

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Tarife će se postepeno uvoditi u naredne tri godine, a one koje stupaju na snagu 2024. pokrivaju električna vozila, solarne ćelije, špriceve, igle, čelik i aluminijum
Američki predsednik Džo Bajden je predstavio niz naglih povećanja carina na niz kineskih proizvoda, uključujući električna vozila, kompjuterske čipove i medicinske proizvode, rizikujući sukob u izbornoj godini s Pekingom u pokušaju da pridobije glasače koji njegovoj ekonomskoj politici daju niske ocene, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Povećanje tarifa je najavljeno u jeku burne predizborne kampanje koju vode Bajden i bivši predsednik Donald Tramp, pri čemu obojica nastoje da se predstave kao da su čvršći prema Kini.
Bajden će zadržati tarife koje je uveo Tramp, dok će povećati druge, saopštila je Bela kuća navodeći „neprihvatljive rizike“ za „ekonomsku bezbednost“ SAD koje predstavlja, kako ističe, nepoštene kineske prakse kojima se globalna tržišta preplavljuju jeftinom robom.
Tarife će se postepeno uvoditi u naredne tri godine, a one koje stupaju na snagu 2024. pokrivaju električna vozila, solarne ćelije, špriceve, igle, čelik i aluminijum i drugo.
Trenutno postoji vrlo malo električnih vozila iz Kine u SAD, ali zvaničnici brinu da bi jeftini modeli omogućeni subvencijama kineske vlade uskoro mogli da preplave američko tržište.
Nove mere utiču na 18 milijardi dolara u uvozu kineske robe, uključujući čelik i aluminijum, poluprovodnike, baterije, kritične minerale, solarne ćelije i dizalice, saopštila je Bela kuća.
SAD su u 2023. iz Kine uvezle robu vrednu 427 milijardi dolara a izvezle robu u vrednosti od 148 milijardi dolara, pokazuju američki podaci.
Nove mere, kako navodi Bela kuća, ima za cilj da podstakne Kinu da „eliminiše svoje nepoštene trgovinske prakse u vezi sa transferom tehnologije, intelektualnom svojinom i inovacijama“.
I just imposed a series of tariffs on goods made in China:
25% on steel and aluminum,
50% on semiconductors,
100% on EVs,
And 50% on solar panels.China is determined to dominate these industries.
I’m determined to ensure America leads the world in them.
— President Biden (@POTUS) May 14, 2024
Mere „pažljivo ciljane“
Zvaničnici administracije rekli su da su mere „pažljivo ciljane“ i kombinovane s domaćim investicijama, planirane s bliskim saveznicima i da je malo verovatno da će pogoršati inflaciju koja je već razbesnela američke birače i ugrozila Bajdenove šanse za reizbor.
Analitičari su upozorili da bi trgovinski sukob dve najveće svetske ekonomije mogao da poveća troškove za električna vozila u celini, što bi naštetilo Bajdenovim klimatskim ciljevima i njegovom cilju da stvori radna mesta u proizvodnji.
Bajden je rekao da želi da pobedi u eri nadmetanja s Kinom, ali ne i da pokrene trgovinski rat koji bi mogao da naškodi međusobno zavisnim ekonomijama. On je poslednjih meseci radio na ublažavanju tenzija u razgovorima s kineskim predsednikom Si Đinpingom.
U okviru povećanja tarifa, nameti na kineska električna vozila će biti povećana sa 25 odsto na 100 odsto, na litijum-jonske baterije i delove baterija za električna vozila sa 7,5 odsto na 25 odsto, a za fotonaponske ćelije koje se koriste za pravljenje solarnih panela sa 25 odsto do 50 odsto.
Tarife su povećane i za različitu drugu robu. Na primer, za medicinske špriceve i igle tarife će s nula odsto biti povećane na 50 odsto.
U 2025. i 2026. godini uslediće više tarifa na poluprovodnike, čija će se tarifna stopa udvostručiti na 50 odsto, kao i na litijum-jonske baterije koje se ne koriste u električnim vozilima, grafit i trajne magnete, kao i na gumene medicinske i hirurške rukavice.
Ministarstvo spoljnih poslova Kine je odgovorilo da se „protivi jednostranom povećanju carina u suprotnosti sa pravilima Svetske trgovinske organizacije“ na pitanje o izveštajima o novim merama.
Kina će „preduzeti sve neophodne mere da zaštiti svoja legitimna prava i interese“, rekao je u utorak portparol Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve