
Povodom izložbe
Evropa zagledana u izlog
O umetničkom radu Aleksandra Denića na 60. Međunarodnoj izložbi savremene umetnosti Bijenala u Veneciji 2024.
O umetničkom radu Aleksandra Denića na 60. Međunarodnoj izložbi savremene umetnosti Bijenala u Veneciji 2024.
Umesto da suzbije kriminal, ilegalnu trgovinu artehakata i umetnina, država kupuje svoje kulturno istorijske vrednosti koje je neko ukrao od nje. Istraživanje koje su sproveli Evropska komisija i Europol 2022. godine sugeriše da kulturna dobra koja se najčešće nalaze na evropskim aukcijama potiču iz ratom zahvaćenih područja i iz politički i ekonomski nestabilnih država
Saradnja beogradskog Instituta za umetničku igru i Shanghai Normal University i Jingdezhen Vocational University of Art rezultirala je turnejom kineskih umetnika koji će se u septembra predstaviti Beogradu, Podgorici i u Sarajevu. Biće to njihov prvi dolazak na Balkan
Ministarstvo kulture je ocenilo da ne treba da pomogne Galeriju „Haos“, jedinu koja već skoro 30 godina promoviše crtež, a da izložba galerije čija je poslednja aktivnost zabeležena pre dve godine, zaslužuje dva miliona dinara, samo pola miliona manje nego ceo Oktobarski salon
Komisija Ministarstva kulture je jednoglasno ocenila da treba sufinansirati oba projekta Bitef dens konpanije, ali se tadašnja resorna ministarka Maja Gojković sa tim nije složila. Po njenom izboru najveće premije su, osim festivala Aje Jung, dobile folklorne manifestacije i projekti iz Novog Sada i sa Kosova
Roman Zimian je zajedno sa Stefanom Morgensternom osnivač i vlasnik fonda „Future net“ u čijoj je delatnosti trgovina digitalnim i kriptovalutama. Na svom sajtu Zimian sebe predstavlja kao „poljskog vozača, zaštitnika dece i pokrovitelja muzike i umetnosti“. U Podgorici je uhapšen na osnovu međunarodne poternice
Profesor Ekonomskog fakulteta i nekadašnji guverner NBS Dejan Šoškić podržao je negativan stav stručnjaka na skupu SANU o projektu „Jadar". „Ako se dopusti da strana kompanija vrši eksploataciju naših mineralnih sirovina, onda ona postaje njihov vlasnik, dok našoj državi plaća samo rudnu rentu (koja je u rangu par procenata iskopanih vrednosti, a u Srbiji je rudna renta među najnižim u Evropi)", napisao je Šoškić u autorskom tekstu
Milan Sisojević ili Kendi je srpski reper koji je rođen 1989. godine u Aleksincu. 2006. godine počeo je da se bavi muzikom, a 2009. objavio je svoj prvi album. U razgovoru za „Vreme" objašnjava svoj uspon i svoje pesme
Ovih dana moda je zakoračila u jedan novi svet – digitalni, gde se garderoba ne stvara rukama, već putem kodova i algoritama – pogledajte Instagram fotografkinje Helen Breznik
Zbog pitanja iskopavanja litijuma akademik Vladica Cvetković povukao se iz učešća koje ProGlas ima u protestima protiv Rio Tinta. U intervjuu za „Radar” akademik je naveo da bi bilo drugačije da smo bili spremni da spavamo pored pruga zbog krađe izbora, ali ako vlast promenimo uz ovoliko masovnog zastrašivanja, autokratiju ćemo reciklirati
Olimpijske medalje su nekada dodeljivane i za arhitekturu, književnost, muziku, slikarstvo i skulpturu, ali se nije ostvario Kubertenov antički san o spajanju “gimnastike za telo i muzike za dušu”
“Osećali smo da nečemu dolazi kraj. Naravno, niko od nas nije znao šta nas čeka, naročito ne da će se sve tako krvavo raspasti, ali da će sve biti drugačije – to se osetilo u vazduhu. I Titova smrt se desila upravo na početku te dekade. Mislim da je među nama postojao iracionalni osećaj ‘sad ili nikad’”
“Hoćemo da napravimo veliki nezavisni teatar, da radimo ono što mi hoćemo, što druge kolege hoće... A o tome kakva je situacija na nezavisnoj sceni najbolje govori to što nam je Ministarstvo za kulturu za ovaj projekat dalo dve hiljade evra bruto, to je hiljadu i osamsto neto”
“Danas je dovoljan jedan klik na Guglu da saznamo o nekom gradu sve; od istorije, klime, umetničkih ponuda... pa sve do jeftinih restorana! Ali pravi čitaoci neće ‘klik’, već emociju koja će da pokrene njihov proces proživljavanja, a ne pukog konzumiranja”
Bombardovanje čula postalo je nova fascinacija u konzumiranju umetničkih dela, a izraz “imerzivno” postao je ključna reč u vokabularu Britanaca za opisivanje i vrednovanje svake izložbe. Među brojnim ove letnje sezone, u fokusu su tri
"Najveća pretnja srpskom jeziku nisu nekakve mračne strane sile poput latinice, anglicizama ili interneta, nego tvrdokorna domaća nepismenost i nekultura", rekao je pre koju godinu Ranko Bugarski u razgovoru za „Vreme“
"Mnogima je cinično što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe", piše "Noje ciriher cajtung"
Dipfejk - verodostojni falsifikat koji proizvodi video-snimke, koristi se za prevare i dezinformacije u raznim oblastima, pa i za pornografske sadržaje. Nemačka sprema zakon koji se neće svima svideti
Zbog straha od usporavanja američke privrede kompanije zabeležile velike gubitke. Zabeležen pad indeksa i u drugim delovima sveta
Muzej grada Beograda i Istorijski muzej Srbije očekuju prve posetioce u novim prostorima negde pred početak Ekspa. Ministar finansija Siniša Mali najavio je i muzejsku četvrt kod Beograda na vodi, kao da ona na Trgu Republike i Studentskom trgu već ne postoji
“Neorgansko vreme stvara neorganske ljude. Neorganski ljudi stvaraju neorganska mišljenja. Znači, mi sad živimo u jednom veštačkom, neorganskom svetu. U jednoj velikoj tehnološkoj devoluciji. Ma koliko nam se činilo kako čovek sad ide kud hoće, da imamo tu veštačku inteligenciju – mi sad živimo u devolutivnom vremenu. Svaka ljubav i sva osećanja prognani su iz sistema koji vlada sada. Jer, to pokazuje slabost, a čovek koji ima slabost nije potreban nikome. Ovde su potrebni čvrsti ljudi, koji će lako da žive tuđe direktive”
Otvaranje Olimpijade u Parizu u svom je šarenilu praznik slobode za koju stalno traje borba, za razliku od sletova na nekim od ranijih ceremonija, jer su oni uvek ogledalo totalitarizma
Primatolozi su nam pokazali da u prvih osamnaest meseci za mladuncima šimpanze zaostajemo u skoro svemu, da bismo onda stekli prednost u samo jednom – doduše, presudno važnom – svojstvu. Jedinstven za nas jeste kapacitet da se zajednički usredsredimo na rešavanje istog problema, ma koliko dugo taj proces mogao da traje, i da, po njegovom završetku, podelimo nagradu
Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe
Da se ne zavaravamo, nema tu prave umetnosti i “dubine”, ali ima dosta veštine i gledalačke radosti – što je nešto što bioskopska publika ume da prepozna i nagradi
Glavni događaj na beogradskoj likovnoj sceni ovog leta je retrospektivna izložba o velikom umetniku Đorđu Andrejeviću Kunu, povodom 120. godišnjice od njegovog rođenja. Ovo je priča osobe koja je o njemu tokom godina slušala, čitala i čije su se sudbine članova familije, kasnije će se ispostaviti i tazbine, u određenim životnim momentima preplitale
“Pred patnjom razum zaćuti. Ima naučno objašnjenje za to: kreativnost i racionalnost nisu smešteni u istom delu mozga. Kad racio radi, kreativnost ćuti i obrnuto. Ali možemo gledati i na duhovni način, jer nas patnja skrušava, slama naš ego, osećamo se manje kao stanovnici ove zemlje i bliži Bogu”