img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Češka

Dok je birokratija smišljala kako, dabrovi su izgradili branu

10. februar 2025, 13:09 Jelena Kozbašić/ Klima 101
Foto: Pixabay/miezekieze
Copied

Češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi izgradili su, maltene preko noći, branu vrednu 1,2 miliona evra

Stručnjaci i aktivisti često govore o tzv. ekosistemskim uslugama koje dobijamo od prirode, a koje podrazumevaju širok spektar stvari – od čistijeg vazduha preko regulacije zemljišta do kontrole bolesti, piše portal Klima 101.

Po svemu sudeći, češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi ekosistemske usluge podigli su na skroz novi nivo i uštedeli vlastima čak 1,2 miliona evra.

Dok se administracija bavila birokratijom i sređivala papire za prethodno odobreni projekat izgradnje brana, životinje su taj posao obavile praktično preko noći.

Dovlačeći grane, vredna kolonija dabrova napravila je tokom proteklog meseca vlažno stanište.

Projekat obnove vodenih površina u češkom zaštićenom području planira se još od 2018. godine. Iako su obezbeđena novčana sredstva za novu branu koja bi rešila probleme sa vodom, podvig je stajao u mestu čak sedam godina jer nije bilo moguće pribaviti sve potrebne građevinske dozvole.

„Vojna uprava šuma i sliv reke Vltave međusobno su pregovarali o projektu i rešavanju pitanja u vezi sa vlasništvom nad zemljištem”, objasnio je Bohumil Fišer, načelnik Uprave zaštićenog područja Brdi.

„Dabrovi su ih pobedili, uštedevši nam 30 miliona čeških kruna. Brane su gradili bez ikakve projektne dokumentacije i besplatno.”

Eksperti koji su izašli na teren konstatovali su da močvara i rezervoari vode koje su životinje kreirale pružaju dobre uslove za retke rakove, žabe i druge vrste iz vlažnih staništa.

Kako su dabrovi uspeli u tome?

Međutim, čak i izvan zaštićenog područja Brdi, pojedini smatraju ove poluvodene glodare za jedinu vrstu, pored ljudi, koja tako korenito može da promeni svoje okruženje.

Svojim moćnim sekutićima dabrovi pregrizaju drveće i vegetaciju, tako raščišćavajući šumu, ali i gradeći brane.

Za pregradu potoka koriste drvo, kamenje i blato. Na taj način, nastaju močvare poznate i kao „dabrova jezera”, a koja životinje koriste kao izvore hrane, ali i kao zaštitu od predatora.

Pored što služe kao dom za druge vrste, brane koje prave dabrovi takođe usporavaju protok vode, što smanjuje rizik od poplava nizvodno od konstrukcija. Povrh svega toga, svojim radom doprinose poboljšanju kvaliteta vode i skladištenju ugljenika.

Najveća brana koju su izgradili dabrovi nalazi se u jednom nacionalnom parku u Kanadi, a njena dužina je otprilike ekvivalentna dužini sedam fudbalskih terena. Konstrukcija je zapravo toliko velika da može da se vidi iz svemira.

Tagovi:

Češka Dabrovi Brane
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure