img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Češka

Dok je birokratija smišljala kako, dabrovi su izgradili branu

10. фебруар 2025, 13:09 Jelena Kozbašić/ Klima 101
Foto: Pixabay/miezekieze
Copied

Češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi izgradili su, maltene preko noći, branu vrednu 1,2 miliona evra

Stručnjaci i aktivisti često govore o tzv. ekosistemskim uslugama koje dobijamo od prirode, a koje podrazumevaju širok spektar stvari – od čistijeg vazduha preko regulacije zemljišta do kontrole bolesti, piše portal Klima 101.

Po svemu sudeći, češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi ekosistemske usluge podigli su na skroz novi nivo i uštedeli vlastima čak 1,2 miliona evra.

Dok se administracija bavila birokratijom i sređivala papire za prethodno odobreni projekat izgradnje brana, životinje su taj posao obavile praktično preko noći.

Dovlačeći grane, vredna kolonija dabrova napravila je tokom proteklog meseca vlažno stanište.

Projekat obnove vodenih površina u češkom zaštićenom području planira se još od 2018. godine. Iako su obezbeđena novčana sredstva za novu branu koja bi rešila probleme sa vodom, podvig je stajao u mestu čak sedam godina jer nije bilo moguće pribaviti sve potrebne građevinske dozvole.

„Vojna uprava šuma i sliv reke Vltave međusobno su pregovarali o projektu i rešavanju pitanja u vezi sa vlasništvom nad zemljištem”, objasnio je Bohumil Fišer, načelnik Uprave zaštićenog područja Brdi.

„Dabrovi su ih pobedili, uštedevši nam 30 miliona čeških kruna. Brane su gradili bez ikakve projektne dokumentacije i besplatno.”

Eksperti koji su izašli na teren konstatovali su da močvara i rezervoari vode koje su životinje kreirale pružaju dobre uslove za retke rakove, žabe i druge vrste iz vlažnih staništa.

Kako su dabrovi uspeli u tome?

Međutim, čak i izvan zaštićenog područja Brdi, pojedini smatraju ove poluvodene glodare za jedinu vrstu, pored ljudi, koja tako korenito može da promeni svoje okruženje.

Svojim moćnim sekutićima dabrovi pregrizaju drveće i vegetaciju, tako raščišćavajući šumu, ali i gradeći brane.

Za pregradu potoka koriste drvo, kamenje i blato. Na taj način, nastaju močvare poznate i kao „dabrova jezera”, a koja životinje koriste kao izvore hrane, ali i kao zaštitu od predatora.

Pored što služe kao dom za druge vrste, brane koje prave dabrovi takođe usporavaju protok vode, što smanjuje rizik od poplava nizvodno od konstrukcija. Povrh svega toga, svojim radom doprinose poboljšanju kvaliteta vode i skladištenju ugljenika.

Najveća brana koju su izgradili dabrovi nalazi se u jednom nacionalnom parku u Kanadi, a njena dužina je otprilike ekvivalentna dužini sedam fudbalskih terena. Konstrukcija je zapravo toliko velika da može da se vidi iz svemira.

Tagovi:

Češka Dabrovi Brane
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure