

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




U poređenju sa prethodnim periodom zabeleženo je 2,75 puta više ransomware napada, što je vrsta štetnog softvera koji ograničava pristup računarskom sistemu ili podacima i traži otkupninu od žrtve
U novom godišnjem Majkrosoftovom izveštaju „Digitalna odbrana“ upozorava se na zabrinjavajući rast kibernetičkih napada u svetu. Korisinici Majkrosoftovih proizvoda suočavaju se sa oko 600 miliona takvih napada dnevno, što je snažno povezano s geopolitičkim sukobima.
Prateći trendove od jula 2023. do jula ove godine, Majkrosoft je u izveštaju naglasio da kibernetički napadi potiču od kriminalaca, ali i državnih aktera, i daje za efikasno suzbijanje tog rastućeg problema potreno ojačati digitalnu odbranu na svim nivoima i podsticati trajnu predanost načelima kibernetičke sigurnosti.
Navedeno je da je tokom posmatranog perioda zabeleženo 2,75 puta više ransomware napada u poređenju sa prethodnim periodom, ali i da je procenat organizacija koje su na kraju ucenjene smanjen više od tri puta u protekle dve godine.
Napadači i dalje računaju na predvidivo ljudsko ponašanje, kao što je izbor lako pamtljivih lozinki i njihove upotrebe na više internet stranica, pa tako lako postaju žrtve phishing napada, a upravo su napadi na lozinke najčešći i čine 99 odsto svih napada na identitet korisnika.
Na globalnom nivou rastu i kibernetički potpomognute finansijske prevare, s novim trendovima u prevarama s plaćanjima i zloupotrebom legitimnih usluga za phishing i zlonamerne aktivnosti.
Istaknuto je da alarmantan oblik prevare – techscam, obmanjuje korisnike tako što predstavlja legitimne usluge ili pruža lažnu tehničku podršku i objavljuje oglase.
Broj techscam prevara porastao je za 400 odsto između 2021. do 2023. godine, što daleko premašuje porast malware napada od 180 odsto i phishinga od 30 odsto.
Geopolitički sukobi pokretači kibernetičkih napada
Nastavljaju se i DDoS napadi, iako iz Majkrosofta kažu da su u drugoj polovini ove godine ublažili 1,25 miliona tih napada, što je povećanje od četiri puta u poređenju s prošlom godinom.
Tim Majkrosofta sada prati više od 1500 jedinstvenih grupa pretnji, uključujući više od 600 državnih i 300 kriminalnih pretnji i 200 grupa za uticaj na javno mnjenje, ali i stotine drugih.
„Geopolitički sukobi su pokretači kibernetičkih kampanja i napada, a države postaju sve agresivnije u kibernetičkom prostoru, s nivoima tehničke sofisticiranosti koje odražavaju povećana ulaganja u resurse i u obuku. Ruski, iranski i kineski akteri pojačali su kibernetičke operacije oko trenutno aktivnih sukoba, pa su ruski napadi prvenstveno ciljali Ukrajinu i zemlje NATO, a kineski Tajvan i jugoistočnu Aziju. Rat između Izraela i Hamasa pojačao je i iranske kibernetičke aktivnosti na Izrael, SAD i zemlje Zaliva, a i Rusija i Iran takođe su koristili rat i američke izbore za širenje propagande koja izaziva podele“, istakao je Majkrosoft.
Upozorava se i da se zloupotrebljava generička veštačka inteligencija s kojom eksperimentišu svi sajberkriminalci, dok s druge strane alati veštačke inteligencije pomažu i timovima za kibernetičku sigurnost da brže odgovore na pretnje automatizacijom zadataka kao što je analiza upozorenja.
„Za ublažavanje kibernetičkih pretnji potrebna je jaka saradnja javnog i privatnog sektora. Vlade moraju da uvedu značajne kazne za zlonamerne aktivnosti da bi sprečile napade. Postojeći međunarodni standardi u kibernetičkom prostoru nemaju nisu delotvorni, što rezultira nastavkom agresivnih aktivnosti koje podržavaju države“, poručuju iz Majkrosofta.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve