img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Atak Liberala na koalicionu vladu: Početak kraja?

23. april 2024, 10:35 DW
Foto: AP Photo/Markus Schreiber
Više se niko ne smeje: Analene Berbok i Robert Habek (Zeleni), Olaf Šolc (SPD) i Kristajan Lidner (FDP) 2021. nakon koalicionog dogovora
Copied

Nemački Liberali (FDP) formulisali su zahteve po principu manje socijalne pravde, više tržišne logike koji su naljutili njihove socijaldemokratske koalicione partnere. Dojče vele postavlja pitanje kraja koalcione Vlade SDP-a, FDP-a i Zelenih

Nemački Liberali (FDP) insistiraju na dodatnim pooštravanjima u vezi sa socijalnom pomoći za nezaposlene i žele da ukinu mogućnost odlaska u penziju sa 63 godine. U dokumentu koji je usvojilo predsedništvo te stranke i koji će biti predstavljen na kongresu te partije predstojećeg vikenda, traži se smanjenje naknade (koja se u Nemačkoj zove „građanski dohodak“ odnosno „Bürgergeld“) za 30 odsto onima koji odbijaju posao bez valjanog razloga, prenosi Dojče vele (DW)

„Onima koji ne ispune svoje obaveze u vezi s ’građanskim dohotkom’ i, recimo, odbiju prihvatljiv posao bez valjanog razloga, trebalo bi da bude smanjena naknada za 30 odsto“, navodi se u dokumentu. Predviđa se i pooštravanje te kazne – „čak do potpunog ukidanja naknade“.

Pooštrene kazne

Dosadašnji propisi u Nemačkoj predviđaju da Biroi za zapošljavanje mogu onima koji prvi put prekrše obavezu prihvatanja ponuđenog, odgovarajućeg posla da smanje naknadu maksimalno za 10 odsto tokom jednog meseca. Nakon toga postoji mogućnost smanjenja za 20 procenata, a na kraju do 30 odsto. Zakon o „građanskom dohotku“ stupio je na snagu 1. januara prošle godine.

Izvorno su bile predviđene blaže kazne, ideja je bila da se više oslanja na saradnju, a manje na pritisak kroz kažnjavanje. Nedavno su, međutim, usvojena pooštravanja: od marta Biroi za zapošljavanje mogu i u potpunosti da ukinu „građanski dohodak“ nezaposlenima, ali na najviše dva meseca – ako se primaoci pokažu kao „oni koji u potpunosti odbijaju saradnju“.

Liberali: Penzija sa 63 više nije održiva

Liberali nisu na nišan uzeli samo primaoce pomoći za nezaposlene. Stranka želi da ukine i sadašnju mogućnost odlaska u penziju sa 63 godine, ako osoba ima 45 godina radnog staža. Nemačka, tvrde, zbog nedostatka stručnjaka to više sebi ne može da priušti. Umesto toga, Liberali se zalažu za to da se rad u penziji učini privlačnijim.

U dokumentu se ujedno navodi i da bi obnovljivi izvori energije trebalo „konačno da budu u potpunosti uključeni u tržište“, odnosno da država više ne bi trebalo da ih subvencioniše. Sadašnji doprinos građana na potrošnju električne energije, tzv. EEG, kojim se finansira izgradnja obnovljivih izvora energije, trebalo bi da bude smanjen i postupno ukinut. Time bi, smatraju, energija u Nemačkoj trebalo da pojeftini.

FDP u dokumentu takođe potvrđuje svoje protivljenje i nemačkom i EU-zakonu o lancu snabdevanja: nemački propisi bi trebalo da budu suspendovani, a prilikom sprovođenja direktive EU o lancu snabdevanja trebalo bi da se „iskoriste sve mogućnosti kako bi se sprečila neopravdana i nesprovodljiva opterećenja za privredu“. Nemački „Zakon o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja“ na snazi je već godinu dana, a po njemu nemačke kompanije moraju da vode računa i o tome kako se njihovi dobavljači i u zemlji i u inostranstvu odnose prema pravima radnika i zaštiti životne sredine.

Socijaldemokrate odbacuje planove liberala

„Predlozi FDP-a su relikt prošlosti i ne odgovaraju savremenim zahtevima“, ocenjuje šef poslaničke grupe Socijaldemokrata (SPD) u Bundestagu Rolf Micenih. „Ti predlozi nemaju veze s ekonomijom, to je dodatno opterećenje za zaposlene. Nećemo preduzimati ništa što bi ugrozilo radnike i prekršilo osnovne socijalne vrednosti zapisane u Ustavu“, naglasio je Micenih.

Reagujući na izjave Miceniha, potpredsednik Liberala Johanes Fogel upozorava da „trenutna slabost nemačke ekonomije“ takođe ugrožava jaku socijalnu državu. „Zajednički interes svih koalicionih partnera morao bi da bude ostvarivanje ekonomskog preokreta“, rekao je Fogel i ponovio da to podrazumeva i smanjenje poreza građana, ali i „pravednost“ prilikom dobijanja primanju socijalne pomoći.

A i generalni sekretar SPD-a Kevin Kinert oštro odbacuje predloge koalicionog partnera. „SPD neće dozvoliti da našu zemlju vode investicioni bankari. Osnov koalicije ostaje koalicioni ugovor“, rekao je taj socijaldemokratski političar.

Lider vladajućih Zelenih Omid Nuripur mirno je reagovao na ideje koalicionih partnera, Liberala: „Radimo na rešenjima oko kojih se slažemo i pokušavamo da pomerimo zemlju napred“, rekao je. „To što imamo različite stavove, nije ništa posebno novo“, objasnio je kopredsednik Zelenih i dodao da rad koalicije neće biti zaustavljen. „Koalicioni sporazum važi. Koalicija je mnogo toga postigla zajedno i ima još mnogo toga da se uradi.“

„Liberali na stranputici“

Međutim, šef SPD-a Lars Klingbajl je oštar: „Nećemo dozvoliti da se politika vodi na teret onih koji naporno rade i održavaju razvoj zemlje. Onaj ko 45 godina radi za našu zemlju u bolnici, vrtiću ili na gradilištu, taj ima pravo na penziju bez odbitaka. To ostaje“, rekao je Klingbajl.

„Tačno je da nešto mora da se uradi kako bi se ekonomija podstakla, kako bi se obezbedila postojeća radna mesta i stvorila nova. Za to zajednički snosimo odgovornost u vladi. Ali, ako FDP veruje da će ekonomiji biti bolje ako bude lošije za zanatlije, medicinske sestre ili vaspitačice, onda se grdno vara“, dodao je Klingbajl.

Predsednik opozicione Levice Martin Širdevan, takođe je kritikovao FDP, ocenivši da je to što žele da usvoje „dokument socijalne okrutnosti“. A ako SPD i Zeleni ponovo popuste Liberalima, „politički su gotovi“, smatra on.

Demohrišćani likuju i Liberalima nude koaliciju

Šef bavarskih Demohrišćana (CSU) Markus Zeder ocenio je da je dokument koji su usvojili Liberali „zahtev za razvod braka semaforske koalicije“. Prema njegovom mišljenju to je pokazatelj da je koalicija došla do kraja.

A generalni sekretar Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Karsten Lineman kaže: „FDP mora da bude iskren – ili izlazi iz koalicije, ili nameće sprovođenje nekih neophodnih mera. Ima tu nekoliko stavki koje bi brzo mogle da se realizuju ako bi na vlasti bila koalicija Demohrišćana i Liberala.“

I ne misli samo demohrišćanska opozicija da je dokument Liberala svojevrstan „zahtev za razvod braka“. I poslanik vladajuće SPD u Bundestagu, Helge Lind, inače njihov stručnjak za socijalna pitanja, u izjavi za tabloid „Bil“ kaže: „Ako FDP to ozbiljno misli – dakle, ako planira da to sprovede odmah – onda se radi o dokumentu koji se čita kao izjava o napuštanju koalicije.“

Mali broj onih koji „odbijaju da rade“

Statistički podaci pokazuju, međutim, da pitanje onih koji primaju ponoć, a odbijaju da prihvate posao u stvari nije ekonomski relevantan problem – već svetonazorsko i ideološko pozicioniranje, u ovom slučaju Liberala.

Naime, od februara do decembra 2023. Savezni biro za zapošljavanje zabeležio je samo 15.774 slučaja smanjenja naknade zbog odbijanja posla – od ukupno 5,5 miliona onih koji dobijaju naknadu kao nezaposleni. Od tog broja, njih 3,9 miliona smatra se sposobnima za rad.

Tagovi:

koaliciona vlada Nemačka socijalna pomoć
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

SAD

25.jun 2025. B. B.

Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre

Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana

Samit u Hagu

25.jun 2025. Novak Marković

NATO povećao potrošnju za odbranu: Bićemo pravedniji i smrtonosniji

Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure