

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi izgradili su, maltene preko noći, branu vrednu 1,2 miliona evra
Stručnjaci i aktivisti često govore o tzv. ekosistemskim uslugama koje dobijamo od prirode, a koje podrazumevaju širok spektar stvari – od čistijeg vazduha preko regulacije zemljišta do kontrole bolesti, piše portal Klima 101.
Po svemu sudeći, češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi ekosistemske usluge podigli su na skroz novi nivo i uštedeli vlastima čak 1,2 miliona evra.
Dok se administracija bavila birokratijom i sređivala papire za prethodno odobreni projekat izgradnje brana, životinje su taj posao obavile praktično preko noći.
Dovlačeći grane, vredna kolonija dabrova napravila je tokom proteklog meseca vlažno stanište.
Projekat obnove vodenih površina u češkom zaštićenom području planira se još od 2018. godine. Iako su obezbeđena novčana sredstva za novu branu koja bi rešila probleme sa vodom, podvig je stajao u mestu čak sedam godina jer nije bilo moguće pribaviti sve potrebne građevinske dozvole.
„Vojna uprava šuma i sliv reke Vltave međusobno su pregovarali o projektu i rešavanju pitanja u vezi sa vlasništvom nad zemljištem”, objasnio je Bohumil Fišer, načelnik Uprave zaštićenog područja Brdi.
„Dabrovi su ih pobedili, uštedevši nam 30 miliona čeških kruna. Brane su gradili bez ikakve projektne dokumentacije i besplatno.”
Eksperti koji su izašli na teren konstatovali su da močvara i rezervoari vode koje su životinje kreirale pružaju dobre uslove za retke rakove, žabe i druge vrste iz vlažnih staništa.
Kako su dabrovi uspeli u tome?
Međutim, čak i izvan zaštićenog područja Brdi, pojedini smatraju ove poluvodene glodare za jedinu vrstu, pored ljudi, koja tako korenito može da promeni svoje okruženje.
Svojim moćnim sekutićima dabrovi pregrizaju drveće i vegetaciju, tako raščišćavajući šumu, ali i gradeći brane.
Za pregradu potoka koriste drvo, kamenje i blato. Na taj način, nastaju močvare poznate i kao „dabrova jezera”, a koja životinje koriste kao izvore hrane, ali i kao zaštitu od predatora.
Pored što služe kao dom za druge vrste, brane koje prave dabrovi takođe usporavaju protok vode, što smanjuje rizik od poplava nizvodno od konstrukcija. Povrh svega toga, svojim radom doprinose poboljšanju kvaliteta vode i skladištenju ugljenika.
Najveća brana koju su izgradili dabrovi nalazi se u jednom nacionalnom parku u Kanadi, a njena dužina je otprilike ekvivalentna dužini sedam fudbalskih terena. Konstrukcija je zapravo toliko velika da može da se vidi iz svemira.


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve