

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Odluka još dva meseca aktuelnog predsednika SAD da dozvoli Ukrajini korišćenje američkih raketa u ratu sa Rusijom predstavlja značajnu promenu politike Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden dozvoliće Ukrajini da koristi američke rakete dugog dometa za gađanje ciljeva na teritoriji Rusije, što predstavlja značajnu promenu politike Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu, objavio je Rojters.
Ukrajina planira da izvede prve napade na rusku teritoriju već narednih dana, rekli su izvori Rojtersa, ne otkrivajući detalje zbog zabrinutosti za operativnu bezbednost.
Bela kuća i Pentagon su odbili komentar.
Odluka Bajdena dva meseca pre nego što novoizabrani predsednik Donald Tramp stupi na dužnost usledila je posle višemesečnih zahteva ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od njene granice.
Kako navode izvori britanske agencije, promena je usledila zbog raspoređivanja severnokorejskih kopnenih trupa na teritoriji Rusije, što je izazvalo uzbunu u Vašingtonu i Kijevu.
Prvi duboki udari će verovatno biti izvedeni pomoću raketa ATACMS, koje imaju domet do 300 kilometara, rečeno je Rojtersu.
Iako su neki američki zvaničnici izrazili sumnju da će dalekometni udari promeniti tok rata, ova odluka bi mogla da pomogne Ukrajini u trenutku kada ruske snage zauzimaju sve više teritorije, a mogla bi Kijev da eventualno dovede u bolju pregovaračku poziciju kada i ako dođe do mirovnih pregovora.
U ovom trenutku nije poznato šta o tome misli Tramp i da li će on poništiti Bajdenovu odluku kada preuzme dužnost. Tramp je dugo kritikovao razmere američke finansijske i vojne pomoći Ukrajini i obećao je da će brzo okončati rat.
Rusija je više puta upozoravala da će davanje dozvole Ukrajini da koristi rakete dugog dometa biti velika eskalacija, koja neće proći bez odgovora.
Izvor: Fonet


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve