img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ruski model

Bugarska: Zakonska zabrana navodne LGBT propagande izazvala podele

13. avgust 2024, 18:33 Aleksandar Andrejev / DW
Foto: Pexels / Polina Tankilevitch
Bugarski zakon po ruskom modelu
Copied

Zakon koji se bazira na sličnim aktima u Mađarskoj i Rusiji sadrži zabranu širenja informacija o „netradicionalnim seksualnim orijentacijama“ i identitetima koji se razlikuju od biološkog pola. Nevladine organizacije i advokati podneli peticiju protiv novog školskog zakona koji je usvojio parlament

Novi zakon u ruskom stilu zabranjuje navodnu LGBT-propagandu u školama. Mnogi Bugari se s tim zakonom slažu, uključujući i većinu stranaka u bugarskom parlamentu, piše Dojče vele.

U Bugarskoj su nevladine organizacije i advokati podneli peticiju protiv novog školskog zakona koji je prošle nedelje usvojio tamošnji parlament. Smatraju da je zakon o zabrani LGBT-sadržaja u školama – neustavan.

Nacrt, koji se bazira na sličnim zakonima u Mađarskoj i Rusiji, podnela je proruska stranka „Preporod“ i brzo je usvojen 7. avgusta 2024. Glasalo je 159 od 240 članova bugarskog parlamenta. Među njima su bili poslanici iz saveza desnog centra GERB-SDS, narodnjačke stranke ITN, socijalista i stranke bugarskih muslimana DPS. Liberalno-konzervativni savez PP-DB pre svih je glasao protiv amandmana.

Uvrede u Saboru

Amandmanom se zabranjuje širenje informacija o „netradicionalnim seksualnim orijentacijama“ i identitetima koji se razlikuju od biološkog pola. Zagovornici žele da obezbede da u školama nema rasprava o LGBTQ-pitanjima. To je propaganda, navode oni. Deca, kažu, moraju da budu zaštićena od navodne homoseksualnosti ili promene pola.

Protiv zakona glasala su 22 poslanika. Među njima je bio i Javor Božankov iz liberalne stranke „Nastavljamo promenu“ (PP). U razgovoru za DW on priča o teškim svađama u bugarskom parlamentu, koje su dovele i do fizičkih napada i anti-LGBTQ uvreda. „Poslanik iz proruske stranke Preporod me je napao vičući: ’Peder, Peder!’“, kaže on. Božankov još kaže da svaki put kada taj poslanik prođe pored mesta gde sedi njegova poslanička grupa u parlamentu, on poviče: „Evo pedera!“

Da li je zakon protivustavan?

S druge strane, lider proruske stranke Preporod Kostadin Kostadinov pozdravio je usvajanje zakona i podstiče političke stranke u drugim evropskim zemljama da se pridruže Bugarskoj: „Tokom proteklih decenija u EU, Sjedinjenim Državama i Kanada postupno se proširila teza da ne postoji tradicionalna i netradicionalna seksualna orijentacija. Ono što su nametali decenijama, upravo se srušilo u Bugarskoj.“

Međutim, mnogi pravnici smatraju da zakon krši bugarski Ustav, da je s pravne tačke gledišta netačno napisan i da čak sadrži odlomke kopirane direktno sa Vikipedije. Politički analitičar Danijel Smilov napisao je u analizi za DW na bugarskom jeziku sledeće: „Ovaj zakon je neobrazovana opskurnost prerušena u državnu moć. To je takođe i politička besmislica s potencijalno velikim posledicama po Bugarsku.“

Protiv zakona protestuju i bugarski aktivisti za ljudska prava. Ne samo da je besmislen, već je i diskriminišući, a i u suprotnosti je s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, navode oni. Pozvali su predsednika Rumena Radeva da uloži veto na zakon i da ga ne potpiše.

Odobrenje među biračima

Međutim, prema anketama, većina birača u Bugarskoj veruje da su takve zabrane ispravne. Iz tog razloga za zakon nisu glasali samo nacionalisti i proruski poslanici, već i partije koje su članice Evropske narodne stranke (EPP), kao i one iz porodice liberalnih stranaka u Evropskom parlamentu. U intervjuu za DW, Javor Bozankov kaže da se čini da lider najveće parlamentarne stranke GERB, dugogodišnji premijer Bojko Borisov, okreće leđa vrednostima Evropske narodne stranke, čijoj porodici njegova stranka pripada. „Zakon je homofobičan. To je zakon mržnje“, kaže Bozankov. A Borisov je, prema njegovim rečima, populista i samo razmišlja o predstojećim izborima.

U žučnoj raspravi o zakonu, Borisov je tako izjavio: „Ako evroatlantizam znači da će to mene učiniti ženom, onda vam dajem ovakav naslov: ’Ja nisam evroatlantista’.“

Da li će Brisel reagovati?

Poslanik u Evropskom parlamentu Radan Kanev iz konzervativne Demokratske bugarske stranke (DB), koja je zajedno sa PP jedina glasala protiv zakona u bugarskom parlamentu, napisao je na Fejsbuku da on traži od Evropske komisije, Evropskog parlamente i Evropske narodne stranke da osude zakon protiv LGBTQ-osoba.

Ali, Komisija EU i dalje ćuti. Prema mišljenju posmatrača, to je zato što su za zakon glasale i dve stranke iz stranačkih grupacija koje su podržale drugi mandat predsednice Komisije Ursule fon der Lajen.

Bugarski poslanik Božankov u razgovoru za DW upozorava: „Olimpijske igre u Parizu pokazale su da ruski informativno-propagandni kanali intenzivno promovišu tezu o moralno degenerisanom Zapadu i šire homofobiju.“ A Evropska unija bi, kaže, trebalo da postane svesna činjenice da su Bugari iz istorijskih, kulturnih i geografskih razloga, posebno ranjivi na rusku propagandu.

Na putu ka neliberalnoj demokratiji?

Danijel Smilov strahuje da bi, nakon prevremenih parlamentarnih izbora u oktobru, u parlamentu u Sofiji mogla da se pojavi populistička većina koja bi Bugarsku pretvorila u „neliberalnu demokratiju“ po uzoru na Mađarsku i koja bi odsekla zemlju od EU i NATO.

To mišljenje deli i Božankov: „Jasno je zašto su ti ljudi progurali takav zakon. I ako im se ne suprotstavimo, oni će sutra doneti zakone ne samo za ’tradicionalnu seksualnost’, već i za tradicionalnu boju kože ili nacionalnost. To je put koji Evropa veoma dobro poznaje i zna kako završava“.

 

Tagovi:

Zakon Rusija Bugarska Lbgt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Komentar
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure