img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ruski model

Bugarska: Zakonska zabrana navodne LGBT propagande izazvala podele

13. avgust 2024, 18:33 Aleksandar Andrejev / DW
Foto: Pexels / Polina Tankilevitch
Bugarski zakon po ruskom modelu
Copied

Zakon koji se bazira na sličnim aktima u Mađarskoj i Rusiji sadrži zabranu širenja informacija o „netradicionalnim seksualnim orijentacijama“ i identitetima koji se razlikuju od biološkog pola. Nevladine organizacije i advokati podneli peticiju protiv novog školskog zakona koji je usvojio parlament

Novi zakon u ruskom stilu zabranjuje navodnu LGBT-propagandu u školama. Mnogi Bugari se s tim zakonom slažu, uključujući i većinu stranaka u bugarskom parlamentu, piše Dojče vele.

U Bugarskoj su nevladine organizacije i advokati podneli peticiju protiv novog školskog zakona koji je prošle nedelje usvojio tamošnji parlament. Smatraju da je zakon o zabrani LGBT-sadržaja u školama – neustavan.

Nacrt, koji se bazira na sličnim zakonima u Mađarskoj i Rusiji, podnela je proruska stranka „Preporod“ i brzo je usvojen 7. avgusta 2024. Glasalo je 159 od 240 članova bugarskog parlamenta. Među njima su bili poslanici iz saveza desnog centra GERB-SDS, narodnjačke stranke ITN, socijalista i stranke bugarskih muslimana DPS. Liberalno-konzervativni savez PP-DB pre svih je glasao protiv amandmana.

Uvrede u Saboru

Amandmanom se zabranjuje širenje informacija o „netradicionalnim seksualnim orijentacijama“ i identitetima koji se razlikuju od biološkog pola. Zagovornici žele da obezbede da u školama nema rasprava o LGBTQ-pitanjima. To je propaganda, navode oni. Deca, kažu, moraju da budu zaštićena od navodne homoseksualnosti ili promene pola.

Protiv zakona glasala su 22 poslanika. Među njima je bio i Javor Božankov iz liberalne stranke „Nastavljamo promenu“ (PP). U razgovoru za DW on priča o teškim svađama u bugarskom parlamentu, koje su dovele i do fizičkih napada i anti-LGBTQ uvreda. „Poslanik iz proruske stranke Preporod me je napao vičući: ’Peder, Peder!’“, kaže on. Božankov još kaže da svaki put kada taj poslanik prođe pored mesta gde sedi njegova poslanička grupa u parlamentu, on poviče: „Evo pedera!“

Da li je zakon protivustavan?

S druge strane, lider proruske stranke Preporod Kostadin Kostadinov pozdravio je usvajanje zakona i podstiče političke stranke u drugim evropskim zemljama da se pridruže Bugarskoj: „Tokom proteklih decenija u EU, Sjedinjenim Državama i Kanada postupno se proširila teza da ne postoji tradicionalna i netradicionalna seksualna orijentacija. Ono što su nametali decenijama, upravo se srušilo u Bugarskoj.“

Međutim, mnogi pravnici smatraju da zakon krši bugarski Ustav, da je s pravne tačke gledišta netačno napisan i da čak sadrži odlomke kopirane direktno sa Vikipedije. Politički analitičar Danijel Smilov napisao je u analizi za DW na bugarskom jeziku sledeće: „Ovaj zakon je neobrazovana opskurnost prerušena u državnu moć. To je takođe i politička besmislica s potencijalno velikim posledicama po Bugarsku.“

Protiv zakona protestuju i bugarski aktivisti za ljudska prava. Ne samo da je besmislen, već je i diskriminišući, a i u suprotnosti je s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, navode oni. Pozvali su predsednika Rumena Radeva da uloži veto na zakon i da ga ne potpiše.

Odobrenje među biračima

Međutim, prema anketama, većina birača u Bugarskoj veruje da su takve zabrane ispravne. Iz tog razloga za zakon nisu glasali samo nacionalisti i proruski poslanici, već i partije koje su članice Evropske narodne stranke (EPP), kao i one iz porodice liberalnih stranaka u Evropskom parlamentu. U intervjuu za DW, Javor Bozankov kaže da se čini da lider najveće parlamentarne stranke GERB, dugogodišnji premijer Bojko Borisov, okreće leđa vrednostima Evropske narodne stranke, čijoj porodici njegova stranka pripada. „Zakon je homofobičan. To je zakon mržnje“, kaže Bozankov. A Borisov je, prema njegovim rečima, populista i samo razmišlja o predstojećim izborima.

U žučnoj raspravi o zakonu, Borisov je tako izjavio: „Ako evroatlantizam znači da će to mene učiniti ženom, onda vam dajem ovakav naslov: ’Ja nisam evroatlantista’.“

Da li će Brisel reagovati?

Poslanik u Evropskom parlamentu Radan Kanev iz konzervativne Demokratske bugarske stranke (DB), koja je zajedno sa PP jedina glasala protiv zakona u bugarskom parlamentu, napisao je na Fejsbuku da on traži od Evropske komisije, Evropskog parlamente i Evropske narodne stranke da osude zakon protiv LGBTQ-osoba.

Ali, Komisija EU i dalje ćuti. Prema mišljenju posmatrača, to je zato što su za zakon glasale i dve stranke iz stranačkih grupacija koje su podržale drugi mandat predsednice Komisije Ursule fon der Lajen.

Bugarski poslanik Božankov u razgovoru za DW upozorava: „Olimpijske igre u Parizu pokazale su da ruski informativno-propagandni kanali intenzivno promovišu tezu o moralno degenerisanom Zapadu i šire homofobiju.“ A Evropska unija bi, kaže, trebalo da postane svesna činjenice da su Bugari iz istorijskih, kulturnih i geografskih razloga, posebno ranjivi na rusku propagandu.

Na putu ka neliberalnoj demokratiji?

Danijel Smilov strahuje da bi, nakon prevremenih parlamentarnih izbora u oktobru, u parlamentu u Sofiji mogla da se pojavi populistička većina koja bi Bugarsku pretvorila u „neliberalnu demokratiju“ po uzoru na Mađarsku i koja bi odsekla zemlju od EU i NATO.

To mišljenje deli i Božankov: „Jasno je zašto su ti ljudi progurali takav zakon. I ako im se ne suprotstavimo, oni će sutra doneti zakone ne samo za ’tradicionalnu seksualnost’, već i za tradicionalnu boju kože ili nacionalnost. To je put koji Evropa veoma dobro poznaje i zna kako završava“.

 

Tagovi:

Zakon Rusija Bugarska Lbgt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kuba

Kubanska kriza

27.februar 2026. I.M.

Kuba otvorila vatru na brod iz SAD: Poginuo najmanje jedan američki državljanin

Jedan američki državljanin je poginuo, a drugi je ranjen kada je kubanska vojska otvorila vatru na brod sa američkom zastavom koji je, prema navodima Havane, ušao u teritorijalne vode Kube. Kubanske vlasti saopštavaju da su četiri osobe poginule

Nemačka

26.februar 2026. Svetozar Savić (DW)

Kako je Bosanac Huso B. izigrao čitav nemački sistem

Umesto da bude deportovan pre skoro tri decenije, osuđivani Bosanac Huso B. sa svojom porodicom godišnje primi 87.000 evra

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evropska unija

26.februar 2026. Tomas Lačan (DW)

Island: Umesto 52. država SAD, 28. članica EU

Dugo je Island oklevao da se pridruži Evropskoj uniji. Međutim, svet se zabrinjavajuće menja, pa su u svetlu Trampovih pretnji Grenlandu Islanđani počeli da preispituju svoju ljubav prema EU

Donald Tramp

Diplomatija ili eskalacija sukoba

26.februar 2026. Elina Faradi / DW

Tramp razmatra vojni udar na Iran: Koliko je Bliski istok blizu novog rata

Pred novi krug pregovora u Ženevi, tenzije između Sjedinjene Američke Države i Iran dostižu tačku usijanja. Prema navodima lista Volstrit džurnal, predsednik Donald Tramp razmatra ograničeni vojni udar kao sredstvo pritiska. Da li je Ženeva poslednja šansa za diplomatsko rešenje

SAD – Evropa

26.februar 2026. Marija Vidić, Slobodan Bubnjević

Mesec, to je kad se vratiš

Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure