

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Izrael je usmrtio vođu Hamasa Jahju Sinvara i najavljuje kraj te paravojske. Ali, stručnjaci pre veruju da će Hamas dobiti novu generaciju lidera koji će nastaviti po starom. Kada je kraj krvoproliću?
Prema rečima izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ubistvo političkog vođe Hamasa Jahje Sinvara u sredu (16. oktobar) znači da „Hamas više neće vladati Gazom.“
Po njegovom mišljenju, Sinvarova smrt označava početak perioda posle Hamasa.
Međutim, posmatrači vide drugačiju budućnost za paravojsku Hamas koju podržava Iran, a koju su SAD, EU i brojne zemlje vode kao terorističku organizaciju, piše DW.
„Ubistvo Sinvara svakako je udarac za Hamas s obzirom na važnu ulogu koju je igrao unutar organizacije“, kaže Nil Kvilijam, saradnik u Programu za Bliski Istok i Severnu Afriku u Četam hausu sa sedištem u Londonu.
Ipak, Kvilijam naglašava da politika eliminacije vođa u prošlosti nije oslabila Hamasovu volju i sposobnost da se bori protiv Izraela. Tako je i Sinvar preuzeo vlast nakon atentata na prethodnog političkog vođu Hamasa, Ismaila Haniju, u Teheranu ovog jula.
„Hamas će se oporaviti oslanjajući se na novu generaciju lidera, ponovo razvijajući vojnu i tehnološku sposobnost i privlačeći mlade Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali koji su brutalizovani sukobom s Izraelom“, kaže Kvilijam za DW.
Ovo mišljenje deli i Peter Lintl, istraživač iz nemačke Fondacije za nauku i politiku. „Hamas je svakako oslabljen, ali Sinvarova smrt nije konačan udarac za paravojsku,“ rekao je on za DW.
„Propuštena prilika“
U međuvremenu, nemački, francuski i američki zvaničnici izrazili su nadu da bi Sinvarova smrt mogla pružiti priliku za postizanje primirja u Gazi.
Uklanjanje vođe Hamasa sa scene „predstavlja priliku da se pronađe put napred koji će dovesti taoce kući, okončati rat i dovesti nas do dana posle,“ izjavio je savetnik za nacionalnu bezbednost SAD Džejk Salivan.
Ali u petak, samo dan nakon što je potvrdio Sinvarovu smrt, Hamas je najavio da će zadržati taoce do kraja rata u Gazi.
U proteklih trinaest meseci rata u Gazi, koji je započeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, u Gazi je ubijeno preko 42.000 ljudi, navode tamošnje zdravstvene vlasti pod kontrolom Hamasa. Od otprilike 250 talaca koje su Hamasovi borci odveli u Gazu, veruje se da ih je još oko stotinak živih u zatočeništvu.
Ipak, Mohamed al Kavas iz Emiratskog političkog centra vidi Sinvarovu smrt kao potencijalni početak „novog poglavlja“ rata u Gazi.
„Kada odgovornost za pregovore o primirju bude prenesena na vođe Hamasa u inostranstvu, ti pregovori će biti podložni spoljnim kalkulacijama jer su sve ti vođe pod uticajem glavnih gradova u kojima se nalaze, i možda upravo kroz te glavne gradove Hamas može napraviti ustupke i pokrenuti novu politiku“, kaže Al Kavas za DW.
Političko vođstvo Hamasa nalazi se u Kataru, ali je Sinvar, tvrdolinijaš iz Gaze, bio ključna osoba za pregovore o primirju koje su predvodili SAD, Katar i Egipat s Izraelom nakon atentata na Haniju.
Izrael (za sada) ne traži mir
Međutim, neizvesnost ne postoji samo na strani Hamasa. Nemački stručnjak Lintl smatra da, uprkos Sinvarovoj smrti, ima malo razloga za nadu da bi Izrael sada mogao biti spreman da okonča rat.
Uprkos tome što je u četvrtak pozdravio Sinvarovu smrt kao kraj Hamasa, izraelski premijer Netanjahu je jasno naglasio da rat neće biti okončan dok se ne eliminišu preostale vođe Hamasa – poput brata ubijenog lidera Mohameda Sinvara – i dok se svi taoci koje Hamas još drži u Gazi ne vrate.
Za Džejmsa M. Dorsija, stručnjaka za region i višeg saradnika u Školi za međunarodne studije u Singapuru, ovaj pristup predstavlja propuštenu priliku.
„Umesto da iskoristi izraelski taktički uspeh da proglasi pobedu u Gazi, krene ka primirju i u Libanu, koje bi moglo pospešiti pregovore o razmeni zarobljenika koja bi osigurala oslobađanje preostalih talaca pod kontrolom Hamasa, premijer Netanjahu je insistirao da će rat trajati sve dok izraelska vojska ne oslobodi taoce,“ napisao je u svojoj poslednjoj objavi na političkom blogu „Turbulentni svet“.
Kada je u četvrtak objavljena Sinvarova smrt, libanski Hezbolah je najavio „novu i eskalirajuću fazu“ i to „svakog dana sve više“ u ratu s Izraelom. Predstavnici te paravojske tvrde da su prvi put upotrebili i precizno navođene projektile za napad na Izrael.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve