Automobilska industrija

27.март 2024. Vladimir Đukanović

Budućnost u litijumskoj bateriji

Povećana potražnja za električnim vozilima (EV) u Evropi i svetu dodatno podstiče rast tržišta litijum-jonskih baterija. S obzirom na strože regulative emisija CO2 i subvencije za električna vozila, očekuje se da će njihova prodaja nastaviti da raste, što zahteva paralelni rast proizvodnje i reciklaže baterija. Potražnja za automobilskim baterijama je samo između 2021. i 2022. godine skočila za 65 odsto na 550 GWh i dalji rast je neminovan

Rusija

27.март 2024. Milan Milošević

Moskovski crni petak

Terorističkim napadom u Krokus siti holu na obodu Moskve u kome je stradalo mnogo ljudi, na krvavu scenu je izašla Vilajet Korasan i vratila u sećanje košmar Buđonovska 1995; 11. septembra 2001, Dubovke 2002, Beslana 2004. ili Bataklana 2015. Ovaj krvavi događaj po psihosocijalnim efektima je teži jer je deo složenog mozaika jedne veoma kompleksne ratne i svetske krizne atmosfere

Tri decenije rada NUNS-a

26.март 2024. Milica Srejić

Poslednjih deset godina sloboda medija je u slobodnom padu

„Trudimo da na papiru ispunjavamo neke forme, u praksi se novinari ne osećaju bezbednije, nezavisni mediji imaju lošije uslove za opstanak i pluralizam medijskog sadržaja je ugroženiji nego do sada“, kaže za „Vreme“ generalna sekretarka NUNS-a Tamara FIlipović

Festival

25.март 2024. S.Ć.

Na Martovskom festivalu blizu sto dokumentaraca

Sutra u Beogradu počinje Festival dokumentarnog i kratkometražnog filma. Među 98 naslova biće 80 premijera pa i filmovi o Nikoli Piliću, Toniju Kukoču, „Sanjalicama“, Igoru Mandiću…

Agresija

24.март 2024. I.M. (R.V)

Pre 25 godine počeli vazdušni napadi na SR Jugoslaviju

Vazdušni napadi NATO snaga na Srbiju, odnosno tadašnju SRJ, počeli su na današnji dan pre 25 godina – 24. marta 1999. godine. Procenjeno je da je poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 dece, a ranjeno oko 6.000 osoba. Srušeni su mostovi, uništena infrastruktura, bombardovane škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, ambasada, spomenici kulture, crkve i manastiri, a gotovo da nema grada koji se nije našao na meti NATO bombi.

Politizacija masakra u Rusiji

23.март 2024. A.I.

Ko stoji iza terorističkog napada u Moskvi?

Dok Sjedinjene Države tvrde da iza napada na „Krokus siti hol“ u Moskvi stoji ogranak Islamske države koji je aktivan u Avganistanu, ruski zvaničnici upiru prstom u Ukrajinu

Samit o nuklearnoj energiji

21.март 2024. A.I./DW

Evropski nuklearni savez: San o malim modularnim reaktorima

Evropski „nuklearni savez“ predvodi Francuska koja oko 65 odsto struje dobija iz nuklearne energije.  Pobornici nuklearki smatraju da su one u duhu „Evropskog zelenog plana“ i sanjaju male modularne reaktore posejane širom kontinenta. Nuklearke priželjkuje i Aleksandar Vučić jer je, kaže, moćnoj srpskoj privredi potrebna struja

Koliko je verovatna prodaja jedne od najuspešnijih društvenih mreža?

TikTok

21.март 2024. Timoti Ruks (DW)

Pritisak u SAD: Ko bi mogao da kupi TikTok?

Za Američku vladu TikTok je platforma za vesti i informacije koje se mogu koristiti i za propagandu. Međutim, koliko je verovatna prodaja jedne od najuspešnijih društvenih mreža s milijardu korisnika u 140 zemalja

Predizborna niška pregrupisavanja

20.март 2024. Ana Adamović

Beogradski scenario kao lekcija

Ko će s kim biti u koaliciji na predstojećim lokalnim izborima u Nišu? Šta preduzimaju opozicione strane da ne bi došlo do “seobe birača”? Zašto se još uvek ne zna hoće li SNS i SPS na listi biti zajedno? Zašto su se neke koalicije raspale? Šta čeka Niš u narednim mesecima

Hrvatska i Srbija: Uoči razliku

20.март 2024. Đorđe Pavićević

Nije svejedno kako je u susedstvu

Predizborno uzbuđenje značajno uvećava radikalizacija sukoba HDZ-a i opozicije, posebno njenog levo-liberalnog dela. Poređenja aktuelne vlasti u Zagrebu sa režimom Aleksandra Vučića, optužbe za zarobljavanje države, dubinska polarizacija i predstavljanje izbora kao sudbonosnog pitanja neodoljivo podsećaju na ovdašnju političku atmosferu. Naravno, to jeste deo izborne kampanje, ali politička logika ukazuje da će ovi izbori biti više od običnih

Lični stav

20.март 2024. Vukašin Milićević

Crkva i ja

Pre nekoliko godina, jedan moj dobri kolega i još bolji prijatelj je čitavu tu “stvar” ovako opisao: “Ma koga mi zavaramo; propovedaš o slobodi, a ne smeš da se obriješ.” Iako mi ne pada na pamet da se brijem – bradu nosim praktično od vremena kada je počela da mi raste – moram da kažem da je u ovoj misli sadržana suština problema koji se tiču ne samo odnosa Crkve i mene, ne samo odnosa Crkve prema ozbiljnim društvenim problemima ili prema društvu načelno, već odnosa Crkve prema realnosti

Lični stav

20.март 2024. Redakcija Vremena

Kako je osakaćena najbrojnija stranka u Srbiji

Idući za što impresivnijim omasovljenjem članstva i fundirajući tako duge nizove izbornih pobeda, SNS je (p)okupio kuso i repato, šuto i rogato i tako prestao da bude stranka u striktnom smislu reči. Pretvorio se u interesnu grupu. Radna mesta, dohoci, povoljni poslovni aranžmani sa državom – šta sve nije bilo podsticaj da se uđe u tu stranku... Ona je tako prestala da bude organizacija za artikulisanje i promovisanje nekog konkretnog programa, neke specifične varijante razvojne putanje po kojoj bi trebalo da se kreće društvo u budućnosti. Uostalom, i sam vrh stranke toliko je puta menjao svoj politički narativ da se izgubila predstava o njenom akcionom profilu i formatu

Feljton

20.март 2024. Nikola Bertolino

Pogled iz 2002: Preslikana prošlost

Prevodilac i pisac Nikola Bertolino napisao je ovaj tekst pre 22 godine. Bez te informacije, čitaocu će delovati kao opis današnjeg vremena. Ovo je njegovo prvo objavljivanje, i prvi nastavak

Godišnjica tragedije

17.март 2024. A.I/Arhiv Vremena

Dvadeset godina od „Martovskog pogroma“

Na današnji dan, 17. marta 2004. godine, utapanje tri albanska dečaka bilo je povod na napad na Srbe na celoj teritoriji Kosova i Metohije. „Vreme“ je zabeležilo te tragične događaje i političke okolnosti u kojima su se odigrali. Ubijeno je 19 Srba, na stotine povređeno, 4.000 proterano, a uništeno je više od 1.000 kuća, crkava, manastira, svetinja...Četiri godine kasnije vlasti u Prištini su proglasile nezavisnost Kosova

Na današnji dan

14.март 2024. Ivan Ivanji

Mađarska revolucija 1848: Kad mladi ruše vlast

Ovo je priča o tome kako nastaju revolucije. Ponekad su dovoljni jedna pesma i nekoliko mladih ljudi spremni da ruše vlast po cenu sopstvenog života. Priča nije izmišljena, odigralo se baš ovako, kako sam napisao

Kultura sećanja

13.март 2024. Nedim Sejdinović

Šta je ostalo od zaostavštine Zorana Đinđića u naprednjačkoj Srbiji

Nakon kvazireformske faze, Vučić se brzo otresao Đinđića i evropskih priča. Izlaze, doduše, članovi vlade na cigaret pauzu i poklone se na mestu Đinđićevog ubistva, ali se odnos prema pokojnom premijeru zapravo najbolje vidi iz režimskih medija. Đinđić se ponovo ubija, temeljno i sistematski. Jer Vučiću Đinđić više ne treba, a ne treba mu ni mesto gde će se Đinđićevi poštovaoci okupljati. Oni su sada njegovi neprijatelji, koje bi najradije proterao iz države

U susret predizbornim otvaranjima fabrika

13.март 2024. Tijana Stanić

Dani posle presecanja vrpce

Nekoliko godina ili čak meseci, nakon što se, kroz državne subvencije, ulože milioni iz džepova građana, a predsednik teatralno otvori hiljade novih radnih mesta i proglasi najveći ekonomski napredak u srpskoj istoriji, investitor zakatanči vrata fabrike, pokupi mašine i ode. Desi se čak da dojučerašnje zaposlene o svojoj odluci obavesti SMS (porukom). Koje je sve fabrike zatekla ova sudbina i kako tome stati na put

TV manijak

13.март 2024. Dragan Ilić

Martovske ide ili lament nad 9. martom

Najstrašnije je to što se odnos prema Miloševiću i Đinđiću ne definiše prema zvaničnom stavu države, već se od Miloševića pravi heroj i žrtva, dok je Đinđić u najboljem slučaju korisni idiot Zapada, koji je ubijen kada je postavio pitanje sudbine Kosova

Istraživanje: Bande Haitija

13.март 2024. Milan Milošević

Borba Revolucionarnih snaga familije za slobodne izbore

Od Papa Doka do Džimija Šerizijea Barbikjua, novija istorija prve države pobunjenih crnih robova, najsiromašnije zemlje Kariba Haitija, obeležena je državnim udarima, zastrašivanjima, prevarama, atentatima, pobunama i nemilosrdnim nasiljem mnogobrojnih bandi koje su često nastajale “u prisustvu vlasti”