img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Da li će i kako dolazak aviona F-16 pomoći Ukrajini u ratu sa Rusijom?

12. јун 2024, 15:13 I.M. / RSE
Wikipedia / FOX 52
Lovac F-16
Copied

„Jedna je stvar je da se ode u misiju obuke i da se bace bombe na lažnu metu ili uđe sukob sa zamišljenim avionima, a potpuno druga stvar je realna borba kada neprijatelj pokušava da vas ubije", kaže jedan od pilota F-16

Dok posmatrači očekuju pojavu F-16 na nebu iznad Ukrajine, Kit Rosenkranc, pilot koji je leteo u 30 misija u ovom avionu tokom Zalivskog rata, upozorava ukrajinske avijatičare koji će njima upravljati. Zašto?

„Jedna je stvar je da se ode u misiju obuke i da se bace bombe na lažnu metu ili uđe sukob sa zamišljenim avionima, a potpuno druga stvar je u situaciji realne borbe kada neprijatelj pokušava da vas ubije“, preneo je komentar jednog od pilota portal Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon zahteva iz Kijeva, Ukrajina bi od zapadnih saveznika trebala da dobije svoje prve mlaznjake F-16 u junu i julu, prema nedavnim izveštajima.

Istorijat

Mlaznjak F-16 je kreiran nakon Vijetnamskog rata. U vazdušnim borbama u tom ratu, glomazni američki mlaznjaci, koji imaju sporu mobilnost, u alarmantnom broju su obarali spretniji avioni sovjetske proizvodnje.

Zbog toga su dizajneri pristupili promenama.

Umesto da naprave veći motor kako bi povećali snagu, dizajneri onoga što će postati moderni F-16 smanjili su težinu konstrukcije aviona. Umesto da avion opremi većim rezervoarima goriva, kako bi povećao dolet, dizajnerski tim je smanjio otpor.

Zabrinut da će odeljenje za avijaciju napuniti njihov avion teškom, složenom opremom, jedan član dizajnerskog tima se kasnije prisećao: „Napravili smo avion tako uzak da nije bilo mesta za sve stvari“.

Rezultat je okarakterisan kao najuspešniji borbeni avion ikada napravljen. Od prvog  leta njegovog prototipa pre 50 godina, izgrađeno je više od 4.600 F-16 za vojske nekoliko desetina zemalja širom sveta.

Ukrajina će biti poslednja u nizu zemlja koja će ubaciti u svoju flotu avion, koji se zvanično zove Fighting Falcon, ali se generalno pominje svojim oštrijim nadimkom: „Viper“ (Otrovnica).

Rosenkranc, koji je napisao knjigu o svojim borbenim iskustvima pilota F-16, kaže da će ukrajinski avijatičari, barem u početku, biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje ruske kolege koji lete naprednim lovcima.

Dok je njegova zemlja bila prisiljena isporučiti F-16 Ukrajini, Rosenkranc kaže da je osećao „da bi ukrajinskim pilotima bilo izuzetno teško da lete u borbenim misijama u odbrani svoje nacije bez dugog rada i obuke na ovom avionu“.

Borbeni letovi američkog pilota usledili su tek nakon što bi prošao više od 1.200 sati leta u avionu za trening, zatim više od godinu dana neborbenih letova u F-16.

Potrebno iskustvo kako bi avion bio učinkovit

„Čak i pored ovog dugog vremenskog perioda, njegove prve borbene misije bile su zastrašujuće“, kaže on.

„Rusija ima sposobne sisteme vazdušne odbrane kao što su (S-400 protivavionski projektili). Njihovi iskusni borbeni piloti bi imali prednost u odnosu nad ukrajinskim pilotima F-16 koji su malo vremena proveli sa svojim mlaznjacima. Kao što sam rekao, velika je razlika između misija obuke i stvarnih borbenih misija“, dodaje on.

Rosenkranc kaže da bi trebalo oko godinu dana letenja iskustva u F-16 avionu pre nego što bi se ukrajinski piloti osećali ugodno u njemu.

„Čak i uz to, ne bih nužno verovao da bi oni dominirali nad ruskim trupama“, kaže on.

F-16 je u početku bio dizajniran za manevrisanje i obaranje drugih mlaznjaka. On ima integrisan rotirajući top koji može da ispali 100 metaka od 20 mm u sekundi. Ali sa moćnim radarima i raketnim sistemima koje danas koriste borbeni avioni četvrte generacije, malo je verovatno da će se F-16 s ukrajinskim pilotom suočiti u direktnoj borbi.

David Kern je bivši pilot F-16 sa hiljadama sati iskustva u letenju svih borbenih aviona četvrte generacije, kojima upravlja američko vazduhoplovstvo. Kern je za RSE rekao kako veruje da će „uloga F-16 u Ukrajini biti neka vrsta vrlo fleksibilnog topovskog sistema dugog dometa“.

Kern, koji danas obučava pilote za isti „fly-by-wire“ sistem kontrole leta, koji se koristi u F-16, kaže da će se američki mlaznjaci vjerovatno koristiti za napade na ciljeve u vazduhu kao što su veliki ruski dronovi i krstareće rakete, kao i kopnene mete kao što su „logističke rute i koncentracija ruskih snaga“.

Otvoreno pitanje o broju aviona i obučenih pilota

Pilot dodaje: „Ne bi me iznenadilo da Ukrajinci iskoriste F-16 da kako bi izveli vrlo duboke udare u Rusiju kako bi napali strateške ciljeve“.

Nakon što prva serija lovaca F-16 i njihovih kontingenata pilota i kopnene posade stignu u narednim danima ili sedmicama, Ukrajina navodno očekuje ukupno oko 20 pilota koji će biti obučeni i spremni za borbene misije do kraja 2024. To je daleko manje nego što se Kijev nadao zbog prijavljenih poteškoća u pronalaženju mesta za obuku.

Članice NATO saveza Danska, Norveška, Belgija i Holandija su obećale Ukrajini ukupno 85 aviona.

Tagovi:

Rat Avion F-16 Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Evropska unija

14.фебруар 2026. B. B.

Fon der Lajen: Ulaganje u odbranu je buđenje Evrope

„Potrebno je osigurati da Evropa može da brani svoju teritoriju, ekonomiju, demokratiju i način života“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen

Donald Tramp s pruženom rukom i prstom u Davosu na Svetskom ekonomskom forumu, portret

SAD

14.фебруар 2026. B. B.

Tramp odlučio da gasovi staklene bašte nisu štetni, ukinuo skoro sva pravila

Takozvana „odluka o opasnosti“ iz 2009. koja potiče iz Obamine administarcije i naučno je utvrdila da različiti gasovi staklene bašte predstavljaju pretnju po javno zdravlje

Kuba

13.фебруар 2026. M. L. J.

Naftna kriza: Pola zemlje staje i pitanje je kako dalje

Donald Tramp je zavrnuo naftu Kubi i pogurao zemlju u najveću energetska krizu u poslednjih nekoliko decenija. Sve staje i pitanje je kako će dalje

Iskliznuće tramvaja u Sarajevu

Sarajevo

13.фебруар 2026. R. V.

Sarajevski tramvaj u punoj brzini iskliznuo iz šina i naleteo na stajalište puno ljudi (video)

Tramvaj se kretao ka Baščaršiji. Kada se u punoj brzini uključivao u glavnu saobraćajnicu zaneo se, iskočio iz šina i udario u stajalište puno ljudi. Poginuo je mladić (23), a devojci (17) koja je teško povređena amputirana je noga

Rat u Ukrajini

12.фебруар 2026. N. M.

Lavrov: Odnosi Putina i Trampa odlični, učinićemo sve da tako i ostane

Odnos između predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa je odličan, ocenio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure