

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Marla-Svenja Libih, nekadašnji neonacista Sven Libih, nije se pojavila na izdržavanju kazne u Kemnicu i sada je u bekstvu. Slučaj je pokrenuo žestoku raspravu o tome da li novi Zakon o samoodređenju olakšava zloupotrebe
Marla-Svenja Libih je u bekstvu. Ranije se osoba zvala Sven, bila poznati neonacista, a onda je zvanično promenila pol kako bi se sprdala sa zakonima – i išla u ženski zatvor. To je pokrenulo debatu.
Marla-Svenja Libih trebalo je do petka uveče da se pojavi pred kapijom zatvora u Kemnicu na odsluženju kazne. Ali, osoba nije došla i sada policija traga za njom, prenosi Dojče vele.
Tako se nastavlja bizarni slučaj koji je poslednjih sedmica preokupirao Nemačku i doveo do velikih kritika na račun Zakona o samoodređenju.
Jer, Marla-Svenja Libih se identifikuje kao žena te je i pozvan(a) da kaznu zatvora služi u ženskoj kaznioni.
Ali, Marla-Svenja se do nedavno zvao Sven Libih i bio je poznati neonacista. Na godinu i po robije osuđen je zbog govora mržnje, teških kleveta i uvreda.
Libih je potom krajem prošle godine odlučio da od sada živi kao žena – i zvanično je promenio pol u dokumentima, kao i ime.
Sva je prilika, pišu nemački mediji, da je to učinio kako bi izvrgao ruglu novi nemački zakon o samoodređenju. Zakon dopušta da se jednostavno promeni upisani pol u zvaničnim dokumentima i od tada se osoba smatra onim što želi da bude.
Kako da oslovimo Libiha?
Sa jedne strane, u pitanju je šarada koja zbunjuje i medije – kako da uopšte oslove Marlu-Svenju Libih, kao muškarca ili ženu? Posebno što je osoba bila spremna da tuži one koji narušavaju njen ženski identitet.
No, već ima sudskih presuda, kao i odluke nemačkog Saveta za štampu da u ovom slučaju mediji ne krše ni zakon ni kodeks ako Libiha nadalje označavaju kao muškarca. To je, navode, u sklopu izveštavanja o tome što on zloupotrebljava pravo na samoodređenje kako bi ismevao zakon.
Kritičari pak kažu da je zakon, koji je stupio na snagu prošlog novembra, ionako rđav – jer takoreći potezom pera omogućava recimo tipovima poput Libiha da se nađu u ženskom zatvoru, svlačionici, toaletu…
Trans-zajednica pak oseća da opet sve ide preko njihove grbače i kaže da jedan slučaj zloupotrebe ne čini zakon lošim.
Zakon na proveri
Libih je decenijama bio vođa zloglasne neonacističke grupe „Krv i čast“. O trans-osobama govorio je da su „paraziti društva“, a sistem je nazivao „transfašizmom“.
Sada kao da je donekle isterao svoje jer se o tome užareno debatuje.
Ministar unutarnjih poslova Aleksander Dobrint iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije naložio je da se ponovo izrade stručne procene Zakona o samoodređenju. Kako je rekao za magazin Štern, slučaj Libiha mogao bi postaviti loš presedan za zlostavljanje od strane ekstremista koji žele da ismeju vladu.
Zakon je progurala prošla vlada Olafa Šolca u kojoj su njegove socijaldemokrate bile sa liberalima i zelenima. Sada zemljom vladaju demohrišćani Fridriha Merca, dok su socijaldemokrate mlađi partner.
Konzervativcima je zakon oduvek smetao. Kažu, prelako se sada administrativno menja pol.
Zakon o samoodređenju omogućuje odraslima promenu pola davanjem izjave u lokalnom matičnom uredu. On je zamenio zastareli Zakon o transseksualcima iz 1980, koji su transrodne osobe osećale kao duboko poniženje. Naime, on je zahtevao razna savetovanja i lekarske preglede kako bi nekome bilo dozvoljeno da zvanično upiše drugi pol.
„Libihov slučaj iskorišćen je za dalje širenje mržnje“, kaže za DW Tereza Riharc, pravnica Nemačke federacije za queer raznolikost. „Ovaj pojedinačni slučaj ismejava rodno samoodređenje ili ga proglašava opasnošću. To ugrožava demokratiju“, smatra ona.
Gde je Libih?
No prvo treba naći Marlu-Svenju Libih, begunca o kojem već kruže fantastične priče da je prebegao u Moskvu.
Na mreži X je pod Libihovim imenom u petak objavljena interesantna poruka: „Umetnost mađioničarskog trika: Svi gledaju u kulise, dok objekt u senci nestaje. Niko nije znao za moju odluku – ni advokat, ni porodica. Šta sledi? Međunarodna poternica.“
Beg od zatvorske kazne ili beg iz zatvora u Nemačkoj nisu kažnjivi, ali bi verovatno značili da će Libih odsedeti punu dužinu kazne, ako ga policija nađe.
Godinu i po u ženskom zatvoru? Zatvorska uprava u Kemnicu navela je za DW da se tokom prijema svaka zatvorenica sastaje s lekarom i savetnikom koji mogu preporučiti premeštaj u drugi zatvor ili da zatvorenica bude izolovana.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve