
Nauka
Ljubav i drugi eksperimenti
Kako istraživači objašnjavaju ljubav, može li se zaista dogoditi na prvi pogled i da li smo monogamni milom ili silom?
Kako istraživači objašnjavaju ljubav, može li se zaista dogoditi na prvi pogled i da li smo monogamni milom ili silom?
Deset gradova i opština u Srbiji od ove jeseni prikjlučilo se inicijativi za unapređenje usluga mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške za decu i prevencije nasilja
Južna Koreja je zemlja sa najvišom stopom suicida. Sada se preduzimaju neke mere protiv toga. Srbija takođe nije daleko od vrha crne liste
Čim se organizuju u grupe, ljudi, kao i najveći broj vrsta primata, majmuna i “nižih” sisara, u određenim situacijama efikasno uspostavljaju hijerarhijske odnose, a jedan od njih nameće se kao vođa. Narušavanje hijerarhije može biti opasno, obično vodi riziku, sukobima i borbama. Većina članova grupe zbog toga odlučuje da poštuje nametnuta pravila i da makar ne izaziva vođu. Ipak, poslušničko ponašanje može biti u krajnjem neskladu s našim unutrašnjim stavovima. Kako izgleda iskreno poštovanje? Čemu ono zapravo služi? Zašto je važno i šta je koren samopoštovanja
Inostrani autori i nova izdanja beogradskog izdavača Clio pod geslom „Manje je više“ koje otkriva i domet njegovih knjiga, ali i način kojim se opstaje u datim okolnostima srpskog izdavaštva
Od 4. novembra školski časovi će biti skraćeni na 30 minuta, a prve nedelje u štrajku će biti škole u Beogradu i Požarevcu. Prosvetari pozivaju svoje porodice da dođu na veliki protest koji će biti održan 1. novembra u Beogradu
Tokom evolucionog procesa stekli smo kapacitet da uživamo u različitim stvarima. Za opstanak su jasni značaj seksualnosti, ishrane i zajedništva, pa i mi u njima očigledno uživamo. Uloge lepote ili uspeha nisu tako jasne, ali su mnogim ljudima svejedno dragocene. Jedno od najmisterioznijih uživanja jeste ono koje ponesemo iz svakog bliskog, inspirativnog ili poverljivog razgovora. Čemu li bi to trebalo da služi
Šta da radi čovek kad dobije pismo u kome saznaje da je član Privredne komore, u koju se nikad nije samovoljno i dobrovoljno učlanio, i da zato treba da plati članarinu, jer će od toga imati koristi, mada se ne kaže koje
Sajberhondrija, odnosno eskalacija anksioznosti u vezi sa zdravljem koja nastaje upornim pretragama i čitanjem sadržaja o simptomima i bolestima na internetu, može da se razvije u depresiju i opsesivno-kompulsivne poremećaje, kaže za „Vreme“ psihološkinja Jelena Vukičević
Punomoćnik porodica oštećenih, advokat Ognjen Božović je nakon završetka ročišta rekao da je njegov utisak da je suđenje bilo dosta emotivno i da „smo dobili odgovore na brojna pitanja“
“Antikomunisti ništa ne praštaju komunistima, a sebi sve. Đido je napisao nekoliko memoarskih knjiga koje su veoma iskrene. Piše i razmišlja kritički. Meni se čini kako njegova samokritika ima ponekad u sebi nečeg egoističnog – prevelika zaokupljenost sobom i posmatranje sebe u prošlosti sa jednog previše uzdignutog moralnog stanovišta... Dakle, veći je problem njegova preterana samokritika nego njen manjak. Ali, antikomuniste ništa neće zadovoljiti. Ako govorimo o Drugom svetskom ratu, partizani sigurno imaju ne malo toga što sebi mogu da zamere, ali ipak mnogo manje od svih drugih sukobljenih strana”
Izvesna je dalja fragmentacija crnogorske političke scene, a pregovori, ne samo o formiranju već i o funkcionisanju vlasti, postaju sve kompleksniji. To je direktna posledica nesrazmere između koalicionog kapaciteta političkih subjekata i onoga što bismo mogli nazvati “ucenjivačkim kapacitetom”. I to nema nikakve veze za programskim ciljevima bilo kojeg od učesnika u postizbornim pregovorima
Da li vas je iko ikada učio tome zašto je iskrenost važna? Gde da je tražite? Kako da je izdržite? Da li su vam nudili pomoć u slučaju da za nju morate da platite neku cenu
“Naš stav je godinama bio da nećemo Miloševića. Sad nam je stav da nećemo Vučića. Ali šta je to šta hoćemo, to ne znam. A to je suština. Da postoji agenda onoga šta hoćemo i konsenzus oko te agende, pa ljudi bi imali i volje i energije da se za to bore, čak i oni razočarani koje si pomenula. Siguran sam u to. Evo, Rio Tinto i Jadar su nas pokrenuli u velikoj meri, jer to je konkretna stvar, to je borba za vodu, zemlju i život. Verujem da se od te borbe nećemo umoriti niti odustati. Van toga, ne vidim ništa da nas motiviše objedinjujuće. Sendviči i dve hiljade za gospodina su najviše što se u Srbiji, u ovom trenutku, nudi konkretno”
Povodom obeležavanja Svetskog dana mentalnog zdravlja, razgovarali smo sa mladima iz Beograda o tome kako brinu o svom mentalnom zdravlju i koliko im je dostupna pomoć
Pre više od dvadeset godina, Svetska psihijatrijska organizacija objavila je da najveći problem nisu ni poremećaji ni tretmani, već stigmatizacija. Jednostavno rečeno, nije problem u tome što je neko, na primer, depresivan, problem je u tome što mi koji živimo s njim i oko njega još nismo dovoljno evoluirali da bismo mogli i dalje da ga, uprkos trenutnom mentalnom poremećaju, vidimo kao osobu, da ga se ne bojimo gotovo automatski, te da bismo umeli da se prema njemu postavimo s ljudskošću i saosećanjem
Galama identiteta nije puka ideologija beskrajne tolerancije različitosti nego funkcionalni nemir kapitalizma koji ovom bukom upravlja – teza je knjige Identitetske politike Dejvida Pilgrima
Bivši predsednik Boris Tadić manuo se ćoravog posla u srpskoj opoziciji i preuzeo masno plaćenu poziciju u kineskoj kompaniji. Ispada da je sve vreme propovedao vodu, a pio vino
Na poziciju nezavisnog neizvršnog direktora kompanije u oblasti svemirske tehnologije i zemaljskih aplikacija imenovan je bivši predsednik Srbije Boris Tadić. Sedište kompanije je u Hong Kongu. Njegova pozicija će podrazumevati savetodavnu ulogu
Razna istraživanja pokazuju da je interpersonalno poverenje u Srbiji među najnižima u Evropi. Evropsko društveno istraživanje (ESS) od pre par godina pokazalo je da je poverenje u političare i političke partije u Srbiji među najnižima od 29 država koje su u njemu učestvovale. Sasvim precizno, po izraženosti poverenja u političare i političke partije Srbija je treća otpozadi (na 27. od 29 mesta)
O vladajućoj atmosferi u Srbiji za “Vreme” govore profesor psihologije Dragan Popadić u Beogradu i docentkinja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Mina Điković
Zamislite (ako možete) da će ovi današnji uništitelji svih institucija jednom priznati da su izgubili izbore. I šta onda? Da li će neki optimista pokušati da me ubedi u to kako nisam u pravu ako ustvrdim da smo mi sada neuporedivo dalje od sedmog oktobra nego što smo to bili 2000. godine
Završen je još jedan protest prosvetnih radnika koji su danas ispred Vlade Srbije ostavljali i poruke: „Nema svako love da kupi diplome", „Crna Slavice" i druge. Zahtevi su isti. Traže da se početna zarada nastavnika osnovnih i srednjih škola izjednači sa republičkim prosekom, a premijer Miloš Vučević kaže - ne može uvećanje više od 12 odsto
Bilo kakva virtuelna trka u naoružanju oduzima regionu mogućnost razvoja i troši nasleđe mlade generacije. Kupovine poput aviona “rafal” ili artiljerijsko-raketnog sistema HIMARS predstavlja samo budžetski trošak koji suštinski ne doprinosi nivou bezbednosti, a oduzima mogućnost razvoja u mnogim drugim oblastima. Ove nabavke aviona daleko prevazilaze finansijske mogućnosti i Hrvatske i Srbije
Upitanost i otvorenost za novo jednako su dragoceni kao što je uverenje da imamo odgovore opasno i sužavajuće. Zato mislim da uvek treba “bežati” od ljudi s odgovorima. Suviše smo mi mali da bismo mogli imati odgovor na bilo koje važno pitanje. Zato našu temeljnu potrebu za odgovorima, već vekovima, zloupotrebljavaju mnogi ideolozi, gurui, filozofi i psiholozi, sveštenici, influenseri... Čim primetite da neko ne može da kaže “ne znam” i otvoreno misli o vašem pitanju, vreme je da krenete dalje
Sa psihološkog aspekta nijedna zrela, mudra i ostvarena osoba nikada ne bi iskoristila argument „znaš ti ko sam ja“, kaže za „Vreme“ psihiološkinja Ana Mirković
Iz pančevačke Tehničke škole „23. maj“ je potvrđeno da se maloletničko nasilje dogodilo ispred zgrade te škole i da su „samo neke" od devojčica na snimku učenice te škole. Postoji veoma velika tolerancija na nasilje među decom, jer je njima uglavnom zabavno da na društvenim mrežama gledaju ismejavanje i zadirkivanje drugih, kaže za „Vreme“ specijalni pedagog Ljiljana Marković