

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Predsednik SAD Džo Bajden je 1. februara izdao izvršnu naredbu za izraelske doseljenike na Zapadnoj obali koji napadaju Palestince, uvodeći finansijske sankcije i zabrane izdavanja viza u početnoj rundi protiv četiri osobe
Ministarstvo finansija uvelo je u četvrtak sankcije za četvoricu izraelskih doseljenika, nedugo nakon izvršne naredbe administracije američkog predsednika Džoa Bajdena protiv „osoba koje potkopavaju mir, sigurnost i stabilnost na Zapadnoj obali”.
David Chai Chasdai, Yinon Levi, Einan Tanjil i Shalom Zicherman dodani su na popis posebno označenih državljana i blokiranih osoba Ministarstva finansija, javlja Al Jazeera Balkans.
Predsednik SAD Džo Bajden je 1. februara izdao izvršnu naredbu za izraelske doseljenike na Zapadnoj obali koji napadaju Palestince na okupiranoj teritoriji, uvodeći finansijske sankcije i zabrane izdavanja viza u početnoj rundi protiv četiri osobe.
Kako piše agencija Asošijejted pres, doseljenici su bili umešani u dela nasilja, kao i pretnje i pokušaje uništavanja ili zaplene palestinske imovine.
Kazne imaju za cilj da blokiraju četvoricu ljudi da koriste američki finansijski sistem i zabrane američkim građanima da se bave njima.
Američki zvaničnici rekli su da procenjuju da li da kazne druge umešane u napade koji su se intenzivirali tokom rata Izraela i Hamasa.
„Ja, Džozef R. Bajden, predsednik SAD, smatram da je situacija na Zapadnoj obali – konkretno visok stepen nasilja ekstremista naseljenika, nasilno raseljavanje ljudi i sela, kao i uništavanje imovine – dostigla nepodnošljiv nivo i predstavlja ozbiljnu pretnju miru, bezbednosti i stabilnosti Zapadne obale i Gaze, Izraela i šireg regiona Bliskog Istoka“, navodi se u naredbi.
Reakcija Izraela
„Nema mesta za posebne mere” jer Izrael svuda „deluje protiv prekršitelja zakona”, saopšteno je iz kabineta premijera Izraela Benjamina Netanjahua nakon odluke SAD o sankcijama.
Potkopavanje ciljeva SAD
Palestinske vlasti kažu da su neki Palestinci ubijeni, a grupe za ljudska prava da su doseljenici zapalili automobile i napali nekoliko malih beduinskih zajednica, prisiljavajući ih na evakuaciju.
„Ove akcije potkopavaju ciljeve spoljne politike Sjedinjenih Država, uključujući održivost rešenja o dve države i obezbeđivanja jednakih mera sigurnosti, prosperiteta i slobode za Izraelce i Palestince“, naveo je Bajden u naredbi.
„One takođe potkopavaju sigurnost Izraela i imaju potencijal da dovedu do destabilizacije širom Bliskog istoka, ugrožavajući osoblje i interese Sjedinjenih Država“, navodi se.
Kritike u SAD zbog politike prema Izraelu
Bajden se suočava sa sve glasnijim kritikama zbog podrške njegove administracije Izraelu u ratu koji je počeo kada je grupa Hamas, koju SAD i Evropska unija tretiraju kao terorističku, napala Izrael 7. oktobra.
Njegov nalog je redak korak protiv najbližeg američkog saveznika na Bliskom istoku koji, kaže Bajden, ima pravo da se brani.
Uprkos tome, predsednik SAD je izvršio pritisak na vladu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokaže veću suzdržanost u vojnim operacijama usmerenim „na iskorenjivanje Hamasa”.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve