

Iran
Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei ne popušta: Ormuski moreuz će ostati zatvoren
Kroz Ormuski moreuz, širok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svetske ponude nafte. Novi iranski odlučio je da ga i nadalje blokira




Tarife će se postepeno uvoditi u naredne tri godine, a one koje stupaju na snagu 2024. pokrivaju električna vozila, solarne ćelije, špriceve, igle, čelik i aluminijum
Američki predsednik Džo Bajden je predstavio niz naglih povećanja carina na niz kineskih proizvoda, uključujući električna vozila, kompjuterske čipove i medicinske proizvode, rizikujući sukob u izbornoj godini s Pekingom u pokušaju da pridobije glasače koji njegovoj ekonomskoj politici daju niske ocene, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Povećanje tarifa je najavljeno u jeku burne predizborne kampanje koju vode Bajden i bivši predsednik Donald Tramp, pri čemu obojica nastoje da se predstave kao da su čvršći prema Kini.
Bajden će zadržati tarife koje je uveo Tramp, dok će povećati druge, saopštila je Bela kuća navodeći „neprihvatljive rizike“ za „ekonomsku bezbednost“ SAD koje predstavlja, kako ističe, nepoštene kineske prakse kojima se globalna tržišta preplavljuju jeftinom robom.
Tarife će se postepeno uvoditi u naredne tri godine, a one koje stupaju na snagu 2024. pokrivaju električna vozila, solarne ćelije, špriceve, igle, čelik i aluminijum i drugo.
Trenutno postoji vrlo malo električnih vozila iz Kine u SAD, ali zvaničnici brinu da bi jeftini modeli omogućeni subvencijama kineske vlade uskoro mogli da preplave američko tržište.
Nove mere utiču na 18 milijardi dolara u uvozu kineske robe, uključujući čelik i aluminijum, poluprovodnike, baterije, kritične minerale, solarne ćelije i dizalice, saopštila je Bela kuća.
SAD su u 2023. iz Kine uvezle robu vrednu 427 milijardi dolara a izvezle robu u vrednosti od 148 milijardi dolara, pokazuju američki podaci.
Nove mere, kako navodi Bela kuća, ima za cilj da podstakne Kinu da „eliminiše svoje nepoštene trgovinske prakse u vezi sa transferom tehnologije, intelektualnom svojinom i inovacijama“.
I just imposed a series of tariffs on goods made in China:
25% on steel and aluminum,
50% on semiconductors,
100% on EVs,
And 50% on solar panels.China is determined to dominate these industries.
I’m determined to ensure America leads the world in them.
— President Biden (@POTUS) May 14, 2024
Mere „pažljivo ciljane“
Zvaničnici administracije rekli su da su mere „pažljivo ciljane“ i kombinovane s domaćim investicijama, planirane s bliskim saveznicima i da je malo verovatno da će pogoršati inflaciju koja je već razbesnela američke birače i ugrozila Bajdenove šanse za reizbor.
Analitičari su upozorili da bi trgovinski sukob dve najveće svetske ekonomije mogao da poveća troškove za električna vozila u celini, što bi naštetilo Bajdenovim klimatskim ciljevima i njegovom cilju da stvori radna mesta u proizvodnji.
Bajden je rekao da želi da pobedi u eri nadmetanja s Kinom, ali ne i da pokrene trgovinski rat koji bi mogao da naškodi međusobno zavisnim ekonomijama. On je poslednjih meseci radio na ublažavanju tenzija u razgovorima s kineskim predsednikom Si Đinpingom.
U okviru povećanja tarifa, nameti na kineska električna vozila će biti povećana sa 25 odsto na 100 odsto, na litijum-jonske baterije i delove baterija za električna vozila sa 7,5 odsto na 25 odsto, a za fotonaponske ćelije koje se koriste za pravljenje solarnih panela sa 25 odsto do 50 odsto.
Tarife su povećane i za različitu drugu robu. Na primer, za medicinske špriceve i igle tarife će s nula odsto biti povećane na 50 odsto.
U 2025. i 2026. godini uslediće više tarifa na poluprovodnike, čija će se tarifna stopa udvostručiti na 50 odsto, kao i na litijum-jonske baterije koje se ne koriste u električnim vozilima, grafit i trajne magnete, kao i na gumene medicinske i hirurške rukavice.
Ministarstvo spoljnih poslova Kine je odgovorilo da se „protivi jednostranom povećanju carina u suprotnosti sa pravilima Svetske trgovinske organizacije“ na pitanje o izveštajima o novim merama.
Kina će „preduzeti sve neophodne mere da zaštiti svoja legitimna prava i interese“, rekao je u utorak portparol Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.


Kroz Ormuski moreuz, širok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svetske ponude nafte. Novi iranski odlučio je da ga i nadalje blokira


Šef nemačke obaveštajne službe najavio je reorganizaciju BND-a kako bi se prikupljale informacije brže i u većem obimu, uz povećanje broja ljudskih izvora i rizičnijih operacija u inostranstvu


Ruska ekonomija se suočava s ozbiljnom krizom izazvanom sankcijama, ratom i visokim vojnim troškovima. Pad industrije i kupovne moći građana ugrožava rast BDP-a u 2026. godini


Tramp je objavio da ga neće zadovoljiti ništa osim “bezuslovne predaje” Irana. Netanjahu bi da ostvari “želju kojoj se nada već 40 godina”. A to je – kako kažu pojedini analitičari – da Iran bude “propala zemlja”, slična Jemenu, Siriji, Sudanu, Libiji. Izvesno je samo da se rat nastavlja


Mosad je godinama snimke sa uličnih kamera u Teheranu prebacivao na servere u Izrael. Kombinacijom tih podataka, uz korišćenje veštačke inteligencije, ova tajna služba je izgradila koherentnu sliku o životu i radu radnika obezbeđenja i funkcionera koje su štitili. Čitav taj operativni rad kulminirao je munjevitom akcijom u subotnje jutro, 28. februara
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve