

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Donald Tramp je onoliko kritikovao američku ulogu svetskog policajca, a sada je nastavio tamo gde su prethodni predsednici stali. Šta zapravo hoće u Venecueli i da li mu je najednom demokratija na srcu?
Predsednik Donald Tramp vratio je Sjedinjene Države u ulogu „svetskog policajca“ iako je sam zbog toga kritikovao ranije predsednike i hvalio se povlačenjem iz dugotrajnih sukoba.
Zarobljavanje predsednika Venecuele Nikolasa Madura koji će, prema najavama Trampovog tabora, biti podvrgnut suđenju u SAD, verovatno znači regime change u Karakasu. Privedena je i njgeova supruga.
Tramp je mesecima na meti kritika, pa i iz sopstvenih republikanskih redova, jer je očito pripremao ovu operaciju pod sumnjivim izgovorima da se tako bori protiv trgovine drogom.
„Briljantna operacija, zapravo“, rekao je Tramp kratko za Njujork tajms u svom stilu, hvaleći silno dobro planiranje i „sjajne ljude“ koji su izveli operaciju udara na Karakas i zarobili Madura.
Ali, zašto Tramp uopšte ruši vlast u Venecueli?
Maduro, bivši šofer autobusa i dugo sekundant pokojnog Huga Čaveza, nikada nije imao Čavezovu harizmu. Na vlasti je ostajao onako kako to čine diktatori – gušeći opoziciju i slobodne izbore.
No, otkad da to zanima Trampa, čoveka koji spoljnu politiku shvata kao niz dilova?
Donald Tramp tvrdi da je predsednik Venecuele Maduro uhapšen
Senator Brajan Šac, jedan od prvih koji su se kritički javili posle udara na Karakas, rekao je da SAD ne brane nikakav svoj vitalni interes u Venecueli.
„Trebalo je do sada da naučimo da ne ulećemo u još jednu glupu avanturu. A on (Tramp) čak se nije udostojio ni da kaže američkoj javnosti šta se dođavola dešava“, napisao je Šac na mreži X.
Pentagon je mesecima gomilao trupe i bojne brodove u karipskim vodama u tobožnjoj borbi protiv šverca droge. Uništeno je u tom periodu 36 čamaca i brodova, pobijeno barem 115 ljudi, uz velike sumnje da li se u mnogima od tih slučajeva uopšte radilo o krijumčarima.
Zvanični cilj je zaustavljanje šverca fentanila i kokaina u SAD. Stručnjaci odbacuju takva objašnjenja, podsećajući da su narko-bande iz Venecuele patuljasti igrači na tom polju kriminala gde dominiraju kolumbijski i meksički karteli.
Uz to, Tramp je uz svojstvena preterivanja optužio Madura da šalje stotine hiljada migranata u SAD. Rekao je da Maduro „prazni svoje zatvore i ludnice“ i „primorava“ ljude da idu u SAD, ne nudeći nijedan dokaz za to.
Oko osam miliona ljudi pobeglo je od bede i represije u Venecueli poslednjih godina, mnogi su završili u susednim zemljama.
U poslednjem saopštenju venecuelanske Vlade, navodi se: „Jedini cilj ovih napada je da se preuzme kontrola nad venecuelanskim strateškim resursima, posebno naftom i mineralima.“
Dok neki analitičari spekulišu da je cilj američke intervencije nafta ili pak zaobilazni pritisak na Kubu – siromašnu zemlju zavisnu od doznaka Venecuele – drugi vide profanije razloge.
„Nije reč o nafti“, rekao je bivši američki oficir Džim Markvard, sada predavač u školi „Džons Hopkins“ za međunarodne studije. „A druga stvar o kojoj se ne radi – posebno sa Trampovom administracijom – je demokratija.“
Doduše, kad je u pitanju demokratija, Tramp ima solidan izgovor – još 2019. je podržao Huana Gvaida kao „predsednika“ Venecuele, u kratkom razdoblju kad je Madurov režim delovao kao da je na izdisaju.
Bela kuća, a posebno državni sekretar Marko Rubio, podržali su i venecuelansku opozicionarku Mariju Korinu Mačado koja je pre nekoliko meseci dobila Nobelovu nagradu za mir.
Ta odluka je, istina, razočarala samog Trampa koji je mislio da on zaslužuje Nobela. Baš tu, kažu neki poznavaoci prilika, krije se razlog Trampovog delanja.
„Kriza u Venecueli eksplodirala je sa Gvaidom i nije rešena. Bajden je nije rešio i sada ima mnogo naznaka da Tramp radi na svom nasleđu“, rekao je Markvard za DW.
„Pokušao je da reši stvari u Pojasu Gaze, veoma se trudi oko mirovnog procesa između Ukrajine i Rusije. A Venecuela je bliže domaćoj hemisferi i, rekao bih, stvar koja se najlakše rešava“, dodao je on.
Dodatno, Tramp je od početka drugog mandata izgubio dobar deo podrške latinoameričke dijaspore pa ovako, veruju analitičari, pokušava da povrati deo tog kolača posebno na Floridi gde živi ljuta emigracija iz Latinske Amerike.
Sada pola sveta – od Kolumbije do Irana – osuđuje Trampovu avanturu i traži da Ujedinjene nacije reaguju.
Nejasno je šta će se zbivati dalje u Venecueli i ko će preuzeti kormilo, kao i koliko će biti prisustvo američkih snaga. Ali je jasno da je Tramp došao u poziciju da se pravda za napad na suverenu zemlju i da nastavlja sa američkom tradicijom nasilne smene nevoljenih režima.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve