Notr Dam

11.децембар 2024. Robert Čoban

Zvona meke moći ponovo su nad Parizom

Dan nakon otvaranja Notr Dama, u štampi širom sveta više su komentarisali kome se Tramp srdačno javio nego što su analizirani radovi na kamenu, drvetu i staklu u samoj katedrali

Fakultet političkih nauka

11.децембар 2024. M.J.

FPN: Izbor dekana usred blokade

Kao i preko 30 drugih fakulteta, studenti blokiraju i Fakultet političkih nauka. U takvoj atmosferi bira se novi dekan. Kandidati su trenutni vršilac dužnosti Darko Nadić i profesorka Maja Kovačević

Bliski istok

09.децембар 2024. B. B.

Ko je ko u novoj Siriji

Politički analitičari veruju da je cilj pada sirijskog predsednika Bašara al-Asada stvaranje privremene vlade pod uticajem SAD i Turske, dok drugi spekulišu o mogućem političkom dogovoru Rusije i SAD, koji bi mogao uključivati i rešenja za Ukrajinu

Šta posle Asada

08.децембар 2024. I.M.

Ko su novi vladari Sirije

Pobunjenike u Siriji predvodi Hajat Tahrir al-Šam (HTS), islamistička militantna grupa čiji su članovi uglavnom salafisti, pripadnici ultraradikalne sekte unutar sunitskog islama. Cilj HTS-a je uspostavljanje države u Siriji zasnovane na islamskom pravu

Zvezdani ratovi

06.децембар 2024. B. B.

Iran u svemir lansirao raketu Simorg

Simorg je nosio ono što je Iran opisao kao „orbitalni pogonski sistem", kao i dva istraživačka sistema do orbite od 400 kilometara iznad Zemlje

Napad na kanal Ibar-Lepenac

04.децембар 2024. Nemanja Rujević

Sabotaža, pa pohod na Sever

Dok između Kurtija i Vučića traje nova igra prebacivanja krivice, deblji kraj, kao i obično, izvlače kosovski Srbi. Udar dinamitom na neuralgičnu tačku snabdevanja vodom i strujom Kosova tako je brzo upregnut u političke igre

Tribina

04.децембар 2024. Priredio i uredio: Nedim Sejdinović

Pravda za politiku

Ima li politike u Srbiji? Ko je i kako građanima ogadio politiku i političke stranke? Ko se i zašto boji politike? Da li je Vučićev režim u najozbiljnijoj krizi do danas? Da li se gnev građana može umiriti dezinformacijama, medijskim spinovanjima i nasiljem

U dobrotu se često sumnja

Unutrašnji glas

04.децембар 2024. Aleksandar Dimitrijević

Moramo Da Branimo Dobrotu

Svako od nas živ je samo zato što je prema njemu neko bio izuzetno dobar. Ali, nije stvar samo u zahvalnosti i uzvraćanju. Svi smo mi ovde ne samo zahvaljujući drugima, već i za druge; srž ljudskog bića jeste uzajamnost, razmena i dobrota; svet je već ionako tvrd, ako nam i srca budu otvrdla, postaće nepodnošljiv. Bez stalne uzajamne razmene dobrote, ne može biti ničega ni u spoljnom svetu, ni u nama

Predlog za prevođenje

04.децембар 2024. Dušan Pavlović

Namere i posledice

Autobiografija Angele Merkel, koliko god bila suzdržana i lišena pikanterija koje bi privukle senzacionalističku pažnju, nosi izuzetnu vrednost za razumevanje mnogih savremenih političkih, ekonomskih i geopolitičkih procesa i kriza. Bivša nemačka kanacelarka temama pristupa s gledišta državničke odgovornosti i javne politike, a ne kroz prizmu trivijalnih detalja ili insajderskih svedočenja

Izložba o Vojislavu Despotovu, MSUV

04.децембар 2024. Gordana Nonin

Veseli pakao pičvajza

Interdisciplinarna, kao što je to bio i sam opus Vojislava Despotova, izložba Veseli pakao poezije u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine ukazuje na kompleksne veze između književnosti i vizuelne umetnosti

Bioskop: Volja sinovljeva

04.децембар 2024. Zoran Janković

Hoćemo gusle!

Ovaj film nosi potencijal da pokrene prekopotrebni preporod u srpskom filmu naših dana, u smislu da se autori drznu da upornije sanjaju i da izmaštavaju svetove, pa bili oni upadljivo daleko od tipskog i oprobanog

Jubilej

04.децембар 2024. Prof. dr Milica Stojadinović

Bože, samo da ne umrem od sreće

Ovo je godina Đakoma Pučinija i njegovih opera, jer vek je prošao od kako je umro komponujući Tosku. Od dvanaest opera koliko ih je napisao, sedam je nazvao po svojim junakinjama. Kritičari ih nazivaju – Pučinijeve heroine

Feljton (2)

04.децембар 2024. Dr Ljubinka Škodrić

Nikad u partizanima nisam video ženu kukavicu

Među najuočljivijim promenama kod stanovništva na okupiranim evropskim teritorijama tokom Drugog svetskog rata bio je uticaj koji je okupacija imala na rodne i generacijske odnose i strukturu društva. Bio je to svet bez odraslih muškaraca, čije su uloge preuzimale žene