Umesto otvaranje izložbe fotografija „1999“ Zorana Petrovića i Nebojše Radosavljevića Rausa, u kragujevačkom Narodnom muzeju održan je skup povodom godišnjice NATO bombardovanja, a njihove fotografije su iskorišćene za pozadinu govornika. Izložba i njeni autori nisu ni pomenuti
Izložba fotografija „1999“ Zorana Petrovića i Nebojše Radosavljevića Rausa u Narodnom muzeju Šumadije, nije otvorena 24. marta iako je najavljena, ali je zato, prema pisanju portala Prvi Prvi Na Skali, zatvorena 20. maja. Zvuči nemoguće, ali nije.
Izložba nije otvorena, iako su predviđenog dana 30 fotografija velikog formata bile u Narodnom muzeju, postavljene kao za izložbu, a doneti su i primerci monografije sa tim fotografija čija je promocija planirana u drugom delu otvaranja.
Foto: Grad KragujevacDetalj sa skupa
Međutim, umesto izložbe, u zakazano vreme počeo je skup „Sećanje na tragediju 1999. godine“ koji je organizovao Grad Kragujevac, a fotografije su upotrebljene za pozadinu govornicima.
Fotografije i njihove autore, i izložbu, niko na skupu nije ni pomenuo, čak ni na pozivnici, iako su na njoj bile fotografije Petrovića i Rausa. Oni koji su došli na skup to nisu ni primetili, a oni koji su došli na izložbu nisu znali čemu prisustvuju.
Nebojša Raus: Bombardovanje, upravna zgrada Zastave
Fotografije izložbe „1999“ bile su izložene do predviđenog kraja neotvorene izložbe, mada nigde nije bilo objašnjeno zašto su tu. Autori smatraju da su ignorisani i poniženi, ali se do kraja izložbe nisu oglasili.
Prema podacima iz Narodnog muzeja, ovu izložbu je videlo 1.198 posetilaca među kojima nisu zaračunati i prisutni na skupu, njih oko 250.
Kako su izjavili portalu Prvi Prvi Na Skali, njihova privatna arhiva fotografija o NATO bombardovanju Kragujevca je izuzetno velika. Pa ipak za nju se niko ne interesuje.
„Postoje institucije u ovom gradu koje bi trebalo da se bave očuvanjem ovakvih dokumenata iz naše prošlosti. Niko mi se nikada ni privatno, ni službeno nije obratio tim povodom, čak ni posle objavljivanja knjige, iako se zna da knjiga sadrži samo mali deo od onoga što čuvam u dokumentaciji. Ta dokumentacija je trebalo da se stvori, pa da se sve ovo vreme sačuva. Dalje, ta dokumentacija treba da se digitalizuje, što je proces koji traje i koji košta. Za to je potrebno osim novca i znanje. I kada se sve uzme u obzir, vidimo da je sve prepušteno mojoj (našoj) ličnoj inicijativi i našoj volji, a moralo bi da bude deo kolektivnog sećanja u Kragujevcu. Ništa sistemski nije regulisano. Zbog čega? A onda na kraju doživimo ono što smo svi videli, da budemo maksimalno ignorisani i poniženi ovakvim odnosom organizatora komemorativnog skupa“, rekao je Zoran Petrović.
Po Nebojši Radosavljeviću Rausu, „javne institucije grada i Republike Srbije prećutno prelaze preko činjenice da knjiga postoji, da je svedok jednog teškog i tragičnog vremena, da nam je opomena da ne zaboravimo i da nas drugi ne nateraju da zaboravimo… Mislim na zainteresovanost da se ova knjiga deli i poklanja onima koji to treba da vide.“
Autori su ostali u uverenju da su svom gradu darovali jedno vredno delo koje će ostati kao trajan dokument o vremenu koje ne sme da se zaboravi jer, kako piše u fotomonografiji i izložbenom katalogu „zaborav je novi zločin“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iznenađuje to što, sasvim oprečno od onoga što se na istom mestu, na Letnjoj pozornici u palićkom parku, moglo videti prethodnih leta, predstavljene filmove odlikuje i u isti kontekst smešta upadljivo odsustvo očiglednije političnosti, dok je polifonija, kulturološka i svetonazorska, na sreću i dalje tu, kao efektna i prikladna “uteha”
Vest je u novom filmu ponudio prilično britku vivisekciju holivudskog sistema vrednosti, uz to uspevajući da sve vreme bude zabavan i, što je veoma važno, ciničan. Gorak je ovo film, lišen iluzija, ali istovremeno pokreće nihilistički polet koji je toliko jak da povremeno može da podseti na optimizam
Gita Serenji: Odlazak u tamu.
Od ubijanja iz samilosti do masovnog ubistva
prevod Nataša Kampmark
Partizanska knjiga, Kulturni centar Novog Sada, 2023.
„U Hrvatsku, na primer, sada dolaze strani radnici od Pakistana pa dalje i budale ih mlate po ulicama, ni ne pitajući se da je taj čovek možda bio lekar u Pakistanu, šta je on trebalo da napusti da bi došao ovde. Sve zato što on izgleda drugačije, zato što ne razmišljamo kako je tim ljudima“, govori u intervjuu za „Vreme“ reditelj filma „Bosanski lonac“ Pavo Marinković
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!