Platni promet

15.januar 2003. Zoran Majdin

Uspešan prelaz

O preseljenju platnog prometa u poslovne banke polemiše se "na ovim prostorima" intenzivno već deceniju i po. Najzad je to urađeno i čini se – kako smo se nadali, dobro smo se udali

Ličnost godine 2002 - Mlađan Dinkić

15.januar 2003. Dimitrije Boarov

Čak i ja štedim u našim bankama

Redakcija "Vremena" je guvernera Mlađana Dinkića proglasila za ličnost godine 2002. pre svega zato što je u protekloj godini uspeo da od Narodne banke Jugoslavije stvori stabilnu i efikasnu instituciju, koja je uspela da stabilizuje dinar kao nacionalnu valutu i da mu obezbedi priznanje konvertibilnosti; koja je postigla dragocene aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, što joj je omogućilo da rapidno uveća državne devizne rezerve; koja je vratila poverenje u bankarski sistem Srbije – čisteći nemilosrdno sve propale i prevarantske banke sa svog novčanog tržišta; koja je u pet meseci bez ikakvih krupnijih incidenata glatko izvršila konevrziju oko 8 milijardi maraka i drugih evropskih valuta u euro ili druge svetske valute; koja je jesenas izvršila valjane pripreme za prenos platnog prometa iz državne službe u poslovne banke početkom ove godine. Ne potcenjujući napore reformista u drugim državnim institucijama i ne umanjujući značaj promena koje se odvijaju u privatizaciji i restrukturiranju naše privrede, ocenili smo da su rezultati guvernera Mlađana Dinkića u sređivanju toliko značajne, naše centralne monetarne ustanove u protekloj godini daleko isprednjačili ispred svih drugih pokušaja u drugim institucijama (da ne spominjemo one u kojima stvari uopšte ne kreću s mrtve tačke ili idu nagore) – da zaslužuju i naše skromno priznanje. Mlađan Dinkić je, to je utisak koji malo ko može da ospori, ličnost koja raspolaže i ogromnom "pozitivnom energijom" u popravljanju prilika i modernizaciji Srbije i jednostavnom "stručnom efikasnošću" koja njegove akcije čini delotvornim. (Mnogi imaju energiju bez rezultata ili stručnost bez efikasnosti ili efikasnost bez moralnih i strategijskih orijentira.) Po običaju proglašenja ličnosti godine, koji smo uveli pre godinu dana, kada smo Božidaru Đeliću omogućili da na našim stranicama ispriča svoju životnu priču, i Mlađanu Dinkiću dajemo istu priliku (uz najnužnija skraćenja snimka njegove ispovesti).

TV manijak

09.januar 2003. Dragan Ilić

Novogodišnji SKRK

U Slobino vreme novogodišnje programe obeležavala je ležerna atmosfera, slike obilja i skečevi kojima se slavila visprenost našeg čoveka u snalaženju tokom krize. Danas su, naprotiv, političari u tolikoj medijskoj žiži da mediji nisu sebi mogli da dozvole pauzu tokom novogodišnjeg programa

Rekonstrukcija EU-a

09.januar 2003. Duška Anastasijević

Novi temelj za Evropu

Po prvobitnim obrisima koji će postati vidljiviji sredinom ove godine, EU će po svom ustrojstvu imati čvršći karakter od zajednice koju budu činile Srbija i Crna Gora

Brazil

09.januar 2003. Vladimir Stanković

Spektakularna inauguracija

Slučaj Luisa Inasija da Silve, poznatijeg kao Lula, koji je 1. januara preuzeo dužnost šefa najveće južnoameričke države, više je nego netipičan za svet visoke politike a njegova biografija autentična životna drama sa srećnim krajem

Proza - Robert Perišić

09.januar 2003. Teofil Pančić

Tihi marš Entropije

Ovih je dana Samizdat B92 objavio obe zbirke priča Roberta Perišića, učinivši ga tako drugim znamenitim pripadnikom "fakovskog" proznog naraštaja (nakon Ante Tomića) koji objavljuje knjigu u Srbiji

Mišel Uelbek, pisac koji provocira

09.januar 2003. Slobodan Kostić

Nemirna savest Zapada

Junaci Uelbekovih romana lutaju pustim predelima sveta u kojima se umesto ljudi mogu videti jedino utvare i senke. Za njih svet već odavno nije sigurno i toplo utočište; pisac je imao dara da primeti, talenta da takvo saznanje književno uobliči i hrabrosti da to javno kaže

Jugoslovenske institucije kulture

09.januar 2003. Sonja Ćirić

Ime bez države

Država po imenu Jugoslavija uskoro će, sa usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice Srbije i Crne Gore, i formalno prestati da postoji. Šta će se desiti sa saveznim ustanovama kulture i sa onima u čijem je nazivu odrednica – jugoslovenski

Vojkan Simić, predsednik Prvog opštinskog suda u Beogradu

09.januar 2003. Redakcija Vremena

Pravosuđe i građani

Tokom poslednje decenije prošlog veka odnos građana i pravosuđa mogao se opisati kao odnos nepoverenja. Savet za reformu pravosuđa posvetiće mu zbog toga posebnu pažnju. To naročito važi za odnos sudova i građana

Intervju - Vladan Batić, ministar pravde u Vladi Republike Srbije

09.januar 2003. Redakcija Vremena

Reforma koja traje

"Najveća vrednost projekta Strategije reforme je upravo sveobuhvatnost. Nema nijedne bitnije oblasti koja je vezana za pravosuđe, a koja nije makar notirana u ovom projektu"

Državne televizije

09.januar 2003. Biljana Vasić

Pretplati pa klati

Položaj državnih televizija u Evropi svojevrsna je mešavina poverenja i solidarnosti koje im gledaoci ukazuju pretplatom, finasiranjem iz državnog budžeta i pravnom zaštitom od političkih nasrtaja

Intervju - Bogoljub Karić, prvi srpski kapitalista

09.januar 2003. Miša Brkić

Do poslednjeg daha protiv straha

"Nisam hteo svojevremeno da učestvujem u određenim akcijama produbljivanja krize u vreme Miloševića, a da za uzvrat budem bogato nagrađen kad Milošević ode s vlasti. Nisam se 'upecao' na te buduće povlastice i onda je, kao znak osvete, veliki broj nekakvih dokumenata i materijala predat raznim službama u kojima su nas okrivili da smo navodno glavni kriminalci u Srbiji. Definitivno, velikog biznisa nema bez vlasti, ali ni obratno. Nisu mi tražili automobile iz Koštuničinog izbornog štaba, inače da jesu, dao bih. Država može sve, ko je Bogoljub Karić da joj zabrani da uzme Mobtel"

Posle "reotkupa" Telekoma Srbija od Telekoma Italija

09.januar 2003. Dimitrije Boarov

Đinđić u 063 kvizu

Kao nekakav novogodišnji poklon građanima Srbije, predsednik Vlade Srbije je 29. decembra protekle godine saopštio (na vanrednoj konferenciji za štampu) da je s Telekomom Italija, dva dana ranije postignut dogovor o reotkupu njihovog udela

Pogled u 2003

09.januar 2003. Milan Milošević

Aparat za predskazivanje budućnosti

O zasićenosti naroda politikom i elitom i o elitističkom zapostavljanju vitalnosti sirotinje. Da li je slučajno da u društvu koje se tako grčevito nada velikom brzom preokretu ima toliko kladionica

99 godina leta braće Rajt

29.decembar 2002. Saša Marković

Braća lažovi u mašini težoj od vazduha

U decembru 1903. Orvil i Vilbur su odneli delove svoje letelice u Kiti Hok i tamo sklopili Flajer. Bio je to dvokrilac, sa dva prednja elevatora, dva zadnja kormila i dve elise lančanicima povezane sa motorom, pri čemu je pilot ležao na donjem krilu i konopcima kontrolisao komande. Avion nije imao točkove, kao stajni trap koristio je jednu vrstu skija postavljenih na šine koje su se mogle okrenuti u pravcu vetra prilikom poletanja. Nakon jednog neuspešnog pokušaja od 14. decembra koji je završen manjim oštećenjima na letelici, istorijski let obavljen je 17. decembra 1903. u 10.35 po jakom vetru i tmurnom vremenu

Svet – 2002. godine

U Buš-Sadamovoj senci

Reč koja je na međunarodnoj sceni obeležila odlazeću godinu svakako je terorizam, s prefiksom "anti" ili jednostavno bez njega. Poput produženog efekta terorističkog napada 11. septembra na Njujork i Vašington i prošlogodišnjeg rata u Avganistanu, najznačajniji protagonisti – a "Vreme" je odlučilo da kroz njihove portrete krokije podseti čitaoce na događaje koji su u svetu obeležili 2002. godinu – stajali su na jednoj ili drugoj strani ove zamišljene barikade. Naravno, bilo je i izbora, silazaka sa scene ili uspona na nju, jubileja... Ali, sve to uvek u velikoj senci dveju ključnih figura koje su gotovo cele 2002. dominirale naslovnim stranicama i udarnim vestima svetskih medija – Sadama Huseina i Džordža Buša, pa im i u ovoj svojevrsnoj hronologiji zbivanja, po izboru naše redakcije pripada uvodno mesto

Savremeni terorizam

28.decembar 2002. Miloš Vasić

Pretnja i odgovor

Uzbuna nije bez osnova: ako Izrael, država iskusna u tim stvarima, planira vakcinaciju celog stanovništva protiv velikih boginja, na primer, onda to nije bez neke. Jedanaesti septembar pokazao je da su pesimisti bili u pravu, kao i obično: nema nezamislivih strahota koje bi bile neostvarive. Ranije se smatralo da politički terorizam gradi sopstvene granice; videli smo da postoje vrste terorizma koje ne znaju za granice. Sve to, međutim, nema nikakve veze sa našom zemunskom hajdučijom