img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Da li će i kako dolazak aviona F-16 pomoći Ukrajini u ratu sa Rusijom?

12. jun 2024, 15:13 I.M. / RSE
Wikipedia / FOX 52
Lovac F-16
Copied

„Jedna je stvar je da se ode u misiju obuke i da se bace bombe na lažnu metu ili uđe sukob sa zamišljenim avionima, a potpuno druga stvar je realna borba kada neprijatelj pokušava da vas ubije", kaže jedan od pilota F-16

Dok posmatrači očekuju pojavu F-16 na nebu iznad Ukrajine, Kit Rosenkranc, pilot koji je leteo u 30 misija u ovom avionu tokom Zalivskog rata, upozorava ukrajinske avijatičare koji će njima upravljati. Zašto?

„Jedna je stvar je da se ode u misiju obuke i da se bace bombe na lažnu metu ili uđe sukob sa zamišljenim avionima, a potpuno druga stvar je u situaciji realne borbe kada neprijatelj pokušava da vas ubije“, preneo je komentar jednog od pilota portal Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon zahteva iz Kijeva, Ukrajina bi od zapadnih saveznika trebala da dobije svoje prve mlaznjake F-16 u junu i julu, prema nedavnim izveštajima.

Istorijat

Mlaznjak F-16 je kreiran nakon Vijetnamskog rata. U vazdušnim borbama u tom ratu, glomazni američki mlaznjaci, koji imaju sporu mobilnost, u alarmantnom broju su obarali spretniji avioni sovjetske proizvodnje.

Zbog toga su dizajneri pristupili promenama.

Umesto da naprave veći motor kako bi povećali snagu, dizajneri onoga što će postati moderni F-16 smanjili su težinu konstrukcije aviona. Umesto da avion opremi većim rezervoarima goriva, kako bi povećao dolet, dizajnerski tim je smanjio otpor.

Zabrinut da će odeljenje za avijaciju napuniti njihov avion teškom, složenom opremom, jedan član dizajnerskog tima se kasnije prisećao: „Napravili smo avion tako uzak da nije bilo mesta za sve stvari“.

Rezultat je okarakterisan kao najuspešniji borbeni avion ikada napravljen. Od prvog  leta njegovog prototipa pre 50 godina, izgrađeno je više od 4.600 F-16 za vojske nekoliko desetina zemalja širom sveta.

Ukrajina će biti poslednja u nizu zemlja koja će ubaciti u svoju flotu avion, koji se zvanično zove Fighting Falcon, ali se generalno pominje svojim oštrijim nadimkom: „Viper“ (Otrovnica).

Rosenkranc, koji je napisao knjigu o svojim borbenim iskustvima pilota F-16, kaže da će ukrajinski avijatičari, barem u početku, biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje ruske kolege koji lete naprednim lovcima.

Dok je njegova zemlja bila prisiljena isporučiti F-16 Ukrajini, Rosenkranc kaže da je osećao „da bi ukrajinskim pilotima bilo izuzetno teško da lete u borbenim misijama u odbrani svoje nacije bez dugog rada i obuke na ovom avionu“.

Borbeni letovi američkog pilota usledili su tek nakon što bi prošao više od 1.200 sati leta u avionu za trening, zatim više od godinu dana neborbenih letova u F-16.

Potrebno iskustvo kako bi avion bio učinkovit

„Čak i pored ovog dugog vremenskog perioda, njegove prve borbene misije bile su zastrašujuće“, kaže on.

„Rusija ima sposobne sisteme vazdušne odbrane kao što su (S-400 protivavionski projektili). Njihovi iskusni borbeni piloti bi imali prednost u odnosu nad ukrajinskim pilotima F-16 koji su malo vremena proveli sa svojim mlaznjacima. Kao što sam rekao, velika je razlika između misija obuke i stvarnih borbenih misija“, dodaje on.

Rosenkranc kaže da bi trebalo oko godinu dana letenja iskustva u F-16 avionu pre nego što bi se ukrajinski piloti osećali ugodno u njemu.

„Čak i uz to, ne bih nužno verovao da bi oni dominirali nad ruskim trupama“, kaže on.

F-16 je u početku bio dizajniran za manevrisanje i obaranje drugih mlaznjaka. On ima integrisan rotirajući top koji može da ispali 100 metaka od 20 mm u sekundi. Ali sa moćnim radarima i raketnim sistemima koje danas koriste borbeni avioni četvrte generacije, malo je verovatno da će se F-16 s ukrajinskim pilotom suočiti u direktnoj borbi.

David Kern je bivši pilot F-16 sa hiljadama sati iskustva u letenju svih borbenih aviona četvrte generacije, kojima upravlja američko vazduhoplovstvo. Kern je za RSE rekao kako veruje da će „uloga F-16 u Ukrajini biti neka vrsta vrlo fleksibilnog topovskog sistema dugog dometa“.

Kern, koji danas obučava pilote za isti „fly-by-wire“ sistem kontrole leta, koji se koristi u F-16, kaže da će se američki mlaznjaci vjerovatno koristiti za napade na ciljeve u vazduhu kao što su veliki ruski dronovi i krstareće rakete, kao i kopnene mete kao što su „logističke rute i koncentracija ruskih snaga“.

Otvoreno pitanje o broju aviona i obučenih pilota

Pilot dodaje: „Ne bi me iznenadilo da Ukrajinci iskoriste F-16 da kako bi izveli vrlo duboke udare u Rusiju kako bi napali strateške ciljeve“.

Nakon što prva serija lovaca F-16 i njihovih kontingenata pilota i kopnene posade stignu u narednim danima ili sedmicama, Ukrajina navodno očekuje ukupno oko 20 pilota koji će biti obučeni i spremni za borbene misije do kraja 2024. To je daleko manje nego što se Kijev nadao zbog prijavljenih poteškoća u pronalaženju mesta za obuku.

Članice NATO saveza Danska, Norveška, Belgija i Holandija su obećale Ukrajini ukupno 85 aviona.

Tagovi:

Avion F-16 Rat Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

crnogorski satelit

Svemirska istraživanja

22.decembar 2025. K. S.

Crnogorci lete u nebo: Lansiranje satelita „Luča” 28. decembra

Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno

Svetski sukobi

22.decembar 2025. DW / DPA

Istorijski rekord sukoba u svetu: Od Srbije do Azije 1.450 političkih konflikata

Studija “Bezbednosni bilans 2025” pokazuje da je broj političkih sukoba različitog intenziteta u svetu ove godine dosegao istorijski maksimum. Osim ratova obuhvaćeni su i sankcije, trgovinski sporovi ili protesti kakvi se odvijaju u Srbiji

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure