za kandidaturu na izborima. Ona je objavila da će nominaciju zvanično prihvatiti naredne sedmice kada onlajn izjašnjavanje bude i formalno okončano.
Tako će postati prva Afroamerikanka i osoba azijskog porekla koja se kandiduje za predsedničku funkciju.
Demokratska stranka ranije je optuživala Trampa da namerno izbegava debatu sa Kamalom Haris, jer se radi o znatno težoj suparnici za debatovanje od 81-godišnjeg Džoa Bajdena.
Tramp je izjavio da ne želi da debatuje sa Kamalom Haris dok ona ne bude zvanični predsednički kandidat.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve