img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Bliski susret sa Šiljom

23. februar 2011, 20:11 Jelena Jorgačević
Copied

Pariski Diznilend je posećeniji nego Kineski zid ili Luvr, a broj turista koji u jednoj godini uđe u ovaj zabavni park je pet puta veći od broja koji posete Srbiju. Kod nas su gradnje zabavnih i vodenih parkova najavljivane nebrojeno puta. Za sada, samo je Jagodina dobila nekoliko tobogana

Sudeći po najavama u štampi, za ovih nekoliko godina se u Beogradu gradilo pet akvaparkova. Čuveni novobeogradski, zatim na Adi Ciganliji, Tašu, Košutnjaku, Grockoj. Međutim, osim napisa i ljupkih maketa po novinama, Beograđani nisu videli ništa.

Pred kraj 2010. najavljeni su vodeni parkovi u Nišu, Zemunu, Bačkom Petrovcu. Ako bismo poverovali u to da će biti i završeni, Zemunci bi 2013. mogli da se pohvale jedinstvenim parkom u regionu. Iz opštine su pobedonosno poručili da „bar što se letnjeg provoda tiče, Solun ili Budimpešta više neće biti u modi“. Zimski akvapark u Nišu, prema rečima arhitekte budućeg parka, imaće i „pet predsedničkih i nekoliko polupredsedničkih apartmana u kojima mogu da odsedaju državnici“. Zvuči originalno. Dođe delegacija iz, recimo, Francuske i bude smeštena u vodenom parku. U Bačkom Petrovcu će se za 12 meseci izgraditi „najveći i najmoderniji akvapark na Balkanu“.

Za sada, ipak, Jagodina, osim žirafe, ima i jedini vodeni park. Nije velik, ali ga je tokom letnjih meseci, svakog vikenda, posećivalo po 10.000 ljudi. Celodnevna ulaznica je 400 dinara.

Kada su u pitanju drugi zabavni parkovi, osim novogodišnjih vašara koji idu uz vrteške i jabuke u sirupu, teško da se igde diljem zemlje nudi ludi provod. U Beogradu, na Zemunskom keju i Kalemegdanu, postoji nekoliko vrteški. Pa šta?

Investicije, kao što su zabavni i vodeni parkovi, koštaju mnogo, moraju da budu na pogodnoj lokaciji, obično van grada, i zahtevaju velike površine. Novac se ne vraća brzo, ali se veoma isplate na „duge staze“.

Na rang-listi 20 najposećenijih mesta na svetu iz 2008. godine, četiri je bilo rezervisano za zabavne parkove. Na trećem i šestom mestu se nalaze Diznilendi u Americi, na osmom japanski Diznilend, dok je pariski deseti sa godišnjom posetom od 10,6 miliona turista. Iza njega sledi Kineski zid (deset miliona), a Luvr za jednu godinu obiđe tri miliona ljudi, manje nego što ih uživa u evropskom Diznilendu.

Karta za pariski zabavni park je 54 evra. Drugim rečima, u 2008. godini samo od ulaznica zarađeno je 572 miliona evra. Ako neko poželi ovih dana da poseti Paju i Mikija, dve noći sa doručkom u jednom od najboljih hotela u Diznilendu za dve osobe koštaju 528 evra.

A posle ta dva dana može da se ode do Parka Asteriks koji je nedaleko od Diznilenda. Širom Nemačke, Italije, Španije, Engleske nalaze se zabavni i akvaparkovi koji imaju sve – hotele, restorane sa internacionalnom kuhinjom, nebrojeno prodavnica, bioskopa, a po ulicama gradova iz bajki šetaju vikinzi, paje, silvesteri, rimski legionari. U blizni Barselone nalazi se park u kojem se na šinama tzv. kosteru spuštate brzinom od 135 kilometara na čas.

Moja iskustva iz zabavnih i vodenih parkova širom kontinenta govore da se obično odrasli raduju više nego najmlađi. Trče od jedne do druge atrakcije, guraju se u redu, nagovaraju klince da odu s njima na još koju vožnju. Bilo bi nepravedno reći da i deca ne uživaju. Što se tiče rolerkostera, ispred je upozorenje da oni sa slabim srcem i kičmom ne treba da sedaju. Nakon prve vožnje, na uporna nagovaranja uporno sam tvrdila da imam slabo srce i da bi me sigurno dokrajčilo sednem li još jednom. Prvi put sam tamo, pre osam godina, gledala 3D crtani film, a sreli smo i Šilju. Kakva radost. Pred nama je stajao junak našeg detinjstva. Raznežili se mi, raznežio se i Šilja. I tako, dok sam fotografisala drugaricu sa Diznijevim likom, on je lagano spustio ruku i pomilovao je po zadnjici. Nije nam to dugo ispričala. Tri godine nakon povratka iz Diznilenda, priznala je da je „Šilja bio navalentan“.

A kako to obično biva, u slučajnom razgovoru koji se uopšte nije ticao događaja moje drugarice, jedan sagovornik reče da se priča da je neko vreme odelo pariskog Šilje nosio jedan Srbin. Pa ne dopadne li mu se komentar nekog deteta iz regiona, umeo bi tiho da odbrusi. Verovatno bi dete to otćutalo. Jer, ko bi poverovao da Šilja priča srpski ili hrvatski?

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure