"Smanjenje broja nezaposlenih direktno zavisi od investicija u srpsku privredu"
RAZLOZI ZA BRIGU: Radovan Ristanović
Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji je zaposleno 2.001.390 radnika a posao traži 992.147 nezaposlenih. Pre dve godine u ovo doba bilo je 1.800.676 zaposlenih, a na evidenciji tadašnjeg Zavoda za tržište rada 951.270 imena. Iako brojke kazuju da je u odnosu na raniji period neki napredak ostvaren, opšta stopa nezaposlenosti i dalje se kreće oko 30 odsto radno sposobnih. S druge strane, prema anketi koju je Služba za zapošljavanje nedavno sprovela, stopa nezaposlenosti je „svega“ između 18 i 19 odsto.
Radovan Ristanović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje, kaže za „Vreme“ da nijedan od ovih podataka ne odgovara pravoj istini, pre svega zbog metodologije prikupljanja i obrade podataka: „Rezultat dobijen anketom ne može se prihvatiti kao apsolutno tačan jer se stopa nezaposlenosti izračunava prema odgovorima ograničenog broja ispitanika na pitanje: da li ste u poslednjih sedam dana ostvarili neku zaradu po osnovu rada? Ni ovaj drugi, iako se radi o prostom zbrajanju, nije apsolutno tačan jer jedan broj formalno nezaposlenih ostvaruje dohodak u tzv. sivoj zoni, pa je pitanje da li su oni zaista nezaposleni. Osnovni razlog za ovoliki broj nezaposlenih u evidenciji jeste mogućnost da se prijavljivanjem u Službi za zapošljavanje ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje. Izmena Zakona o zdravstvenom osiguranju kojom se predviđa pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu za sve građane direktno će uticati na smanjenje broja nezaposlenih u evidenciji.“
RADOVANRISTANOVIĆ: Naša privreda se nalazi u tranziciji: iz sistema kojim je dominirala društvena svojina, kojoj cilj nije bila produktivnost već socijalni mir, prelazi se na privatnu svojinu gde su produktivnost i profit na prvom mestu. Smanjenje broja nezaposlenih direktno zavisi od investicija u srpsku privredu. Nezaposlenost je u direktnoj proporciji sa procesom tranzicije i količinom stranih investicija: u Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj stopa nezaposlenosti je manja, a u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Albaniji veća je nego kod nas. Kada će društvena svojina konačno preći u privatnu, za sada je teško reći.
Da bi se ciljevi zacrtani u Strategiji ostvarili, neophodna je reforma same Službe za zapošljavanje, koja je u prethodnom periodu, ali u velikoj meri i sada, opterećena birokratskim načinom rada: doživljava se kao institucija gde se dobijaju razna uverenja i potvrde, a ne kao institucija preko koje se može naći posao. Naš cilj je da ova Služba bude dobar posrednik između sveta rada i sveta kapitala, između nezaposlenih i poslodavaca.
Kakvasuiskustvaizvećzapočetihprojekata?
Pokrenuto je nekoliko projekata čiji je cilj povećanje efikasnosti zapošljavanja. Taj o kome govorite ostvaruje se u saradnji sa Državnom upravom za tržište rada Kraljevine Švedske i realizuje se u Beogradu, Novom Sadu i Šapcu s akcentom na dostupnost informacija – mogućnost da nezaposleni samostalno dođu do podataka o slobodnim radnim mestima, o traženim zanimanjima, prekvalifikacijama… U Lazarevcu, Nišu, Pančevu i Kraljevu su u saradnji sa Svetskom bankom osnovani tranzicioni centri za radnike „velikih sistema“ u kojima evidentno ima mnogo više zaposlenih nego što je zaista potrebno za sam proces rada. U tim centrima radnicima koji su tehnološki višak omogućuje se svaka stručna i pravna pomoć, prekvalifikacija ili obuka za samozapošljavanje, pre nego što im radni odnos bude raskinut. U toku je i projekat jačanja institucionalnih kapaciteta tržišta rada koji se ostvaruje u Beogradu, Boru, Pirotu, a u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju i razvoj. Sve su to pilot-projekti koji još traju i o njihovoj uspešnosti za sada nije moguće izreći bilo kakav sud. U svakom slučaju, oni koji se budu pokazali kao uspešni biće prošireni, a oni drugi će biti prekinuti.
Suočeni smo s velikim brojem nezaposlenih, ali i s velikim brojem nepopunjenih radnih mesta. Zato će dosadašnji koncept prekvalifikacije i dokvalifikacije unekoliko biti promenjen i sve će manje biti opših kurseva poput jezičkih i računarskih, a sve više obuke za konkretna deficitarna zanimanja koja su u datom trenutku na datom mestu potrebna. Ustanovićemo u svim mestima u Srbiji koja su zanimanja deficitarna i u skladu s tim organizovati odgovarajuće kurseve, tako da se polaznici i zaposle, kad i ako kurs uspešno završe.
Bez obzira na to po kom modelu da se podaci o nezaposlenosti obrađuju, dobija se rezultat da više od trećine nezaposlenih čine mlađi od 27 godina, da polovina njih čeka na posao više od dve godine, a da je devet desetina svršenih srednjoškolaca nezaposleno više od pet godina. Štaviše, tek svakom šesnaestom omladincu koji se po anketnim kriterijumima smatra zaposlenim, uplaćuje se penziono osiguranje. Ako se tome doda da je u prethodnih petnaest godina pola miliona mladih napustilo zemlju, razlog za brigu je još veći. Zato se zapošljavanju mladih posvećuje posebna pažnja i oni imaju prednost pri dobijanju bespovratnih sredstava za samozapošljavanje. Upravo je u toku Drugi radni sastanak nacionalnih službi za zapošljavanje na kome učestvuju predstavnici svih eks-YU republika, Albanije, Međunarodne organizacije rada, vlade Belgije i OEBS-a, a pod pokroviteljstvom Pakta za stabilnost. Tema sastanka je podsticanje zapošljavanja mladih, što je gorući problem celog regiona i naš prioritet.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese
Od svih slučajeva iživljavanja policijskih službenika nad građanima, samo je jedan dobio pravni epilog. Pravda, ipak, čak ni u tom jednom slučaju, izuzetku u moru ostalih (koji će verovatno biti zataškani), nije zadovoljena. Presudu u korist žrtve doneo je Apelacioni sud u Novom Sadu, a iznos novčane naknade koju je žrtva dobila na nivou je naknade za napad i ujed psa
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine njegov predsednik bio je profesor i akademik Pavle Petrović. Po isteku mandata nije mu ponuđeno da nastavi da obavlja tu funkciju, a za novog predsednika Fiskalnog saveta predsednik države Aleksandar Vučić predložio je profesora Blagoja Paunovića. Šta se do sada zbivalo sa radom Fiskalnog saveta i zašto je ova nezavisna institucija važna? Konačno, koji deo struke bi morao da vodi ovu instituciju
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!