Odiseja 2005

09.фебруар 2005. Dr Saša Marković

Dugo putovanje u našu prošlost

Naučnici su do sada mogli samo da nagađaju šta se na Titanu zbiva i kako on zaista izgleda. Kada se uzmu u obzir temperatura koja tamo vlada i sastav atmosfere, sasvim je moguće da na Titanu postoje uljasti okeani tečnog metana duboki i do hiljadu metara koje konstantno hrane metanski pljuskovi i reke. Mnogi su izneli i vrlo smelu pretpostavku da je Titan, s obzirom na obilje prisutnih organskih jedinjenja, pogodno mesto za razvoj života, uprkos surovoj hladnoći

Slovenija i EU

09.фебруар 2005. Svetlana Vasović-Mekina

Dve strane medalje

Slovenački parlament je 1. februara na vanrednoj sednici sa ogromnom većinom – 79 poslanika "za" i četiri "protiv" – usvojio Ustavni ugovor Evrope. Opštenarodno slavlje ovog puta je izostalo

Politički život

09.фебруар 2005. Dimitrije Boarov

Para vrti di burgija neće

Zašto su tri povećanja poslaničkih plata izglasana u poslednja četiri meseca, baš kada je počela kampanja za kočenje građanske potrošnje i ograničenje plata u javnom sektoru

Dizajn u Srbiji - Pet događaja koji su obeležili 2004

03.фебруар 2005. Robert Matić

Mediteranski, ali bez vespi

Priličan broj globalno najznačajnijih imena kada je reč o dizajnu, advertajzingu i brendingu boravila su kod nas u drugoj polovini 2004, postavivši tako glavni grad Srbije na mapu svetskih metropola

Javna preduzeća

02.фебруар 2005. Miša Brkić

Dranje dinosaurusa

Cilj reformi ŽTP-a, NIS-a, EPS-a, PTT-a, Telekoma, JAT-a, Aerodroma "Beograd" i Srbijašuma je da građani ubuduće dobijaju kvalitetne usluge po cenama nižim od sadašnjih. Koliki je to posao, pokazuju podaci da je u tim firmama jedna trećina zaposlenih višak, da su plate iznad proseka u Srbiji, a da je efikasnost jedva na 30 do 40 odsto proseka javnih preduzeća država u okruženju

Bogoljub i drugi Karići

02.фебруар 2005. Tamara Skrozza

Dinastija iz šerbeta s hlebom

Mnogo više od Pulicerove nagrade zaslužio bi novinar kome bi pošlo za rukom da objasni kako je zapravo nastala dinastija Karić. Mnogi su pokušavali, mnogi su mahali raznoraznim papirima, ali se svaki od tih pokušaja završavao na pola puta. Zahvaljujući tome, posle četvrt veka njihovog puta ka uspehu, Karići su zapravo enigma čak i za one koji se njima ozbiljno bave. Uspeh Bogoljuba Karića na poslednjim predsedničkim izborima i rast broja pristalica njegovog Pokreta Snaga Srbije samo su poslednje u nizu činjenica koje potvrđuju jedno: da je Bogoljub, sa sve svojom braćom i familijom, uvek spreman samo na uspeh. U tom smislu, gotovo upozoravajuće zvuči već pomalo zaboravljena priča koju je zabeležio Slava Đukić, a koja se ticala jednog davnog razgovora između Slobodana Miloševića i Bogoljuba Karića. "Slobodan: 'Bogi, moram da razmišljam kome ostavljam Srbiju. Ti bi mogao da me zameniš na predsedničkom mestu.' Bogoljub: 'Mogu, ali tek 2005. godine'. Slobodan: 'Zašto tek tada?' Bogoljub: 'Tada ću imati 50 godina i zaokružiću svoju ekonomsku imperiju.’" Februar je 2005, u udarnim vestima ponavlja se kako će Pokret Snaga Srbije uskoro postati parlamentarna stranka, a imperija, uprkos likvidaciji Astra banke, problemima s Mobtelom i stalnim podsećanjem na Karićevo ekstraprofiterstvo, nije nimalo daleko od "zaokruživanja". Što se porodične imperije tiče, ona nije ni dovođena u pitanje. Čeka se još samo serija ili knjiga o putešestvijima siromašne braće iz Peći

Kriminal - Strogo kontrolisani putnik

02.фебруар 2005. Dejan Anastasijević

Bagzi u zoni sumraka

Ne samo što Srbija u koju se Bagzi vraća izgleda bitno drugačije nego onog februarskog dana kada je seo u kamion već postoje dobri izgledi da se promeni i sam tok sudskog procesa, a on tu treba da bude ključni igrač

Intervju - Žak Rupnik, Centar za međunarodna istraživanja i analize

26.јануар 2005. Duška Anastasijević

Svi upiru pogled u Brisel

"Smatram da je na vama da odlučite da li da pogled uprete u Prištinu ili u Brisel. Znam da su to teška pitanja i da se od ljudi traži da se odreknu mnogo toga. Jedini način da se teritorijalna pitanja ovde reše jeste da se ljudima ponudi nešto veće za uzvrat"

Bušova doktrina, drugi čin

26.јануар 2005. Slobodanka Ast

Govori tiho i nosi – veliki štap

Predsednik SAD je nedvosmisleno poručio da u svom drugom mandatu neće biti lame duck , "ćopavi patak", kako u žargonu Amerikanci zovu odlazećeg političara: nastaviće sa radikalnim potezima i na međunarodnom i na domaćem planu

Knjige - Ostrvo s blagom, R. L. Stivenson

26.јануар 2005. Zoran Paunović

Romantični gusari i okrutni dečaci

U izdanju Kreativnog centra pojavilo se novo, raskošno, bogato ilustrovano izdanje romana Roberta Luisa Stivensona Ostrvo s blagom, remek-dela takozvane omladinske književnosti, knjige koja u ličnom tumaranju po Gutenbergovoj galaksiji lakše od drugih zadobija status najdraže

Pošto evropska karta

26.јануар 2005. Milan Milošević

Gužva na prvom koloseku

Signale iz međunarodnog okruženja različite grupe različito tumače, jedni kažu da zemlja ode u propast i izolaciju, drugi kažu da je ipak otvorena evropska perspektiva, treći kažu da je možda otvorena perspektiva, ali da je ugrožena država

Ekonomska politika u 2005

12.јануар 2005. Miša Brkić

Između mera i odmeravanja

Sve što su kreatori ekonomske politike zamislili kao radikalne reforme za 2005. godinu dobro je zamišljeno, pod uslovom da se koalicioni partneri s tim slože

Hrabri novi svet

30.децембар 2004. Slobodanka Ast

Supermenov san

Da li su naučnici na putu da otkriju mitološku panaceju, lek za sve bolesti, pa i neke od najtežih, kao što su dijabetes, infarkt, paraliza kičme, Alchajmer? O ovim naučnim prodorima "Vreme" je u Londonu razgovaralo sa Beograđankom dr Jasminkom Godovac-Cimerman, profesorom na University College London

Filmovi za decu

30.децембар 2004. Ivan Jević

Bajka, kokice i kapitalizam

Šta deca gledaju u bioskopima i kog je to kvaliteta, nije pitanje koje se često postavlja. Kroz ovu malu retrospektivu filmova u 2004. godini namenjenih najmlađima pokušaćemo da bar malo ispravimo taj propust

Besprizorno novinarstvo

30.децембар 2004. Predrag Manojlović

Punoletstvo lova

Šta još treba da se dogodi, koliko ubistava treba da se izvrši da oni koji imaju poseban moral, moral političara na Balkanu, u Srbiji, u Beogradu, shvate da im nema veće obaveze nego da odbrane pojedinca od evo već punoletne novinarske razularenosti. Da vodeći računa o pojedincu, ma kako se zvao i ma koje nacionalnosti bio, grade državu

Hoće li prestati teror TV-reklamokratije

30.децембар 2004. Teofil Pančić

Druga smrt Cipiripija

I polje famoznog "advertajzinga" mora biti uterano u podnošljivo tesne okvire zakona koji neće gušiti slobodno tržište, ali vala ni daviti gledaoce koji bi ponekad da pogledaju neku utakmicu ili, da prostite, igrani film