img
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mediji u Rusiji

Putin i njegovi novinari

18. maj 2022, 21:00 Ilija Vukelić
Copied

Važnu ulogu u pripremi ruskog pohoda na Ukrajinu odigrale su “debate eksperata” centralnih TV kanala, u kojima gotovo uvek isti učesnici, svakodnevno, više sati, stoje i nadvikuju se u pogrdama upućenim spoljnjem neprijatelju, pre svega Ukrajini. Sve to kod nepripremljenog i nenaviknutog gledaoca na momente stvara utisak svojevrsne pomahnitalosti

Posebno poglavlje u budućoj istoriji rusko-ukrajinskog rata nesumnjivo će predstavljati njegov propagandni aspekt. U tom kontekstu, naročito pažljivo biće analizirana uloga medija na ruskoj strani, već i zbog toga što je Ukrajini, kao meti napada, pripao mnogo lakši propagandni zadatak.

Predsednik Vladimir Putin krenuo je u podređivanje medija potrebama svoje politike maltene odmah po dolasku na čelo Rusije, mnogo pre čuvenog “Minhenskog” govora iz 2008. godine, od kog je krenula njegova postepena ali neumoljivo narastajuća konfrontacija sa Zapadom. Važnu ulogu u pripremi pohoda na Ukrajinu odigrali su centralni TV kanali i “debate eksperata”, emisije za koje se u savremenom ruskom jeziku ustalio naziv talk show. Poslednjih devet godina, otprilike od ukrajinskog “Evromajdana” i aneksije Krima, ove emisije su poprimile specifičnu formu.

Neobičnost ovih “debata” čini to što njihovi učesnici uvek stoje, ponekad i satima, i da svoje stavove ne iznose smireno, običnim tonom i jačinom glasa, već vrlo često vičući, a ponekad i doslovce urlajući. Pri tome, razlog za njihovo uzajamno nadvikivanje nije neslaganje u pogledu ocene tekućih događaja i planova i poteza vlasti, koju oni uglavnom zdušno podržavaju, već u verbalnom takmičenju koje se ogleda u pozivanju na što radikalnija rešenja, iznošenju što više pogrda i izricanju što strašnijih pretnji prema svim spoljnim neprijateljima, pre svega Ukrajini. Sve to kod nepripremljenog i nenaviknutog gledaoca na momente stvara utisak svojevrsne pomahnitalosti.

Glavne emisije ove vrste su višesatno “Veče sa Vladimirom Solovjovom” (od početka rata u Ukrajini emituje se svakog dana), “Vesti nedelje sa Dmitrijem Kiseljovom”, “60 minuta” koju vode supružnici Irina Skobejeva i Jevgenij Popov i “Pravo da se zna” voditelja Dmitrija Kulikova.

Vodeća zvezda je Vladimir Solovjov, u mlađim novinarskim danima poznat po vatrenim liberalnim stavovima i privrženosti slobodi medija, a sad je jedan od najžešćih zastupnika ideje o vraćanju “iskonskih ruskih vrednosti”, borac protiv uticaja “trulih zapadnih ideja”, i jedan od najzaslužnijih što je reč “liberal” za nemali deo ruskog stanovništva postala sinonim za izdajnika. Sve to nije mu smetalo da kupi dve luksuzne kuće baš na zapadu, na jezeru Komo u Italiji, gde se odmara od medijskih aktivnosti na raskrinkavanju tog istog Zapada.

Osnovni učesnici ovih emisija su nepromenljivi, okupljaju se u studijama iz dana u dan, a često i cirkulišu iz jedne u drugu emisiju. Većina tih izabranika teško bi se mogla nazvati ekspertima. To su javne ličnosti poput poznatog filmskog reditelja Karena Šahnazarova, uz povremena gostovanja “proverenih” vojnih i spoljnopolitičkih specijalista. Ređe pridošlice čine poslanici ruskog parlamenta, rukovodioci medijskih kuća, kao i portparol Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova. Jedini strani učesnik tih emisija je bivši šef izraelske službe za repatrijaciju Jevreja iz zemalja bivšeg SSSR-a i Istočne Evrope Jakov Kedmi (Kazakov), inače rođen u SSSR-u, koji ima ulogu neumornog “nepristrasnog” iznalazača opravdanja za sve poteze ruskog vrha.

Mora su priznati da su ruske televizije odigrale uspešnu ulogu u propagandnom pripremanju invazije na Ukrajinu, i što je važnije, u obezbeđivanju podrške znatnog, ako ne i pretežnog dela stanovništva. One su pružile svu potrebnu “pomoć” ljudima koji, kao što je napisao jedan od antiratnih ruskih blogera, “…nisu mogli sebi dopustiti ni da pomisle da smo pokrenuli strašan rat i bili su spremni da izmisle bilo kakva objašnjenja, samo da zaštite predstavu o sebi i svima nama kao ispravnim bićima, a koja predstava postaje utoliko čeličnija što strašnije postaje sve okolo. Da bi zaštitili svoju ispravnost, ljudi su primorani da sve prikazuju crno-belo…”.

I ne samo to. Centralni televizijski mediji igrali su ulogu “produbljivača” ratnih ciljeva: ako je Putin u označavanju istih negirao nameru okupacije ukrajinske teritorije i likvidacije ukrajinske države, ti mediji su kroz usta nekih učesnika svojih emisija prizivali baš to tvrdeći da ruski vojnik treba da stane tek kada pregazi Ukrajinu i stigne do granica Poljske, Mađarske i Rumunije, a zatim, po potrebi – na obali Lamanša. Pri tome, za razliku od šefa države koji teško da je slučajno izabrao za svoj plan naziv “specijalna vojna operacija”, oni kao da su zaboravili ne samo na odredbe rezolucije br. 3314 Ujedinjenih nacija iz decembra 1974. godine kojom je definisana agresija, već i na čl. 354. st. 2. Krivičnog zakonika same Ruske Federacije, kojim je za krivično delo javnog pozivanja na pokretanje agresivnog rata izvršeno uz pomoć sredstava javnog informisanja predviđena, između ostalog, kazna zatvora u trajanju do pet godina.

Može se reći da su ruski mediji disciplinovano i uspešno izvršavali propisane zadatke ponavljajući tvrdnje da nikakvog napada na Ukrajinu nije bilo, da se “specijalna operacija” odvija strogo po planu i da su ukrajinske tvrdnje o masovnim rušenjima civilnih objekata i nasilju nad stanovništvom lažne.

U međuvremenu se počelo zaboravljati da je jedan od inicijalnih razloga početka ukrajinske krize bio zaustavljanje širenja NATO-a na istok. Nije se računalo na nameru dve neutralne zemlje – Finske i Švedske – da pristupe NATO-u. Značaj tog čina baca u zasenak ukrajinsko nepristupanje NATO-u, s tim što se ne radi samo o tome da će granica alijanse sa Rusijom prolaziti na svega 200 km od Sankt Peterburga, već o tome da su u ruskom istorijskom sećanju još žive uspomene na Finsku kao ljutog protivnika u tzv. Zimskom ratu 1939-1940, dok se za Švedsku zna da nije ratovala još od kratkotrajnog rata sa Norveškom 1814. da bi u dvadesetom stoleću proglasila vojnu neutralnost.

Može se samo dodati kako svako ko je iole upoznat sa specifičnostima tih dveju zemalja neće poverovati da njihova odluka nije predstavljala posledicu nagle promene javnog raspoloženja izazvane ruskim napadom na Ukrajinu, već da je bila nametnuta od strane Vašingtona, Londona ili Brisela. Objasniti razloge ovakvog zaokreta domaćoj javnosti sigurno neće biti lako ni samom ruskom predsedniku, ni njegovim medijima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure