img
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Nadnica za krv

08. jun 2022, 19:58 Aleksandar Radić
foto: ukrainian defense ministry press service via ap
SVE SOFISTICIRANIJE ORUŽJE SA ZAPADA: Ukrajinska vojska
Copied

Novac je važan motiv kada se patriotizam ogleda u podršci javnog mnjenja, dok rat vode vojni profesionalci

Otvoreno pitanje je ko će u letnjim mesecima održati stalni priliv žive sile i popunu jedinica. Ukrajincima prijaju glasine da njihova oružana sila može da računa i sa milion ljudi. Naravno, u njih se ubrajaju i jedinice teritorijalne odbrane i pozadine razmešteni daleko od linije razdvajanja. Ukrajina ima ljudstvo koje je prošlo obuku, ali društvene mreže izveštavaju o nedostatku oružja, i to onog najbrojnijeg, ličnog pešadijskog. Većina sredstava ratne tehnike koja stiže iz NATO su artiljerijska oruđa, dronovi, sistemi za protivoklopna i protivazdušna dejstva i ostalo sa liste tzv. game changera. Uticaj na rusku taktiku masovnog priliva tehnike je snažan, ali ukrajinskoj vojsci sada nedostaje i masovna popuna sa običnim automatskim puškama.

Na drugoj strani, Rusi izvlače tehniku iz strategijskih rezervi, dekonzerviraju je i šalju na front, ali njima su ljudi veći problem. Pešadije nema jer je i dalje na snazi zvanični stav da rata i mobilizacije nema. Zato ruski vojnoteritorijalni organi pokušavaju da privole kandidate za aktiviranje obećanjem da će dobiti znatno više plate u odnosu na prosek i pride dnevnicu za angažovanje u prekograničnoj misiji.

PROFESIONALCI I MOBILISANI

Iako je propagandni stav da Rusija ratuje protiv saveza predvođenog Amerikom iznos dnevnice izražen je u američkim dolarima – starešinama i vojnicima sleduje po 53 dolara. Ruske finansijske vlasti posle početne drastične devalvacije domaće valute postepeno su revalvirale rublju i sada zvanično 60,75 rublje se menja za jedan dolar. Ali glasine kažu da ne ide lako sa plaćanjem obaveza prema ljudstvu.

Obećane plate su solidne dnevnice plus osnovna vojnička plata 5794 rublje, pa na to ide dodatak za vojnu dužnost od 12.745 rublji – 2449 rublji za službu u sastavu taktičkih grupa, 3186 rublji premije za efikasno i savesno izvršavanje službenih zadataka, zatim 6372 rublje za službu na složenijim dužnostima. Na sve to idu dve plate za rat – 25.490 rublji. U regrutovanju obećava se i onih 2449 rublji za službu u sastavu posade, zatim z 6372 rublje za izviđače, 3823 rublje za vozača koji nema nezgoda itd. Kada se sve zbroji vojniku je obećano najmanje oko 2360 evra ako je na terenu Ukrajine, DNR i LNT do maksimalnih preko 6000 evra ako je učesnik aktivnog boja i pride izviđač na formacijskom mestu borbenog vozila.

Poručnik komandir voda može da računa sa teoretskim primanjima od oko 2800 do blizu 7000 evra. Tako piše u tabelama. Na prvi pogled to je primamljiva plata jer su to dramatično viša primanja u odnosnu na ruske regione gde su prosečne plate od 250 do 550 eura. Novac je važan motiv kada se patriotizam ogleda u podršci javnog mnjenja, dok rat vode vojni profesionalci.

Za borce iz Donjecka i Luganska situacija je bitno drugačija – sprovedena je mobilizacija i primanja su simbolična. Na njihovom terenu se vodi rat i od njih se traži da pokažu volju i izdržljivost. Na drugoj strani fronta su kako Rusi kažu “vsušniki” (izgovor skraćenice VSU – na ruskom Oružane snage Ukrajine) i njihovo je da ratuju jer izbora nema.

RAKETNA POLITIKA

U Beloj kući su prelomili i poslaće ukrajinskoj vojsci višecevne lansere raketa M142 HIMARS. Uz njih kao osnovna raketa ide model M31 maksimalnog dometa 70 km, šest komada u jednom punjenju. Sofisticirano oruđe ima visokoautomatizovan rad tročlane posade ukrcane na točkaš sa lakom balističkom zaštitom na kojem je i lanser i sistem za kontrolu vatre. Umesto šest navođenih raketa lanser HIMARS-a može da primi jednu raketu MGM-140 ATACMS koja ima nekoliko varijanti dometa – 128 km, 165 km i najnovija “blok IVA” koja može da pogodi cilj na 300 km.

Rakete velikog dometa za sada nisu deo ponude i Pentagon zvanično potvrđuje samo rakete M31, odnosno primenu HIMARS-a kao klasičnog višecevnog lansera raketa koji je solidna protivteža ruskom BM-21 Grad dometa 20 km. Ukrajinska posluga, ako ima dobre informacije o položaju ruske baterije, može da je “poklopi” na udaljenosti na kojoj ona ne može da uzvrati. Politički i propagandni motivi su u pozadini izbora baš M31 od više raketa koje može da koristi
HIMARS. Naime, taj model rakete predviđen je za primenu u urbanim uslovima sa redukovanom kolateralnom štetom. Prema politički korektnoj zamisli takva raketa treba da precizno uništi tačkasti objekat dejstva pomno izabran i prepoznat kao vojni.

Ukrajincima neće dati pomenute rakete ATACMS jer je njihov domet veliki i čak su za M31 morali obećati da sa njima neće dejstvovali po Rusiji. Razlog za to je u osnovi samo prazno propagandno taktiziranje, jer je vrlo veliko nezadovoljstvo koje je Rusija već pokazala zbog najave da će “vsušniki” pucati po ruskoj vojsci iz američkih višecevnih lansera raketa.

Pride, priča se ne zaustavlja na temi
HIMARS. Moramo predstaviti poreklo tog sredstva ratne tehnike. U vreme Hladnog rata projektovan je višecevni lanser raketa M270 široko poznat po skraćenici namene MLRS (multiple launch rocket system). Na gusenično vozilo postavljaju se dva paketa od po šest raketa raznih modela uključujući M31 ili dva ATACMS. Iste rakete koristi i HIMARS jer je u osnovni to samo “prepolovljeni” M270 koji je lakši za prevoz i brži na putu.

Sada su lanseri HIMARS u prvom planu medijske pažnje, ali deo poklona Pentagona je dogovor sa partnerima sa istočne obale Atlantika da poklone deo svojih M270. Britanci su to već obećali da će hitno učiniti. Korisnik M270 je i Nemačka, ali sa njima nije sigurno šta će i kada pokloniti. Do sada su pokazali velike oscilacije i u politici prema Rusiji. Pred rat poslali su samo nešto šlemova, zatim su u prvom talasu donirali solidne protivoklopne rakete pancerfaust, mine i prastare protivavionske rakete strela-2M sačuvane iz vremena Istočne Nemačke.

Usledile su nedelje suše i sa prvim danom juna Nemci su prelomili i odlučili da pošalju svoj najmoderniji sistem
PVO IRIS-T SLM zone uništenja do 40 km koji je zvanično tek januara ove godine prošao kroz završne testove pre odluke o uvođenju u naoružanje. Smela i neobična odluka je da se pošalje nešto novo i cenimo da to treba čitati kao poruku da se računa na nemačku podršku i na njenu dugoročnost. Ukrajinske posluge navodno na kursu preobuke odlaze tek u novembru i očigledno već sada se ceni da rat ulazi u 2023. godinu.

Nemci su ranije bili tvrdokorni po pitanju snabdevanja naoružanjem kriznih žarišta. Često su postupali vrlo strogo i na primer ne dozvoljavaju da se automatske puške firme Hekler und Koh prodaju Vojsci Srbije. Sada su došla neka nova vremena. Dve baterije samohotki PzH 2000 155 mm dometa 40 km Nemci pripremaju u saradnji sa Holanđanima, odredili su za donaciju 50 protivavionskih dvocevnih samohotki 35 mm gepard.

Poseban model podrške su Nemačke donacije borbene tehnike članicama
NATO-a kao zamena za sredstva istočnog porekla koja će oni proslediti u Ukrajinu. Grci će dobiti borbena vozila pešadije Marder u zamenu za BMP-1 koja su nekada izrađena u Čehoslovačkoj za Istočnu Nemačku pa su posle Hladnog rata postala imovina grčke vojske. Sada su BMP-1 razmešteni na grčkim ostrvima u posadnim jedinicama za odbranu od Turske. Nemci su obećali tehniku Češkoj, a oni su već predali Ukrajincima 20 tenkova T-72.

RAT ZA SEVER

Ulazak Finske i Švedske u NATO promeniće dramatično odnos snaga na severu na području Arktika koje je bilo jedno od težišta ruske politike jačanja ekonomske i vojne moći.

Rusija je imala inicijativu i 2007. poručila je svetu šta želi simbolično postavljanjem ruske zastave na dno mora na Severnom polu na dubini od 4300 m. Interes da se ostvari ekonomsko prisustvo i dođe do podvodnih zaliha nafte i gasa pratilo je jačanje ruskog vojnog prisustva na krajnjem severu. Formirane su namenske jedinice, naručena tehnika koja može da podnese hladnoće i odeća za ljudstvo. Od 1. januara 2021. Severna flota ima status posebne vojne oblasti koja objedinjuje intervidovsko komandovanje u svojoj zoni odgovornosti. Prošle godine proverene su poletno-sletne staze na ostrvlju Nova zemlja i Zemlja Franje Josifa i Aleksandrovom ostrvu. Sletali su lovci-presretači
MiG-31BM i patrolirali su Arktičkim nebom. Prikazana je vazdušna moć i iznad istočnih oblasti i lovci su patrolirali u blizini Aljaske.

Odgovor NATO-a je jačanje prisustva na severu. Od 6. juna aktivirana je nova jedinica Američke vojske na Aljasci – 11. vazdušno-desantna divizija sa komandom u bazi Elmendorf-Ričardson kod grada Enkoridža. Nova jedinica dobila je zvanično ime “Arktički anđeli”.

Snažna poruka da se Švedska i Finska već sada vide u NATO-u kao deo zajedničke odbrane jesu manevri koji su počeli 5. juna i trajaće dve nedelje na kojima te dve države sa saveznicima uvežbavaju dejstva protiv Rusa u Baltičkom moru. Mornarice NATO-a već pola veka svake godine održavaju vežbu pod nazivom BALTOPS, ali sada je ona drugačija jer je zasnovana na realističnom scenariju proširenja sukoba na sudar sa ruskom Baltičkom flotom. Četrdeset i pet savezničkih brodova koje predvodi veliki desantni brod Kirserdž (USS Kearsarge) udruženi su na prikazu sile koji vidno uznemiravaju rusku stranu jer ukazuju na slabost održavanja posadnih jedinica u Kalinjingradskoj oblasti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure