Prvoboračka alavost
"Rođe i njihov Amerikanac"; "Vreme" br. 747
"Rođe i njihov Amerikanac"; "Vreme" br. 747
Zašto je dr Ksenija Atanasijević, značajni filozof i prevodilac filozofske literature, prva univerzitetska nastavnica u Kraljevini Jugoslaviji koja je ostavila impozantan opus od oko 400 bibliografskih jedinica, ekskomunicirana sa Beogradskog univerziteta 1936? Zašto je raznim smicalicama akademskih koterija, intrigama kolega intelektualno inferiornijih od nje, koji su pribegavali i nezakonitim radnjama, prekinuta profesorska karijera ove briljantne naučnice, koja je uz Isidoru Sekulić i Anicu Savić-Rebac smatrana "najučenijom srpskom ženom"? Odgovore na ova pitanja pruža monografija Ljiljane Vuletić Život i misao Ksenije Atansijević koja se upravo pojavila iz štampe
Prošlo je petnaest uglavnom mučnih sezona otkad je Arsen Dedić, najvažniji kantautor jugoslovenskog prostora, poslednji put nastupao u Srbiji. Sledeće nedelje će u Beogradu nastupiti bar dve večeri, i to u dvorani Doma sindikata, gde je pre četiri decenije održao svoj prvi solistički koncert, i u Novom Sadu. Ovo što sledi je pregled Dedićeve karijere u poslednjih petnaest godina
Ja pišem o svojim osećanjima, košmarima, snovima, o svojim prvim borama, o ožiljcima koji zarastaju na svima nama, a da ih nikada niko ne leči, o svojim razočarenjima i promašenim iluzijama
Ivica Dačić, predsednik glavnog odbora SPS-a. ("Politika")
Jedni su španskom borcu oduzeli ulicu s njegovim imenom, drugi su mu je vratili; i jedni i drugi svojim ponašanjem samo reflektuju moralnu bedu, lažnost i kukavičluk svoje pozicije
"Tito je brend!", kaže "komesar za ideologiju i propagandu" novootvorenog restorana Kod Maršala u centru Skoplja.
Ustavno proglašeni doživotni predsednik SFRJ ostvario je san svakog advertajzing stručnjaka: da stvori i danas živ kult ličnosti, na koji su se "primali" razni slojevi stanovništva, kako u zemlji tako i u inostranstvu
O zapostavljenoj simbolici istorije sindikalnih borbi i o tome da li je ovaj divlji kapitalizam bolji ili gori od onog u kome se odvijala sledeća priča
Srbi u Slavoniji i Baranji ne veruju više nikom. Na najavljenu reintegraciju u Hrvatsku oni reaguju instinktivno – tovare stvari na traktore i kamione i odvoze ih u Srbiju. Potom se vraćaju nazad i sa strahom očekuju rasplet
Dok sedite u vozilu gradskog prevoza i zamišljeno gledate kroz prozor, sa nekog bilborda osmehuje vam se lice poznatog novinara, ušuškanog između reklame za jogurt i reklame za banku koja daje kredite bez žiranata. Otvorite novine, kad isto to. Računica je prosta: ako vas ima na bilbordima i u novinama, uz to i radite na televiziji, pa vas ljudi prepoznaju na ulici, to bi trebalo da znači da ste – zvezda
"Sa kapitalom koji je neophodan za razvoj našeg društva i privrede pojavili su se i zaposleni koji su u stvari nelojalna konkurencija. Naši privrednici koji poštuju regulativu i ispunjavaju sve obaveze prema državi i zaposlenima, došli su u poziciju da strane privrednike doživljavaju kao neprijatelje", kaže Branislav Matić predsednik Granskog sindikata metalaca Nezavisnost
Jopet se, pravim i istorijskim povodima, sastao, ovog puta ovim redom, crkveni, državni i vojni vrh, plus prestolonaslednik, pa su i odlučili da nastave da se sastaju dok svi ne savladamo gradivo i spremno uđemo u Evropu
Najnoviji diplomatsko-vojni skandal mogao se izbeći sa dva kliktaja kompjuterskog miša
"Strah i odgovornost"; "Vreme" br. 746
"Jagma za parama"; "Vreme" br. 746
Goran Marković: Delirijum tremens
Uloge: Predrag Ejdus, Vesna Čipčić, Milena Pavlović, Mile Stanković, Anita Mančić
Beogradsko dramsko pozorište
Ovogodišnja proslava svetskog Dana knjige, 23. aprila, protekla je u znaku Don Kihota, koji ove godine slavi četiristoti rođendan. Na koga je uticao, gde je sve gostovao Vitez tužnoga lika, ko je dopisivao njegove dogodovštine i šta mu se sve dešavalo u protekla četiri veka