„Brainrot“ sadržaj na društvenim mrežama, poput AI generisane ajkule koja peva „trallalero trallala“, nije samo još jedan haotični trend, već i ironičan odgovor mladih na ozbiljan svet u kojem žive. Iako starijima ovi mimovi deluju kao besmislica, oni oblikuju novu vrstu zajedničkog jezika kod tinejdžera
„Demonstranti se zalažu za vladavinu prava, slobodu medija, nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije, transparentnost u javnim nabavkama. Sve su to vrednosti Unije", rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Nakon objave broja telefona predsednice Narodne skupštine Ane Brnabić Marko Marjanović, poznatiji kao Kristal Met Dejmon bio je priveden, a potom su mu uvedene sudske mere koje su mu, kaže on, izmenile svakodnevicu
U Kragujevcu je u ponedeljak ubijena još jedna žena. Kragujevačka policija saopštila je da je osumnjičeni uhapšten, te da mu je određeno zadržavanje do 48 sati uz napomenu da je zbog povreda zbrinut u Kliničkom centru Kragujevac
Slučaj Milice Stojanović, koja je tokom januarskih protesta automobilom udarila studentkinju-redarku, za samo nekoliko meseci doživeo je iznenadan preokret – od optužbe za pokušaj ubistva do puštanja iz pritvora i prebacivanja u osnovni sud. Odluke tužilaštva i suda izazvale su sumnje u politički pritisak i selektivnu pravdu
Grupa studenata koja je 25. aprila započela simbolični ultramaraton od Srbije do EU stigla je u Brisel. Evroposlanica Irena Joveva rekla je: „Videli smo gde je bio predsednik Srbije pre dva dana, a vidite gde su studenti sada"
„Visoko obrazovanje ne sme biti tačka na kojoj se lomi odgovornost drugih institucija”, saopštio je Univerzitet u Beogradu, te pozivaju da je potrebno obezbediti uslove za završetak školske godine
Demokratska stranka i Zeleno-levi front podržavaju studentski zahtev za održavanjem vanrednih parlamentarnih izbora, ali upozoravaju da uslovi neće biti bajni
Nekoliko nevladinih organizacija koje deluju na severu Kosova ukazale su na porast prijava uznemiravanja žena i devojaka koje dolaze od građana iz pravca južne Mitrovice. Traže da međunarodni akteri pojačaju nadzor bezbednosnih struktura
„Mimo Vučića se ne može preživeti. Jer, kao i kod sličnih režima, pad sa vlasti ili gubitak funkcije mogu značiti zatvor ukoliko dođe do procesa zbog korupcije ili drugih krivičnih dela”, kaže politikolog Vedran Džihić za Frankfurter rundšau
Nakon višednevnih intenzivnih pregovora u Ženevi, SAD i Kina su se saglasile da značajno smanje carinske namete, čime je došlo do preokreta u trgovinskom ratu koji je započeo pre manje od mesec dana.
Od 9. februara, kada su održani izbori, kosovske institucije praktično ne funkcionišu. U zemlji pogođenoj teškom ekonomskom krizom i masovnom emigracijom, politički akteri deluju nemoćno – ili nezainteresovano – da pronađu kompromis.
Građanin Hrvatske, redovni igrač Evrodžekpota, uplatio je listić koji mu je doneo 394.405 evra, i kao i mnogo puta do tada, ostavio ga u automobilu i zaboravio na njega
Za razliku od podeljene i često neefikasne opozicije, studenti su u proteklih šest meseci uspeli da ostvare ono što deluje gotovo nemoguće – okupili su raznolike društvene grupe u zajedničkom cilju otpora autoritarnosti
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pristao je na razgovore u Turskoj u četvrtak 15. maja sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, pošto je predsednik SAD Donald Tramp pozvao Ukrajinu da prihvati Putinov predlog
Još jedna najava otvaranja rekonstruisane Spomen kuće Nadežde i Rastka Petrović, zatim početak uređenja Galerije fresaka i osnivanje Arheološkog muzeja – planovi su ministra Nikole Selakovića koje ima za Narodni muzej, a povodom njegovog 110. rođendana
U pokušaju da reši problem kanalizacije, grad je otvorio novi – zbog oštećenja vodovodne mreže bez vode su ostali stanovnici Cvetanove ćuprije. Pošto postoji sumnja na fekalne vode u cevima, slavine su zavrnute dok analize ne pokažu da je voda bezbedna
Održan je celodnevni skup „Branmo znanjem“ u Beogradu sa ciljem da se građanima pokaže da univerziteti imaju rešenja za važna pitanja pourt Rio Tinta i Ekspo-a
Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora
Deveti maj u Rusiji više nije samo dan sećanja na kraj Drugog svetskog rata, već sve više postaje spektakl državne propagande. U senci rata u Ukrajini, Putinov režim koristi obeležavanje pobede nad fašizmom da bi ojačao narativ o kontinuitetu istorijske misije Rusije
Studenti su tražili vanredne parlamentarne izbore, ali je ponašanje pojedinih opozicionih stranaka indikativno. Kao da ne žele da se odreknu dela kolača ili pak imaju drugačije interese
Prevod
Zbog popularnosti videa ajkule, generisani su i videi krokodila, majmuna, žirafe i mnogih drugih životinja, gde je svaka od njih u kombinaciji sa voćem ili predmetom, praćena zvukovima poput „bombardilo crocodilo“, „chimpanzini bananini“ i slično.
Zašto su ovakvi sadržaji postali popularni?
Glavni uzrok rasta pregleda ovakvih video zapisa jeste apsurd i ironija koji stoje iza njihovog kreiranja.
Nekada su Monthy Python-i zbog besmislenih pokreta i scenarija predstavljali pravu komediju onima koji su ih gledali, dok danas njihovo mesto zauzimaju AI generisani video zapisi.
Sadržaj postaje toliko besmislen, da publici postaje smešan.
Jedan od korisnika društvenih mreža objasnio je za „Vreme“ zašto mu ovakvi video zapisi privlače pažnju.
„Meni su lično zanimljivi zbog nivoa apsurda do kojeg smo stigli. Pratim „mimove“ već godinama, i sve je više i više suludo šta ljudima postaje popularno i smešno“, kaže on i dodaje da u svemu ovome uživa sa većim slojem ironije.
„Nije ništa smešno u AI generisanoj ajkuli sa tri noge i plavim najkama, osim konteksta u kome se pojavila. Apsurd je u pitanju, znajući da je to razvoj humora koji traje 20 godina“, objašnjava on.
No, ovakav sadržaj popularniji je među tinejdžerima – u mnogim Instagram objavama snimljeni su kvizovi u kojima tinejdžeri na osnovu generisanih životinja imenuju njhove jedinstvene zvukove, pokazujući time da zapravo znaju svaki od njih.
Zvukovi poput „trallala“ koji se ponavlja uz rimovanje, postali su zarazni, imajući određen ritam koji se lako pamti.
S obzirom na to da je kod ovih brainrot mimova određen kontekst koji je više poznat mlađim generacijama, stvara se generacijski jaz, te starijima oni deluju kao besmisleni klipovi, loše napravljeni uz pomoć veštačke inteligencije.
Oni predstavljaju savremeni zajednički jezik unutar generacije i često se konzumiraju više zbog osećaja pripadnosti i zabave, nego zbog same poente šale.
Iako na prvi pogled deluju apsurdno, iza njih stoji generacijska potreba za oslobađanjem od ozbiljnosti.
',
title: 'Šta su „Brainrot“ mimovi: Jezik novih generacija koji je starijima besmislen',
pubdate: '2025-05-13 11:11:34',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Brainrot,generacija z,Generacijski jaz,Instagram",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Šta su „Brainrot“ mimovi: Jezik novih generacija koji je starijima besmislen',
'pageContent': '
Pojava nove vrste „mimova“ na društvenim mrežama izazvala je različite reakcije javnosti. Današnji „brainrot“ mimovi stekli su popularnost među zajednicama generacije Z i Alfa, dok kod ostatka zajednice izazivaju zbunjenost i kritike.
„Brainrot“ ili „truljenje mozga“ definiše se kao navodno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, kao rezultat prekomerne konzumacije materijala koji se smatra neizazovnim.
Prva zabeležena upotreba izraza „truljenje mozga“ datira mnogo pre stvaranja Interenta – 1854. godine zapisao ju je Henri Dejvid Toro u svojoj knjizi „Volden“, piše BBC.
Toro je time kritikovao tendenciju društva da smanjuje vrednost složenih ideja, što predstavlja deo opšteg pada mentalnih i intelektualnih napora.
Još davnih 1850. godina, Toro se zapitao ono što se ostatak sveta može zapitati i danas: „Dok Engleska pokušava da izleči truljenje krompira, zar se niko neće truditi da izleči truljenje mozga, koje preovladava mnogo šire i fatalnije?“
Oksfordska reč 2024. godine
Oksford je održao javno glasanje u kojem je učestvovalo više od 37.000 ljudi, te je objavio da je Oksfordska reč 2024. godine bila „brain rotation“ (truljenje mozga).
Njihovi jezički stručnjaci napravili su uži izbor od šest reči koje odražavaju raspoloženja i razgovore koji su oblikovali 2023. godinu, te je najviše glasova odnela reč „brain rotation“, u Srbiji poznatija kao „brainrot“.
No, upotreba ove reči ne gubi na značaju ni 2025. godine, štaviše, sve je veći broj mimova koji zanimaju mlađe generacije, a sve više zbunjuju starije.
Italijanski brainrot
Ono što je nedavno izazvalo veliku pažnju javnosti jesu sve popularniji italijanski brainrot mimovi, u kojima se prikazuju AI generisane fotografije životinja u kombinaciji sa različitim objektima, praćene ponavljajućim frazama.
„Maskota“ ovog trenda jeste video ajkule koja nosi patike, uz pratnju muškog italijanskog glasa za pretvaranje teksta u govor(TTS), koji recituje reči „trallalero trallala“.
Pod tim nazivom, video je postao popularan u januaru 2025. godine, kada je ga je objavio korisnik TikToka-a @eZburger401.
Video je postao viralan i na Instagramu, zbog čega su razni korisnici društvenih mreža kreirali sopstvene životinje generisane veštačkom inteligencijom, pri čemu je svaka praćena identičnim italijanskom glasom koji recituje sličnu ponavljajuću frazu.
Zbog popularnosti videa ajkule, generisani su i videi krokodila, majmuna, žirafe i mnogih drugih životinja, gde je svaka od njih u kombinaciji sa voćem ili predmetom, praćena zvukovima poput „bombardilo crocodilo“, „chimpanzini bananini“ i slično.
Zašto su ovakvi sadržaji postali popularni?
Glavni uzrok rasta pregleda ovakvih video zapisa jeste apsurd i ironija koji stoje iza njihovog kreiranja.
Nekada su Monthy Python-i zbog besmislenih pokreta i scenarija predstavljali pravu komediju onima koji su ih gledali, dok danas njihovo mesto zauzimaju AI generisani video zapisi.
Sadržaj postaje toliko besmislen, da publici postaje smešan.
Jedan od korisnika društvenih mreža objasnio je za „Vreme“ zašto mu ovakvi video zapisi privlače pažnju.
„Meni su lično zanimljivi zbog nivoa apsurda do kojeg smo stigli. Pratim „mimove“ već godinama, i sve je više i više suludo šta ljudima postaje popularno i smešno“, kaže on i dodaje da u svemu ovome uživa sa većim slojem ironije.
„Nije ništa smešno u AI generisanoj ajkuli sa tri noge i plavim najkama, osim konteksta u kome se pojavila. Apsurd je u pitanju, znajući da je to razvoj humora koji traje 20 godina“, objašnjava on.
No, ovakav sadržaj popularniji je među tinejdžerima – u mnogim Instagram objavama snimljeni su kvizovi u kojima tinejdžeri na osnovu generisanih životinja imenuju njhove jedinstvene zvukove, pokazujući time da zapravo znaju svaki od njih.
Zvukovi poput „trallala“ koji se ponavlja uz rimovanje, postali su zarazni, imajući određen ritam koji se lako pamti.
S obzirom na to da je kod ovih brainrot mimova određen kontekst koji je više poznat mlađim generacijama, stvara se generacijski jaz, te starijima oni deluju kao besmisleni klipovi, loše napravljeni uz pomoć veštačke inteligencije.
Oni predstavljaju savremeni zajednički jezik unutar generacije i često se konzumiraju više zbog osećaja pripadnosti i zabave, nego zbog same poente šale.