
SAD
Mineapolis: Treće ubistvo za mesec dana u kome su učestvovali federalni agenti
Tokom nereda zbog imigracione politike, u Mineapolisu je ubijen muškarac. U pucnjavi učestvovali federalni agenti, treći put ovog meseca

Donald Tramp je onoliko kritikovao američku ulogu svetskog policajca, a sada je nastavio tamo gde su prethodni predsednici stali. Šta zapravo hoće u Venecueli i da li mu je najednom demokratija na srcu?
Predsednik Donald Tramp vratio je Sjedinjene Države u ulogu „svetskog policajca“ iako je sam zbog toga kritikovao ranije predsednike i hvalio se povlačenjem iz dugotrajnih sukoba.
Zarobljavanje predsednika Venecuele Nikolasa Madura koji će, prema najavama Trampovog tabora, biti podvrgnut suđenju u SAD, verovatno znači regime change u Karakasu. Privedena je i njgeova supruga.
Tramp je mesecima na meti kritika, pa i iz sopstvenih republikanskih redova, jer je očito pripremao ovu operaciju pod sumnjivim izgovorima da se tako bori protiv trgovine drogom.
„Briljantna operacija, zapravo“, rekao je Tramp kratko za Njujork tajms u svom stilu, hvaleći silno dobro planiranje i „sjajne ljude“ koji su izveli operaciju udara na Karakas i zarobili Madura.
Ali, zašto Tramp uopšte ruši vlast u Venecueli?
Maduro, bivši šofer autobusa i dugo sekundant pokojnog Huga Čaveza, nikada nije imao Čavezovu harizmu. Na vlasti je ostajao onako kako to čine diktatori – gušeći opoziciju i slobodne izbore.
No, otkad da to zanima Trampa, čoveka koji spoljnu politiku shvata kao niz dilova?
Donald Tramp tvrdi da je predsednik Venecuele Maduro uhapšen
Senator Brajan Šac, jedan od prvih koji su se kritički javili posle udara na Karakas, rekao je da SAD ne brane nikakav svoj vitalni interes u Venecueli.
„Trebalo je do sada da naučimo da ne ulećemo u još jednu glupu avanturu. A on (Tramp) čak se nije udostojio ni da kaže američkoj javnosti šta se dođavola dešava“, napisao je Šac na mreži X.
Pentagon je mesecima gomilao trupe i bojne brodove u karipskim vodama u tobožnjoj borbi protiv šverca droge. Uništeno je u tom periodu 36 čamaca i brodova, pobijeno barem 115 ljudi, uz velike sumnje da li se u mnogima od tih slučajeva uopšte radilo o krijumčarima.
Zvanični cilj je zaustavljanje šverca fentanila i kokaina u SAD. Stručnjaci odbacuju takva objašnjenja, podsećajući da su narko-bande iz Venecuele patuljasti igrači na tom polju kriminala gde dominiraju kolumbijski i meksički karteli.
Uz to, Tramp je uz svojstvena preterivanja optužio Madura da šalje stotine hiljada migranata u SAD. Rekao je da Maduro „prazni svoje zatvore i ludnice“ i „primorava“ ljude da idu u SAD, ne nudeći nijedan dokaz za to.
Oko osam miliona ljudi pobeglo je od bede i represije u Venecueli poslednjih godina, mnogi su završili u susednim zemljama.
U poslednjem saopštenju venecuelanske Vlade, navodi se: „Jedini cilj ovih napada je da se preuzme kontrola nad venecuelanskim strateškim resursima, posebno naftom i mineralima.“
Dok neki analitičari spekulišu da je cilj američke intervencije nafta ili pak zaobilazni pritisak na Kubu – siromašnu zemlju zavisnu od doznaka Venecuele – drugi vide profanije razloge.
„Nije reč o nafti“, rekao je bivši američki oficir Džim Markvard, sada predavač u školi „Džons Hopkins“ za međunarodne studije. „A druga stvar o kojoj se ne radi – posebno sa Trampovom administracijom – je demokratija.“
Doduše, kad je u pitanju demokratija, Tramp ima solidan izgovor – još 2019. je podržao Huana Gvaida kao „predsednika“ Venecuele, u kratkom razdoblju kad je Madurov režim delovao kao da je na izdisaju.
Bela kuća, a posebno državni sekretar Marko Rubio, podržali su i venecuelansku opozicionarku Mariju Korinu Mačado koja je pre nekoliko meseci dobila Nobelovu nagradu za mir.
Ta odluka je, istina, razočarala samog Trampa koji je mislio da on zaslužuje Nobela. Baš tu, kažu neki poznavaoci prilika, krije se razlog Trampovog delanja.
„Kriza u Venecueli eksplodirala je sa Gvaidom i nije rešena. Bajden je nije rešio i sada ima mnogo naznaka da Tramp radi na svom nasleđu“, rekao je Markvard za DW.
„Pokušao je da reši stvari u Pojasu Gaze, veoma se trudi oko mirovnog procesa između Ukrajine i Rusije. A Venecuela je bliže domaćoj hemisferi i, rekao bih, stvar koja se najlakše rešava“, dodao je on.
Dodatno, Tramp je od početka drugog mandata izgubio dobar deo podrške latinoameričke dijaspore pa ovako, veruju analitičari, pokušava da povrati deo tog kolača posebno na Floridi gde živi ljuta emigracija iz Latinske Amerike.
Sada pola sveta – od Kolumbije do Irana – osuđuje Trampovu avanturu i traži da Ujedinjene nacije reaguju.
Nejasno je šta će se zbivati dalje u Venecueli i ko će preuzeti kormilo, kao i koliko će biti prisustvo američkih snaga. Ali je jasno da je Tramp došao u poziciju da se pravda za napad na suverenu zemlju i da nastavlja sa američkom tradicijom nasilne smene nevoljenih režima.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tokom nereda zbog imigracione politike, u Mineapolisu je ubijen muškarac. U pucnjavi učestvovali federalni agenti, treći put ovog meseca

Bez struje, vode i grejanja 600.000 ljudi je napustilo Kijev. Temperature su ispod nule. Dok se priča o miru, Rusi bombarduju energetska postrojenja

Britanski pabovi zbog spornog zakona zabranjuju ulazak laburističkim poslanicima zbog poreza i poručuju: „Ne radimo protiv ljudi, već protiv politike“

U Davosu je parafiran još jedan dokument - osnivački akt Odbora za mir Donalda Trampa. Šta to znači, ko je pozvan da mu pristupi, zašto Srbija nije i ko je, za sad, prihvatio poziv

Američki predsednik Donald Tramp odustao je od nasilnog preuzimanja Grenlanda i uvođenja carina svim državama koje se tome protive. Bar za sada. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social nagovestio je da je u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postigao okvirni dogovor oko ove danske teritorije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve