img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Češka

Dok je birokratija smišljala kako, dabrovi su izgradili branu

10. februar 2025, 13:09 Jelena Kozbašić/ Klima 101
Foto: Pixabay/miezekieze
Copied

Češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi izgradili su, maltene preko noći, branu vrednu 1,2 miliona evra

Stručnjaci i aktivisti često govore o tzv. ekosistemskim uslugama koje dobijamo od prirode, a koje podrazumevaju širok spektar stvari – od čistijeg vazduha preko regulacije zemljišta do kontrole bolesti, piše portal Klima 101.

Po svemu sudeći, češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi ekosistemske usluge podigli su na skroz novi nivo i uštedeli vlastima čak 1,2 miliona evra.

Dok se administracija bavila birokratijom i sređivala papire za prethodno odobreni projekat izgradnje brana, životinje su taj posao obavile praktično preko noći.

Dovlačeći grane, vredna kolonija dabrova napravila je tokom proteklog meseca vlažno stanište.

Projekat obnove vodenih površina u češkom zaštićenom području planira se još od 2018. godine. Iako su obezbeđena novčana sredstva za novu branu koja bi rešila probleme sa vodom, podvig je stajao u mestu čak sedam godina jer nije bilo moguće pribaviti sve potrebne građevinske dozvole.

„Vojna uprava šuma i sliv reke Vltave međusobno su pregovarali o projektu i rešavanju pitanja u vezi sa vlasništvom nad zemljištem”, objasnio je Bohumil Fišer, načelnik Uprave zaštićenog područja Brdi.

„Dabrovi su ih pobedili, uštedevši nam 30 miliona čeških kruna. Brane su gradili bez ikakve projektne dokumentacije i besplatno.”

Eksperti koji su izašli na teren konstatovali su da močvara i rezervoari vode koje su životinje kreirale pružaju dobre uslove za retke rakove, žabe i druge vrste iz vlažnih staništa.

Kako su dabrovi uspeli u tome?

Međutim, čak i izvan zaštićenog područja Brdi, pojedini smatraju ove poluvodene glodare za jedinu vrstu, pored ljudi, koja tako korenito može da promeni svoje okruženje.

Svojim moćnim sekutićima dabrovi pregrizaju drveće i vegetaciju, tako raščišćavajući šumu, ali i gradeći brane.

Za pregradu potoka koriste drvo, kamenje i blato. Na taj način, nastaju močvare poznate i kao „dabrova jezera”, a koja životinje koriste kao izvore hrane, ali i kao zaštitu od predatora.

Pored što služe kao dom za druge vrste, brane koje prave dabrovi takođe usporavaju protok vode, što smanjuje rizik od poplava nizvodno od konstrukcija. Povrh svega toga, svojim radom doprinose poboljšanju kvaliteta vode i skladištenju ugljenika.

Najveća brana koju su izgradili dabrovi nalazi se u jednom nacionalnom parku u Kanadi, a njena dužina je otprilike ekvivalentna dužini sedam fudbalskih terena. Konstrukcija je zapravo toliko velika da može da se vidi iz svemira.

Tagovi:

Češka Dabrovi Brane
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

13.mart 2026. B. B.

Najmanje četiri američka vojnika poginula u padu aviona u Iraku

U Iraku je pao američki avion za dopunu gorivu. Incident „nije bio uzrokovan neprijateljskom ili prijateljskom vatrom“, saopštile su vojne vlasti SAD

Auto-put u Crnoj Gori

Crna Gora

12.mart 2026. Nemanja Rujević

Auto-put od Bara do Boljara: „Kineska diplomatija dužničke klopke“

Auto-put koji su započeli da grade Kinezi zamalo je „uništio“ Crnu Goru, piše Frankfurter algemajne cajtung. I dalje ga grade Kinezi - ali evropskim parama

Ajatolah Modžtaba Hamnei

Iran

12.mart 2026. B. B.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei ne popušta: Ormuski moreuz će ostati zatvoren

Kroz Ormuski moreuz, širok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svetske ponude nafte. Novi iranski odlučio je da ga i nadalje blokira

BND

12.mart 2026. Florijan Flade (DW)

Nemačka obaveštajna služba: Traže se špijuni širom sveta

Šef nemačke obaveštajne službe najavio je reorganizaciju BND-a kako bi se prikupljale informacije brže i u većem obimu, uz povećanje broja ljudskih izvora i rizičnijih operacija u inostranstvu

Ekonomska kriza u Rusiji

Posledice rusko-ukrajinskog sukoba

12.mart 2026. I.M.

Analiza: Rusija u dubokoj ekonomskoj krizi, rat u Ukrajini ugrozio industriju

Ruska ekonomija se suočava s ozbiljnom krizom izazvanom sankcijama, ratom i visokim vojnim troškovima. Pad industrije i kupovne moći građana ugrožava rast BDP-a u 2026. godini

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure