img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Možemo li prežaliti zvonik?

27. april 2005, 16:51 Aleksandra Davidov Temerinski, istoričar umetnosti, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture
Copied

"Strah i odgovornost"; "Vreme" br. 746

Dugo punjena Pandorina kutija Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture očigledno se prepunila i dovoljan je bio jedan povod – rušenje zvonika u manastiru Mileševi – da se njena sadržina izlije, sticajem okolnosti, na stranice nedeljnika „Vreme“, kome treba zahvaliti na prostoru za javno izlaganje nekih stručnih stavova.

Bivši direktor Republičkog zavoda Marko Omčikus, koji je priču po novinama započeo, očigledno se preračunao pomislivši da je došao čas za njegovu ofanzivu i napad na način rada novog rukovodstva. Nije računao na to da će svojim javljanjem probuditi potisnuti revolt svojih kolega, a do prošle godine potčinjenih, kojima je, na sramotu struke, vladao bez trunke skrupula: kao dete, s one strane dobra i zla. Prevideo je da je za njegovog direktorovanja stvorena kritična masa stručnjaka koja o njegovom profesionalizmu, a time i načinu rukovođenja, misli, govori, pa evo sada i piše – sve najgore. Ali, i red je da svako snosi posledice svog delovanja.

Rekla bih u nekoliko reči nešto o argumentima mojih kolega koji su se oglasili u „Vremenu“ (broj 746), štiteći zvonik podignut u XX veku u porti manastira Mileševa iz XIII veka. Njihovo tumačenje konzervatorskog pravila (starog decenijama) da se u hronološki višeslojnim celinama čuvaju svi istorijski slojevi – pogrešno je shvaćeno i čak pomalo komično. Sva promašenost njihovog stava najbolje se može razumeti ako se zamisli situacija u kojoj sledbenici ovih konzervatora koji život daju, al’ mileševski zvonik ne daju, za jedno sto godina počnu da vode sličnu polemiku boreći se, na primer, da se kiosci podignuti za Slobinog vakta ne sklone iz nekog gradskog jezgra koje je pod zaštitom, jer oni, zaboga, predstavljaju istorijski život urbane celine. Osoba obdarena maštom može da zamisli mnoštvo sličnih primera. Ono što u rezonovanju mojih kolega nedostaje jeste stručna procena da li pomenuti zvonik ima, „po sebi“ i u odnosu na mesto na kome se nalazi, potrebne kvalitete koji bi ga preporučili za čuvanje, ili ne, što je rutinski i obavezan postupak koji se u jeziku zaštite spomenika naziva valorizacijom. Valorizacijom se, dakle, u krajnjem ishodu određuje da li će nešto uopšte biti zadržano i prezentovano, i koliko će biti istaknuto u okviru celine. Samo ste valorizaciju zaboravili, drage kolege.

Navela bih primer koji će lako pokazati da očuvanje svih istorijskih slojeva po svaku cenu nije pravi put u prezentovanju nekog hronološki višeslojnog spomenika. Nedavno je završena obnova katedarale Sv. Tripuna u Kotoru, čije je istraživanje i restauratorsko-konzervatorske radove obavila prof. Milka Čanak-Medić iz Beograda, pažljivo procenjujući vrednosti brojnih zatečenih slojeva i odlučujući se za njihovo čuvanje ili uklanjanje radi prezentacije onih vrednijih. Odluke su donošene na osnovu valorizacije pojedinih elemenata iz raznih epoha. Taj projekat je 2001. dobio međunarodno priznanje organizacije Evropa Nostra kao najbolje delo u pogledu istraživanja, restauracije i konzervacije spomenika kulture. Kao što su neki barokni slojevi u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru uklonjeni radi prezentacije otkrivenih srednjovekovnih, i u manastiru Mileševa se ruši novi zvonik koji je bez arhitektonskih vrednosti i onemogućava sagledavanje crkve na način na koji je to bilo moguće tokom sedam prethodnih stoleća (od prve trećine XIII veka kada je crkva sagrađena do početka 20. kada je zvonik podignut). Dakle, argumenti koji govore u prilog rušenja zvonika u Mileševi isti su kao i oni upotrebljeni kada je prezentovana katedrala Svetog Tripuna u Kotoru. Ovaj poslednji projekat je, kao što je već rečeno, nagrađen visokim međunarodnim priznanjem.

Nadam se da je jasno da princip koji je pre neku godinu zadovoljio kriterijume jedne međunarodne organizacije kakva je Evropa Nostra može da zadovolji i kriterijume naših stručnjaka pri odlučivanju da li da se ukloni jedan arhitektonski beznačajan, nov objekat (1911), postavljen u središte srednjovekovnog manastira, jednog od jedva desetak sačuvanih vladarskih zadužbina iz XIII veka koje su poverene na čuvanje i brigu Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, najvišoj instituciji te vrste u Srbiji. Žalosno je da odluke u toj instituciji donose stručnjaci koji su sebi dozvolili da im lojalnost bivšem direktoru zamagli svest o osnovnim principima struke. Još je gore ukoliko izneti stavovi nisu rezultat želje da se podrži kolega i prijatelj, već autentično profesionalno uverenje potpisnika.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure