img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rusija: Nismo planirali da gađamo ciljeve u Poljskoj

10. septembar 2025, 17:26 M.L.J.
Foto: AP Photo / Rafal Niedzielski
Policija i vojna policija obezbeđuju delove oštećene ruske bespilotne letelice oborene iznad Poljske
Copied

Poljska je prvi put aktivirala sopstvenu i NATO protivvazdušnu odbranu kako bi oborila ruske dronove koji su u sredu, 10. septembra, ujutru povredili njen vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu. Ministarstvo odbrane Rusije kaže da nije bio plan da se gađaju ciljevi u Poljskoj

Ruske trupe nisu planirale da gađaju ciljeve na poljskoj teritoriji, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.

Ministarstvo navodi da maksimalni domet korišćenih bespilotnih letelica, koje su „navodno prešle granicu sa Poljskom“, ne prelazi 700 kilometara, preneo je Tass.

Oni dodaju i da su spremni na konsultacije sa Ministarstvom odbrane Poljske na tu temu.

U saopštenju se navodi da su prošle noći izvedeni „masovni udari“ na vojno-industrijske ciljeve na zapadu Ukrajine, uključući i napad dronovima.

Ministarstvo odbarne ponavlja da nije bilo planova da se gađaju ciljevi i objekti na teritoriji Poljske.

Poljska: To je akt agresije

Poljska je u sredu aktivirala sopstvenu i NATO protivvazdušnu odbranu kako bi oborila dronove koji su u ušli u njen vazdušni prostor tokom ruskog napada na Ukrajinu. Poljska vojska to je nazvala „aktom agresije“. Varšava se tako po prvi put direktno uključila u rat u susednoj zemlji.

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da operacije i dalje traju i da je u „stalnom kontaktu“ sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Tusk je sazvao hitnu sednicu vlade u 8 časova po lokalnom vremenu, saopštio je portparol vlade.

„U toku je operacija povezana sa ponovljenim kršenjem poljskog vazdušnog prostora. Vojska je upotrebila oružje protiv tih objekata“, objavio je Tusk u sredu rano ujutru.

Komanda poljske vojske takođe je saopštila da su dronovi više puta kršili poljski vazdušni prostor tokom ruskog napada na zapadnu Ukrajinu. Radari su pratili više od 10 objekata, a oni koji su mogli da predstavljaju pretnju bili su „neutralisani“.

„Neki od dronova koji su ušli u naš vazdušni prostor su oboreni. Potraga i napori da se pronađu moguća mesta pada ovih objekata su u toku“.

Uzbuna u zemlji

Aerodrom Šopen u Varšavi, najveći u zemlji, objavio je da je njegov vazdušni prostor zatvoren zbog vojnih aktivnosti, dok su podaci američke Savezne administracije za avijaciju (FAA) pokazali da su još tri aerodroma zatvorena zbog „neplanirane vojne aktivnosti povezane sa obezbeđivanjem državne bezbednosti“. Među njima su manji aerodrom u istočnom gradu Ljubinu i ključni logistički i centar za prenos oružja u jugoistočnom gradu Žešovu.

Gotovo čitava Ukrajina – uključujući zapadne regione Volin i Lavov, koji se graniče sa Poljskom – bila je pod uzbunama za vazdušne napade gotovo celu noć, saopštila je ukrajinska vojska.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je da ruski dronovi koji ulaze u poljski vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin prolazi nekažnjeno i da nastavlja da širi rat.

“Putin samo nastavlja da eskalira, širi svoj rat i testira Zapad. Ova situacija pokazuje da konačno treba doneti odluku da se omogući korišćenje partnerskih kapaciteta protivvazdušne odbrane u susednim zemljama za presretanje dronova i raketa u ukrajinskom vazdušnom prostoru, uključujući i one koji se približavaju granicama NATO-a“, napisao je Sibiha na mreži Iks.

Šta kaže Amerika

U SAD, demokratski senator Dik Durbina rekao je da su ponovljene povrede vazdušnog prostora jedne članice NATO-a znak da „Vladimir Putin testira našu odlučnost da zaštitimo Poljsku i baltičke zemlje“.

„Nakon pokolja koji Putin nastavlja u Ukrajini, ovi upadi se ne mogu ignorisati“, objavio je Durbina na internetu.

Upadi su usledili dan nakon što je novoizabrani desničarski predsednik Poljske upozorio da je ruski lider Vladimir Putin spreman da napadne još zemalja nakon što je pokrenuo rat u Ukrajini.

Nakon što je Donald Tramp u avgustu srdačno dočekao Putina na samitu u Aljasci, američki predsednik je tokom vikenda rekao da je spreman da pređe u drugu fazu sankcionisanja Rusije nakon meseci bezuspešnih pregovora o mirovnom sporazumu. To je bila njegova najsnažnija najava do sada da bi mogao pojačati pritisak na Moskvu ili njene kupce nafte kao odgovor na rat u Ukrajini.

Rusija i Belorusija počninju vojne vežbe

Poljska je bila u pripravnosti zbog letelica koje ulaze u njen vazdušni prostor još od kada je zalutali ukrajinski projektil 2022. godine pogodio južno poljsko selo i ubio dvoje ljudi, nekoliko meseci nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Ali do srede nije bilo izveštaja da su poljski ili saveznički odbrambeni sistemi uništili neke ruske dronove.

Incident se dešava neposredno pre nego što Rusija i Belorusija u petak, 12. septembra, treba da započnu vojne vežbe koje su izazvale bezbednosnu zabrinutost u regionu.

Poljska je saopštila da će zatvoriti svoju granicu sa Belorusijom zbog „vrlo agresivnih“ vežbi, nazvanih Zapad, kao i zbog sve većeg broja provokacija iz Rusije i Belorusije. Susedna Litvanija je objavila da će pojačati svoje granične kontrole.

Izvor: Nova.rs, FoNet

Tagovi:

NATO Rusija Poljska Rat u Ukrajini Dronovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Neredi, Francuska

Svet

18.oktobar 2026. I. M.

Provala besa francuske omladine: Gore zgrade, uhapšeno 1.200 ljudi, povređeno 150 policajaca

Oko 550.000 ljudi učestvovalo je u protestima širom Francuske, a organizatori tvrde da je broj demonstranata bio znatno veći. Iako su okupljanja uglavnom bila mirna, u Parizu i drugim gradovima došlo je do sukoba sa policijom, paljenja objekata i pljački

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure