img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Bleiburg u čeljustima obmana

20. maj 2026, 23:28 Jaroslav Pecnik
fotografije: ap photo / darko bandić
BLEIBURG: Stradanje, mit, manipulacija
Copied

Iako se stvarna brojka ne zna, po vjerodostojnim i pomnim procjenama Vladimira Žerjavića, pobijeno je oko 50 tisuća ljudi, uglavnom pripadnika vojske NDH, ali i civila stradalih u koloni za vrijeme bitaka između ustaša i partizana, kao i svih onih koji su nakon zarobljavanja pobijeni u osvetničkom gnjevu

Komemoracijama i misama u Zagrebu, Austriji i Macelju, a u organizaciji proustaške udruge “Počasni bleiburški zdrug”, Hrvatske biskupske konferencije i uz “visoko” pokroviteljstvo hrvatskog Sabora i reprezentativno državno izaslanstvo (predsjednik parlamenta i nekoliko ministara Plenkovićeve vlade), već je tradicionalno između 13. i 16 svibnja (i) ove godine, uz veliku pompu obilježena 81. obljetnica “najvećeg zločina nad Hrvatima u povijesti, onog na Bleiburgu i križnim putovima kojeg su tijekom svibnja 1945. počinili jugoslavenski partizani, a za koje nitko nikada nije osuđen”. Na svim tim događanjima ponovljena je, kao i uvijek do sada, stara mantra o Bleiburgu kao simbolu hrvatske tragedije, planskog komunističkog zatiranja hrvatskog identiteta, obračuna sa idejom hrvatske državnosti, strašnog zločina Titovih partizana (uz licemjernu asistenciju britanskih saveznika) nad desecima tisuća nevinih žrtava, samo stoga što su bili Hrvati i upravo je zato dužnost, poruka je sa svih ovih skupova, da odgovorni u hrvatskoj politici, ali i šire u društvu konačno jasno i nedvosmisleno kažu: Bleiburg, Križni put i “oslobođenje” Zagreba 8. svibnja 1945. godine dijelovi su iste povijesne priče – “krvavog rađanja komunističke Jugoslavije i nametanje ideologije koja je desetljećima gušila hrvatsku slobodu”. Naime, nije istina, opetovano kliče “domobranska Hrvatska”, da su partizani oslobodili Zagreb i Hrvatsku, već su ih iznova okupirali i porobili i sve priče o hrvatskom antifašizmu su puste laže i paralaže kojima su Tito i njegova klika željeli prikriti strašne zločine, krvave pokolje nad protivnicima komunističkog režima koji su počeli 8. svibnja 1945. godine, kada je partizanska 45. srpska divizija ušla u Zagreb (iz kojeg je u panici u nepreglednim kolonama bježalo stotinjak tisuće civila, većim dijelom pristaša ili simpatizera Pavelićeva režima) i intenzivno su trajali do srpnja iste godine, kada je Predsjedništvo AVNOJ-a, na Titov prijedlog, proglasilo Ukaz o pomilovanju i amnestiji i time je de facto kalvarija zarobljenih ustaša, domobrana, hrvatskih (kao i desetak tisuća slovenskih) civila, ali i ljotićevaca, četnika i slovenskih belogardista (dakle, svih koji su se predali ili bili zarobljeni u Bleiburgu ili oko njega) bila uglavnom završena.

foto: ap photo / darko bandić
…

GRAĐENJE MITA

Politička se represija, međutim, poprimajući nove forme nad svima njima u većoj ili manjoj mjeri nastavila, pa i proširivala, ovisno o političkim previranjima i (ne)prilikama (sukob Tito-Staljin 1948. godine) kroz koja je nova socijalistička vlast prolazila nastojeći učvrstiti jednopartijski monopol i uspostaviti apsolutnu kontrolu i moć u državi, da bi kasnije, 50-ih godina pod krinkom radničkog samoupravljanja, počela s navodnom demokratizacijom društva, ali bez stvarnih političkih sadržaja koji bi te procese pratili i podržavali. U svakom slučaju, trauma Bleiburga i križnih putova i nakon raskida sa staljinizmom ostala je političkom i društvenom tabu temom. U narednih 40-ak godina u Jugoslaviji, umjesto rasprave i(li) slobodnog istraživanja ovih povijesnih zbivanja i zločina počinjenih i sa antifašističke strane, uporno se šutjelo, dok se s druge strane u hrvatskoj, pretežito ustaškoj emigraciji (uz nezaobilazno mentorstvo Katoličke crkve), počela graditi mitska priča o kolektivnoj tragediji, martiriju hrvatskog naroda, uz maksimalno preuveličavanje broja žrtava koji je s vremenom narastao i do nekoliko stotina tisuća. Iako se stvarna brojka pobijenih ne zna, po vjerodostojnim i pomnim procjenama Vladimira Žerjavića, radi se oko 50 tisuća žrtava, uglavnom pripadnika vojske NDH, ali i civila stradalih u koloni za vrijeme bitaka između ustaša i partizana, kao i svih onih koji su nakon zarobljavanja pobijeni u osvetničkom gnjevu. I stoga danas “većinska, domobranska Hrvatska”, od centra pa prema političkoj desnici, uz koju čvrsto stoji Katolička crkva, imperativno naglašava kako pitanje Bleiburga, Križnog puta, nije samo još jedan u nizu povijesnih prijepora, već “ključno pitanje nacionalnog identiteta, političke zrelosti i moralnog zdravlja hrvatskog društva”. Odnos prema Bleiburgu (p)ostao je zrcalo u kojem se ogleda aktualna domoljubna politika koja zahtjeva da se žrtvama palim za hrvatsku slobodu, koje su desetljećima nosile stigmu ustaških zločinaca, vrati dostojanstvo. Uporno ponavljaju: nisu se partizani borili za Hrvatsku, već za Jugoslaviju; za Hrvatsku su se borili ustaše i domobrani i stoga ih je trebalo fizički uništiti, a potom i izbrisati iz kolektivnog pamćenja i javnog spomena. I umjesto da se sa uspostavom hrvatske državne neovisnosti nakon 1991. godine (po)kaže što se na Bleiburgu stvarno zbilo, on je postao ideološko bojište na kojem razne destruktivne jugoslavenstvujušće snage u RH medijskom hajkom i dalje pokušavaju zabašuriti, skriti istinu, demonizirajući tako svaki “izraz vjerskog i nacionalnog ponosa i sjećanja” na kojem počiva autentičan hrvatski identitet. I danas se ne osuđuju, već glorificiraju simboli “lažnog antifašizma” koji je iza sebe ostavio na stotine masovnih grobišta (Kočevski rog, Tezno, Huda Jama…) u koja su partizani bacali, bez ikakva suda, pobijene vojnike i civile.

ŠTA SE (ZAISTA) DOGODILO?

Ali, da bi se shvatilo što se to stvarno događalo tijekom ratnog meteža i kaosa na Bleiburgu i Križnom putu, moramo znati što je tim dramatičnim događanjima prethodilo, a što “domobranska historiografija”, kako ona ranije u emigraciji, tako i danas u slobodnoj i suverenoj RH, uporno prešućuje, ignorira, izvrće i(li) nastoji revidirati. NDH nije bila nikakvo ostvarenje “hrvatskog državotvornog tisućljetnog sna”, već nacistički satelit koji je prilježno provodio Hitlerove rasne zakone; Pavelić i njegova družina okrutnih ustaških koljača i besprizornih pljačkaša krvavo se i bez milosti obračunavala sa svima koji bi im se suprotstavili i sve do početka svibnja 1945. ostali su najvjerniji Hitlerov saveznik. A kada se njemačka vojska pod zapovjedništvom generala Löhra povlačila sa jugoistočnog bojišta, pod njegovom komandom nalazila se i vojska NDH. Delegacija oružanih snaga NDH koja je u dvorcu kraj Bleiburga pokušala sa zapadnim saveznicima pregovarati o uvjetima predaje, dobila je od britanskog generala Scotta odgovor “kako bi s njima trebalo postupati kao s ilegalnim bandama”. I time je sve rečeno, a korijene kasnije bleiburške mitologije možda je najbolje definirao dr Ivo Goldstein: “Apoteozom vlastite patnje (ustaše su) u zaborav potisnule patnje nanesene svima drugima; Bleiburgom su se nastojali prekriti zločini NDH”.

Jasno je zašto su snage HOS-a (Hrvatskih oružanih snaga), nakon monstruoznih zločina nad Srbima, Romima, Židovima, hrvatskim antifašistima i općenito propartizanski raspoloženom civilnom stanovništvu odbijale svaku pomisao o predaji partizanima: nisu bez razloga strahovali od odmazde. I nje je uistinu i bilo. Zločini bilo tko da ih počini ne mogu se opravdati, oni su za svaku osudu, ali mora se ipak znati da se sve to događalo u kaosu i atmosferi kraja rata, u kojem je ljudski život malo kome išta značio. Čini mi se da je beogradski povjesničar Bojan Dimitrijević to sjajno sažeo riječima: “Ono što ljudi ne mogu da razumeju jest kontekst određenog vremena, koje se može razumeti jedino iz prilika toga vremena, a ne na način da se to vreme raspetljava tako što se u njega učitavaju kategorije našega vremena”. A kada se one ipak, usprkos svemu, “učitaju”, što onda imamo: u RH, 9. svibanj 1945. kao Dan pobjede nad fašizmom, iako službeno ima status spomendana, gotovo nitko i ne spominje, još i manje da je na taj dan na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a utemeljena Federalna Država Hrvatska. Tek se pokoja prozbori o Danu Europe, ali i to tek reda radi, da se Vlasi ne dosjete o čemu se tu sve stvarno radi: cijeli državni vrh nariče nad žrtvama Bleiburga i Križnog puta; dok istodobno oko Dana pobjede nad fašizmom Ministarstvo hrvatskih branitelja Tome Medveda iskapa i komemorira partizanske žrtve, Katolička crkva licemjerno seiri o pravu svih žrtava na “dostojanstvo i štovanje”, ali nitko, doslovno nitko da se sjeti žrtava ustaškog terora, kojih je bilo daleko, daleko više. Nitko da klekne pred jame u koje su bačeni zaklani od ustaške kame. I naravno, sve žrtve, na svim zaraćenim stranama, naročito one nevine, imaju pravo na svoje dostojanstvo, na svoje grobno mjesto, ali to ne znači da ne treba znati što se stvarno tih ratnih godina i dana zbivalo. Moramo znati istinu, jer sve što se gradi na laži, kad-tad se (s)ruši kao kula od karata.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Blajburg Hrvatska NDH
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mamdani organizovao lutriju za jeftine karte za Svetsko prvenstvo

Mundijal 2026.

10.jun 2026. Aleksa Petrovski

Karte za finale 15.000 dolara: Kako gradonačelnik Njujorka spašava Svetsko prvenstvo u fudbalu

Cena karata za finale Svetskog prvenstva premnašuje 10.000 dolara. 

Nemačka

10.jun 2026. Marsel Firstenau (DW)

Rekordan porast politički motivisanog nasilja

U Nemačkoj se dogodi 10 politički motivisanih krivičnih dela svakog sata, a polovina je povezana s desničarskim ekstremizmom

Rat na Bliskom istoku

Rat na Bliskom istoku

10.jun 2026. I.M.

Iran pokrenuo odmazdu nakon udara SAD: Oboren američki helikopter

Iran je pokrenuo odmazdu nakon novih američkih udara, gađajući baze SAD u Bahreinu, Kuvajtu i Jordanu. Strahuje se od šire eskalacije sukoba na Bliskom istoku

Neredi u Belfastu

Severna Irska

10.jun 2026. I.M.

Belfast gori posle napada nožem, protesti i u Škotskoj

Nasilni neredi izbili su u Belfastu nakon što je državljanin Sudana optužen zbog brutalnog napada nožem i pokušaja ubistva. U neredima su paljene kuće, vozila i prodavnice

Napad na Liban

Izveštaj o stanju mira u svetu

09.jun 2026. Marsel Firstenau / DW

Gospodari rata: Politika nasilja kao nova normalnost

Da li je međunarodno pravo stvar prošlosti? Šta o tome govori Izveštaj o miru za 2026. godinu

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure