Maradona u Beogradu - najlepši golovi Dijega Armanda
Amblem fantastične elegancije
U Beogradu je bio fudbalski tigar, jer fudbal kakav je igrao Dijego Maradona bio je strašan i lep kao vrh vulkana u snegu, kao Vezuv pod snegom
U Beogradu je bio fudbalski tigar, jer fudbal kakav je igrao Dijego Maradona bio je strašan i lep kao vrh vulkana u snegu, kao Vezuv pod snegom
Imaju li odrasli građani ove zemlje neka prava? Ili treba krotko da trpe i pristaju da budu kolateralna šteta nečijih mesijanskih tripova
Vlada Srbije usvojila je Nacionalnu strategiju Srbije za priključenje EU-u koja treba da postane osnov za donošenje nacionalnih programa za sprovođenje temeljnih reformi i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnim okvirima Evropske unije. Dokument od oko 200 strana, na čijoj je izradi radilo na stotine najuglednijih stručnjaka, usvojen je u trenutku kada se iz Brisela sve češće čuje da će kriterijumi za buduća proširenja biti stroži. Drugu tribinu od ukupno pet tribina koje organizujemo u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", "Vreme" je posvetilo obavezama koje je Vlada Srbije preuzela usvajanjem ovakvog državnog dokumenta i svim teškoćama koje Srbiju čekaju na putu ka EU-u. Na tribini su učestvovali Milica Đilas, koordinatorka izrade Strategije, Miroljub Labus, potpredsednik Vlade Republike Srbije, Gordana Matković, istraživač Centra za liberalno-demokratske studije, i Dušan Lopandić, pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom Vlade Republike Srbije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme".
"Da se srpska javnost tada drugačije odnosila prema žrtvama Prvog svetskog rata, istorija Srbije od 1941. godine do poslednje decenije prošlog veka izgledala bi drugačije. Jer, u tom ratu je stradalo 68 odsto aktivne muške snage, deca se nekoliko godina nisu rađala i u Srbiji nije bilo deteta ispod tri godine, 60 godina posle završetka toga rata nije bilo stanovništva koje bi ostarilo"
Srbija nema drugog načina no da prizna sebi poraz i oslobodi se pakla praznog egoizma
"Mnogi misle kako je važnije, makar i na štetu države, ostvariti unutrašnji politički profit iz činjenice da s nekim niste glasali. Time se insistira na poruci da građani Srbije nisu spremni da osude zločine, već da oko njih licitiraju."
Filip Cepter možda ispadne "najkraći" predsednik nacionalnog olimpijskog komiteta s gotovo stogodišnjom tradicijom i najdužim službenim imenom – Olimpijski komitet državne zajednice Srbija i Crna Gora, neznatno skraćeno: OK(DZ)SCG. Nepuna četiri meseca od njegovog izbora, tinjajući sukob među ljudima koji vode ovdašnji olimpijski pokret eksplodirao je prošle nedelje zaglušujuće bučno
"Srebrenica za početnike"; "Vreme" br. 752
Ima izvesnog mazohizma u bilo kakvom upoređivanju odavno uređenog Ujedinjenog Kraljevstva sa Srbijom u tranziciji, čak i kad je reč o obrazovanju, koje je u Srbiji takođe u tranziciji, ali to bi moglo biti od velike koristi. No, na prvi pogled, porediti englesko i srpsko obrazovanje je isto kao poređenje najmodernijeg džambo-džeta sa unezverenim, izgladnelim vrapcem kome je jedno krilo slomljeno
Uporedo sa povećanjem broja mesta na kojima je omogućeno legalno kockanje raste i zainteresovanost javnosti za probleme patoloških kockara. Stara nevolja tretirana kao privremeno napuštanje "normalnog života", kao "đavolja rabota" počinje da se posmatra kao jedan od oblika zavisnosti koji se leči naučno zasnovanim metodama
"Ovde u Srbiji kao da postoji viša sila koja nas sprečava da vidimo sebe bilo kako osim kao bivše, sadašnje i buduće gubitnike. To niti je tačno niti je zdravo i, što je najgore, potpuno je neproduktivno"
"Smanjenje broja nezaposlenih direktno zavisi od investicija u srpsku privredu"
Poternica za Mirjanom Marković ukinuta je 15. aprila, a vest o tome objavljena je 31. maja, samo dan pre objavljivanja snimaka iz Srebrenice. Da li su novinari suviše kasno otkrili čitavu stvar ili je takav tajming nekome odgovarao
Da li su se radikali "lustrirali", kako im je bez Šešelja, sukobljavaju li se međusobno i jesu li zaista nadomak preuzimanja vlasti u zemlji
Ideja o blagodetima koje fundamentalna istraživanja mogu pružiti davno je rođena, ali se retko ostvarivala kroz saradnju s naučnim timovima u drugim zemljama
Iako sam nije bio uspešan političar, pre nego što je, na talasu borbe protiv Haškog tribunala, dospeo u radikalsko društvo, Čavoški je iz blizine upoznao i gotovo sve druge političare koji su bitno uticali na pravac kojim se Srbija kreće poslednjih deceniju i po. Sa Miloševićem se družio kao student, a sa Đinđićem i Koštunicom osnivao prvu opozicionu stranku u postkomunističkoj Srbiji
Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"
Daut Dauti, portparol kosovske vlade, kao primedbu na predlog za susret premijera srpske i kosovske vlade ("B92")
Od devetog Samita nesvrstanih zemalja 1989. godine do danas, Beograd nije bio domaćin toliko velikog i važnog skupa kao što je godišnja skupština Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD)