

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Zakon koji se bazira na sličnim aktima u Mađarskoj i Rusiji sadrži zabranu širenja informacija o „netradicionalnim seksualnim orijentacijama“ i identitetima koji se razlikuju od biološkog pola. Nevladine organizacije i advokati podneli peticiju protiv novog školskog zakona koji je usvojio parlament
Novi zakon u ruskom stilu zabranjuje navodnu LGBT-propagandu u školama. Mnogi Bugari se s tim zakonom slažu, uključujući i većinu stranaka u bugarskom parlamentu, piše Dojče vele.
U Bugarskoj su nevladine organizacije i advokati podneli peticiju protiv novog školskog zakona koji je prošle nedelje usvojio tamošnji parlament. Smatraju da je zakon o zabrani LGBT-sadržaja u školama – neustavan.
Nacrt, koji se bazira na sličnim zakonima u Mađarskoj i Rusiji, podnela je proruska stranka „Preporod“ i brzo je usvojen 7. avgusta 2024. Glasalo je 159 od 240 članova bugarskog parlamenta. Među njima su bili poslanici iz saveza desnog centra GERB-SDS, narodnjačke stranke ITN, socijalista i stranke bugarskih muslimana DPS. Liberalno-konzervativni savez PP-DB pre svih je glasao protiv amandmana.
Uvrede u Saboru
Amandmanom se zabranjuje širenje informacija o „netradicionalnim seksualnim orijentacijama“ i identitetima koji se razlikuju od biološkog pola. Zagovornici žele da obezbede da u školama nema rasprava o LGBTQ-pitanjima. To je propaganda, navode oni. Deca, kažu, moraju da budu zaštićena od navodne homoseksualnosti ili promene pola.
Protiv zakona glasala su 22 poslanika. Među njima je bio i Javor Božankov iz liberalne stranke „Nastavljamo promenu“ (PP). U razgovoru za DW on priča o teškim svađama u bugarskom parlamentu, koje su dovele i do fizičkih napada i anti-LGBTQ uvreda. „Poslanik iz proruske stranke Preporod me je napao vičući: ’Peder, Peder!’“, kaže on. Božankov još kaže da svaki put kada taj poslanik prođe pored mesta gde sedi njegova poslanička grupa u parlamentu, on poviče: „Evo pedera!“
Da li je zakon protivustavan?
S druge strane, lider proruske stranke Preporod Kostadin Kostadinov pozdravio je usvajanje zakona i podstiče političke stranke u drugim evropskim zemljama da se pridruže Bugarskoj: „Tokom proteklih decenija u EU, Sjedinjenim Državama i Kanada postupno se proširila teza da ne postoji tradicionalna i netradicionalna seksualna orijentacija. Ono što su nametali decenijama, upravo se srušilo u Bugarskoj.“
Međutim, mnogi pravnici smatraju da zakon krši bugarski Ustav, da je s pravne tačke gledišta netačno napisan i da čak sadrži odlomke kopirane direktno sa Vikipedije. Politički analitičar Danijel Smilov napisao je u analizi za DW na bugarskom jeziku sledeće: „Ovaj zakon je neobrazovana opskurnost prerušena u državnu moć. To je takođe i politička besmislica s potencijalno velikim posledicama po Bugarsku.“
Protiv zakona protestuju i bugarski aktivisti za ljudska prava. Ne samo da je besmislen, već je i diskriminišući, a i u suprotnosti je s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, navode oni. Pozvali su predsednika Rumena Radeva da uloži veto na zakon i da ga ne potpiše.
Odobrenje među biračima
Međutim, prema anketama, većina birača u Bugarskoj veruje da su takve zabrane ispravne. Iz tog razloga za zakon nisu glasali samo nacionalisti i proruski poslanici, već i partije koje su članice Evropske narodne stranke (EPP), kao i one iz porodice liberalnih stranaka u Evropskom parlamentu. U intervjuu za DW, Javor Bozankov kaže da se čini da lider najveće parlamentarne stranke GERB, dugogodišnji premijer Bojko Borisov, okreće leđa vrednostima Evropske narodne stranke, čijoj porodici njegova stranka pripada. „Zakon je homofobičan. To je zakon mržnje“, kaže Bozankov. A Borisov je, prema njegovim rečima, populista i samo razmišlja o predstojećim izborima.
U žučnoj raspravi o zakonu, Borisov je tako izjavio: „Ako evroatlantizam znači da će to mene učiniti ženom, onda vam dajem ovakav naslov: ’Ja nisam evroatlantista’.“
Da li će Brisel reagovati?
Poslanik u Evropskom parlamentu Radan Kanev iz konzervativne Demokratske bugarske stranke (DB), koja je zajedno sa PP jedina glasala protiv zakona u bugarskom parlamentu, napisao je na Fejsbuku da on traži od Evropske komisije, Evropskog parlamente i Evropske narodne stranke da osude zakon protiv LGBTQ-osoba.
Ali, Komisija EU i dalje ćuti. Prema mišljenju posmatrača, to je zato što su za zakon glasale i dve stranke iz stranačkih grupacija koje su podržale drugi mandat predsednice Komisije Ursule fon der Lajen.
Bugarski poslanik Božankov u razgovoru za DW upozorava: „Olimpijske igre u Parizu pokazale su da ruski informativno-propagandni kanali intenzivno promovišu tezu o moralno degenerisanom Zapadu i šire homofobiju.“ A Evropska unija bi, kaže, trebalo da postane svesna činjenice da su Bugari iz istorijskih, kulturnih i geografskih razloga, posebno ranjivi na rusku propagandu.
Na putu ka neliberalnoj demokratiji?
Danijel Smilov strahuje da bi, nakon prevremenih parlamentarnih izbora u oktobru, u parlamentu u Sofiji mogla da se pojavi populistička većina koja bi Bugarsku pretvorila u „neliberalnu demokratiju“ po uzoru na Mađarsku i koja bi odsekla zemlju od EU i NATO.
To mišljenje deli i Božankov: „Jasno je zašto su ti ljudi progurali takav zakon. I ako im se ne suprotstavimo, oni će sutra doneti zakone ne samo za ’tradicionalnu seksualnost’, već i za tradicionalnu boju kože ili nacionalnost. To je put koji Evropa veoma dobro poznaje i zna kako završava“.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve